Post on 21-Mar-2018
Institutionalising community policing in Timor-Leste Police development in Asia’s youngest countryTodd Wassel
March 2014
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-LesteDezenvolvimentu polísia iha país joven Ázia nianTodd Wassel
Marsu 2014
Relatoriu
Elaborasaun polítika ba dezenvolvimentu odi.org
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu
iha Timor-Leste
Dezenvolvimentu Polísia iha país joven Ázia nian
Todd Wassel
Polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste dezenvolve ona hosi kombinasaun
advokasia doadór nian ida, ezisténsia prátika tradisionál no apoiu iha PNTL
nia laran.
Sai tiha ona evolusaun ida ba tempu naruk ne’ebé foin daudaun maka hetan
konfigurasaun formál.
Polisiamentu komunitáriu hetan tiha influénsia hosi esperiénsia kolónia nian
kona-ba polísia, polítika personalizada, prezensa forte doadór nian no
dependénsia ne’ebé boot iha rezolusaun disputa tradisionál nian.
Enkuantu polisiamentu komunitáriu foin daudaun maka formaliza,
rezultadu sira dahuluk nian hatudu melloria balu iha persepsaun
komunidade nian kona-ba polísia.
Marsu 2014
Mensajen importante
sira
Agradesimentu
Autór hakarak atu hato’o agradesimentu sinseru ba ema sira ne’ebé ho laran luak fó ona sira-nia tempu hodi
partisipa iha peskiza ida ne’e. Ha’u mós agradese tebes ba relasaun besik ho PNTL iha nivel nasionál no mós iha
nivel distritál ba sira-nia kooperasaun no asisténsia.
Agradese mós ba Lisa Denney, Sinclair Dinnen no Leni Wild ba sira-nia komentáriu sira iha versaun anteriór sira
relatóriu ida ne’e nian. Ba erru no omisaun hotu-hotu, oinsá mós, sai responsabilidade autór nian. Opiniaun sira
ne’ebé hato’o iha relatóriu ida ne’e nu’udar responsabilidade eskluziva autór nian no la refleta nesesariamente
Overseas Development Institute (ODI) nian, Fundasaun Ázia nian ka doadór sira nian.
Kona-ba autór
Todd Wassel nu’udar Diretór ba Programa Seguransa no Protesaun nian iha Fundasaun Àzia iha Timor-Leste.
Pergunta sira kona-ba peskiza ida ne’e bele haruka ba nia iha: todd.wassel@asiafoundation.org.
Kona-ba Fundasaun Ázia
Fundasaun Ázia maka organizasaun dezenvolvimentu internasionál ida ne’ebé la buka lukru no iha kompromisu
atu hasa’e vida iha Ázia tomak ne’ebé dinámiku no iha dezenvolvimentu. Iha esperiénsia durante dékada neen no
iha koñesimentu lokál ne’ebé kle’an, ami-nia programa sira hatán ba kestaun importante sira ne’ebé afeta Ázia iha
sékulu da-21—governasaun no lei, dezenvolvimentu ekonómiku, hakbiit feto, ambiente, no kooperasaun rejionál.
Nune’e mós, ami-nia programa Books for Asia no programa interkámbiu profisionál maka nu’udar dalan ida atu
ami enkoraja dezenvolvimentu kontínuu Ázia nian nu’udar rejiaun ida ne’ebé iha pás, justisa, no prosperiedade
iha mundu.
Sede iha San Francisco, Fundasaun Ázia servisu liuhosi rede servisu iha país Azíatiku 18 no iha Washington, DC.
Servisu ho parseiru setór públiku no privadu sira, Fundasaun Ázia simu fundu hosi grupu ajénsia dezenvolvimentu
bilaterál no multilaterál oioin, fundasaun, empreza, no ema indivíduu sira. Iha 2013, ami fornese besik millaun
$114 hodi fó apoiu diretu ba programa no fahe livru didátiku no material edukativu sira-seluk ho valór liu millaun
$10.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste i
Tabela Konteúdu
Abreviatura iii
Sumáriu Ezekutivu iv
1 Introdusaun 1
2 Métodu 3
3 Kontestu 4
3.1 Istória kona-ba okupasaun no rezisténsia 4 3.2 Formasaun estadu no envolvimentu estraordináriu internasionál nian 5 3.3 Krize 2006 no reforma PNTL iha ámbitu UNMIT nian 6 3.4 Akordu polítiku 7 3.5 Relasaun estadu-sosiedade: asesu limitadu estadu nian no dependénsia iha estrutura tradisionál 7
4 Atór Seguransa nian no Kultura kona-ba Rezolusaun Disputa 9
4.1 PNTL 9 4.2 Konsellu suku 10 4.3 Autoridade tradisionál sira 11 4.4 Dinámika relasaun sira 12
5 Dezenvolvimentu Polítika Polisiamentu Komunitáriu 14
5.1 Polísia iha asaun 15 5.2 Evolusaun kona-ba objetivu sira polisiamentu komunitáriu nian 18
6 Polisiamentu Komunitáriu Ohin Loron iha PNTL ne’e Haree Hanesan Saida 20
7 Rezultadu sira hosi Polisiamentu Komunitáriu 24
8 Dezafiu sira ba Dezenvolvimentu polisiamentu komunitáriu nian 27
8.1 Finansiamentu no rekursu sira 27 8.2 Modelu no treinamentu polisiamentu komunitáriu nian 27 8.3 Relatóriu kona-ba krime no relatóriu kona-ba insidente 28 8.4 Rivalidade entre unidade polísia nian no lakon konfiansa hosi sidadaun sira 28 8.5 Prátika tradisionál vs. justisa formál 29
Konkluzaun 30
Referénsia sira 32
Aneksu 1: Entrevista sira 34
Aneksu 2: Mapa Timor-Leste nian 35
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste ii
Figura sira
Figura 1: Konograma kona-ba Momentu Importante sira iha Dezenvolvimentu Polísia Komunitáriu iha Timor-Leste 17 Figura 2: Persepsaun Públiku nian kona-ba tratamentu hosi PNTL 25
Kaixa sira
Kaixa 1: Projetu Seguransa Komunitária 1 Kaixa 2: Konsellu Polisiamentu Komunitáriu sira 21 Kaixa 3: Seguransa Voluntáriu 21 Kaixa 4: Ofisiál Polísia Suku nian 22
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste iii
Abreviatura
CIVPOL
United Nations Civilian Police – Polísia Sivíl Nasoins Unidas nian
CNRT Congresso Nacional da Reconstrução de Timor
DPC Departamentu Polisiamentu Komunitáriu
FALINTIL Forças Armadas da Libertação Nacional de Timor-Leste
F-FDTL Falintil-Forças Armadas de Defesa de Timor-Leste
FRETILIN
Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente
GAM Grupu Arte Marsiál
NZPOL Polísia Nova Zelándia nian
PNTL Polícia Nacional de Timor-Leste
OPS Ofisiál Polísia Suku
SVS Seguransa Voluntária Suku
TLCPP
Timor-Leste Community Policing Program – Programa Polisiamentu Komunitáriu Timor-Leste nian
TLPDP Timor-Leste Police Development Program – Programa Dezenvolvimentu Polísia Timor-Leste nian
UDT União Democrática Timorense
UNDPKO
United Nations Department of Peacekeeping Operations – Departamentu Nasoins Unidas nian ba
Operasaun Manutensaun Pás nian
UNMISET
United Nations Mission of Support to East Timor – Misaun Apoiu Nasoins Unidas nian ba Timor-Leste
UNMIT
United Nations Integrated Mission in East Timor – Misaun Integrada Nasoins Unidas nian iha Timor-
Leste
UNPOL
United Nations Police – Polísia Nasoins Unidas nian
UNTAET
United Nations Transitional Administration in East Timor – Administrasaun Tranzitória Nasoins
Unidas nian iha Timor-Leste
USAID
United States Agency for International Development –Estadus-Unidus nia Ajénsia ba Dezenvolvimentu
Internasionál
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste iv
Sumáriu Ezekutivu
Nu’udar parte hosi projetu Seguransa Komunitária ODI nian, ne’ebé ho objetivu hodi komprende modelu polisiamentu komunitáriu oioin iha mundu tomak, estudu kazu ida ne’e ezamina dezenvolvimentu polítika no prátika polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste. Hanesan ho projetu Seguransa Komunitária en-jerál, foku maka kona-ba objetivu, abordajen no métodu oioin kona-ba polisiamentu komunitáriu, “kompleksidade polítika” kona-ba ninia dezenvolvimentu no ida ne’e ninia signifikadu saida ba ema hirak ne’ebé ho objetivu atu tulun modelu polísia ida ne’e. Estudu kazu daruak ida ne’e ezamina karaterístika importante balu kona-ba dezenvolvimentu no prátika polítika polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste. Estudu kazu Timor-Leste nian hatudu prosesu ida ne’ebé úniku ba dezenvolvimentu polisiamentu komunitáriu nian, ne’ebé hetan tiha influénsia hosi legadu istóriku hosi okupasaun no rezisténsia, envolvimentu internasionál laiha presedente iha formasaun estadu, periodu krize no instabilidade badak maibé intensu hafoin independénsia (hanesan servisu polísia nian iha 2006 ne’ebé monu-naksobu), limitasaun jeográfika ba área rurál, populasaun izolada no patrimóniu kulturál ba mekanizmu rezolusaun disputa iha nível suku no justisa tradisionál ne’ebé forte. Iha tinan hirak ikus ne’e, dezenvolvimentu polísia nian hetan tiha influénsia hosi evolusaun sistema polítiku no aumentu estabilidade ne’ebé mai hosi rezolusaun polítika solidu tebetebes bazeia ba distribuisaun reseita petróleu, maibé mós dezigualdade sosiál entre populasaun urbana sira, ne’ebé iha asesu vizível ne’ebé boot ba independénsia ne’ebé maka hetan, ho populasaun rurál ne’ebé agora de’it maka hetan ligasaun eletrisidade no benefísiu dezenvolvimentu sira seluk. Iha kontestu ida ne’e, polisiamentu komunitáriu luta ona hodi hetan tantu solusaun polítika no operasionál ba inseguransa. Envolvimentu intensivu hosi komunidade internasionál iha dezenvolvimentu servisu polísia fó ba nia apoiu koordenadu ida ne’ebé ladi’ak, ho modelu polisiamentu komunitáriu oioin ne’ebé maka propoin. Konseitu la klaru ne’ebé iha kona-ba “polisiamentu komunitáriu no métodu, definisaun no polítika diferente ne’ebé aplika hosi atór esternu sira iha kombinasaun ho prosesu dezenvolvimentu polítika fluidu ne’ebé aas sentraliza iha interese pesoál hamosu kriasaun instituisaun mamuk iha ne’ebé sentidu de posse hosi ema lokál kona-ba métodu sira polisiamentu komunitáriu nian la hetan apoiu. To’o retirada totál Polísia Nasoins Unidas nian no entrega autoridade ezekutiva polísia nian ba polísia nasionál iha 2012 maka polítika no prátika polisiamentu komunitáriu hahú atu mosu liuhosi sentidu de posse hosi ema lokál hafoin dékada ida konsultoria internasionál, vizita estudu no relatóriu avaliasaun. Polisiamentu komunitáriu ne’ebé maka agora daudaun iha ne’e hanesan foin maka hahú atu aplika iha dalan ne’ebé konsistente bazeia ba modelu nasionál no planu estratéjiku definidu ida. Polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste ohin loron maka ho modelu íbridu hosi modelu rai-na’in nian no internasionál nian. Estrutura sira foin maka dezenvolve ne’ebé fó enfaze ba kolokasaun ofisiál polísia sira iha nivel suku iha territóriu laran tomak. Ofisiál hirak ne’e maka responsavel hodi rezolve problema no servisu hamutuk ho autoridade tradisionál, porezemplu katuas, lia-na’in no xefe-suku sira hodi rezolve disputa lokalmente, ka haruka krime hirak ne’e ba unidade espesializada sira. Iha tempu ne’ebé hanesan, seguransa voluntáriu komunitária sira daudaun ne’e ne’ebé organiza ona atu apoia hodi hamenus kustu halo polisiamentu ba populasaun iha área rurál ho pesoál no rekursu ne’ebé limitadu. Modelu Timor-Leste nian maka mistura únika hosi modelu kolokasaun hanesan sistema Koban Japonés nian, eis-modelu Polísia Militár Indonézia nian ne’ebé foka iha halibur informasaun no modelu rezolusaun problema hosi Nova Zelándia nian. Análize ne’e subliña katak ida ne’e sedu liu hodi hatudu ba rezultadu sira polisiamentu komunitáriu nian iha Timor-
Leste tanba prosesu polítika ne’ebé naruk, ne’ebé signifika katak foin lalais ne’e de’it maka hetan konsensu
institusionál ida ne’ebé dezenvolve hale’u polisiamentu komunitáriu. Dezafiu signifikativu kontinua iha
implementasaun estratéjia foun polisiamentu komunitáriu nian: hirak ne’e mai hosi problema típiku sira kona-ba
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste v
rekursu, kapasidade polísia nian no kurríkulu formasaun nian to’o ba kestaun espesífika sosiál hanesan ekilíbriu no
interasaun entre mekanizmu justisa tradisionál no setór justisa formál, no istória relasaun polísia-komunidade iha
Timor-Leste. Entretantu, hanesan objetivu prinsipál hosi polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste nia kotuk, maka
atu dezenvolve konfiansa boot no konfiansa hosi populasaun liuhosi vizibilidade, envolvimentu no profisionalizmu,
ida ne’e oferese potensiál hodi tulun reforma servisu polísia nian hotu-hotu dook hosi estilu reasionáriu hodi mantein
lei no orden ba envolvimentu proativu sidadaun nian ne’ebé sentraliza iha prevensaun. Ba atór esternu sira ne’ebé buka hodi envolve iha polisiamentu komunitáriu, estudu ida ne’e hatudu presiza koordenasaun entre atór internasionál, no hakarak atu aplika la’ós de’it abordajen téknika maibé atu rekoñese katak dezenvolvimentu polísia nian maka inerentemente prosesu polítiku ida. Ne’e mós ko’alia kona-ba importánsia hodi dezenvolve sentidu de posse hosi ema lokál, envezde koko atu implementa modelu polísia ‘prátika di’ak liu’ esternu nian ne’ebé bele prejudika dezenvolvimentu institusionál no polítika ba tempu naruk nian. Fatór sira ne’ebé maka hetan sai nu’udar sentrál iha formasaun natureza polisiamentu komunitáriu nian inklui istória kona-ba rezisténsia no legadu kona-ba relasaun pozitiva no negativa ne’ebé dezenvolve durante tempu ne’ebá, relasaun estadu-sosiedade no asesu limitadu governu sentrál nian ba populasaun iha área rurál no izolada, no kultura forte kona-ba autoridade tradisionál no rezolusaun disputa lokál. Komprende tensaun sira ne’ebé maka iha entre fatór hirak ne’e no interese sira ne’ebé maka sira reprezenta maka esensiál atu apoia prátika sira polisiamentu komunitáriu nian ne’ebé hakbesik sidadaun sira ho dalan la bias, transparente no orienta iha servisu.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 1
1 Introdusaun
Timor-Leste maka país ida ho populasaun 1,133,5941, ne’ebé iha rikusoin kulturál, espirituál no istória ne’ebé
kle’an, maibé mós ho rendimentu per kapita nominál naun-petrolíferu USD594.50,2 ne’ebé sai nu’udar país ida
ne’ebé mukit tebetebes iha mundu. Servisu polísia nian, Polícia Nacional de Timor-Leste (PNTL) iha pelumenus
ajente 3,500, no ne’ebé maka responsavel ba manutensaun seguransa iha área urbana no rurál sira, ida ikus ne’e,
namkari iha estrada rurál ne’ebé la kabeer, dalan ki’ik ba kuda hodi la’o nian no iha kazu balu durante tempu udan,
la iha dalan ki’ik ka estrada. Polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste sei iha ninia faze infánsia, maski adosaun
konseitu no prátika balu hahú ona dezde estabelesimentu PNTL nian iha 2002. To’o momentu ida ne’e, servisu
barak ne’ebé hale’u polisiamentu komunitáriu nian foka liu iha luta interna hodi define konseitu ida no aseita
nu’udar modelu no filozofia PNTL nian. Prátika padronizada polisiamentu komunitáriu nian foin daudaun ne’e
maka dezenvolve, no enkuantu ajente polísia barak rona ona termu ida ne’e, sidadaun barak maka seidauk rona ona
ida ne’e, satán komprende ninia signifikadu.
Kaixa 1: Projetu Seguransa Komunitária
Ida ne’e estudu kazu daruak iha ámbitu projetu Seguransa Komunitária, ne’ebé lidera hosi Overseas Development Institute (ODI) nian iha parseria ho Fundasaun Ázia. Projetu ida ne’e ho objetivu atu komprende manifestasaun oioin kona-ba polisiamentu komunitáriu iha mundu tomak, fatór sira ne’ebé determina forma únika ne’ebé maka sira foti no ida ne’e signifika saida ba atór nasionál no internasionál relevante. Estudu kazu sira hahú ho dokumentu referénsia ida (Denney and Jenkins, 2013) ne’ebé hateten ho detalle definisaun, objetivu no modelu barabarak hosi polisiamentu komunitáriu. Nia argumenta katak atu komprende diversidade ida ne’e, importante tebes atu konsidera karaterístika polítika lubuk ida ne’ebé forma oinsá polisiamentu komunitáriu dezenvolve. Karaterístika hirak ne’e inklui: Istória sira kona-ba formasaun estadu; Evolusaun kona-ba sistema polítika; Relasaun Estadu-sosiedade; Prezensa Estadu nian; Esperiénsia kona-ba konflitu ka emerjénsia; Diferensa no dezigualdade sosiál; no Kultura kona-ba protesaun no rezolusaun disputa.
Objetivu hosi estudu kazu ida ne’e maka atu komprende dezenvolvimentu polisiamentu komunitáriu nian iha Timor-
Leste no tansá ida ne’e dezenvolve ona iha ninia forma atuál. Rezultadu sira sei tulun hodi harii komprensaun ida
kona-ba oinsá polisiamentu komunitáriu dezenvolve haktuir kondisaun polítika balu no lisaun sira ne’ebé maka iha
kona-ba oinsá apoia di’ak liu polisiamentu komunitáriu iha kontestu ida ne’e.
1 World Bank Timor-Leste country data, 2011. Online disponivel iha: http://data.worldbank.org/country/timor-leste. 2 Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Timor-Leste nian 2011-2030: Versaun haruka ona ba Parlamentu Nasionál, Governu Timor-Leste nian, 2011.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 2
Timor-Leste fó estudu ida úniku kona-ba oinsá envolvimentu signifikante hosi doadór internasionál nian tulun hodi
influensia maibé mós halo atrazu ba implementasaun tomak no harii polisiamentu komunitáriu iha senáriu
pozkonflitu. Ida ne’e fó lisaun kona-ba dezenvolvimentu servisu polísia nian iha kontestu polítiku difísil formasaun
estadu nian. Nune’e mós, iha perspetiva interesante ba prátika polisiamentu komunitáriu no aplikasaun justisa
formál hamutuk ho justisa tradisionál.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 3
2 Métodu
Hili tiha Timor-Leste hanesan sentru ida ba peskiza nian tanba envolvimentu estraordináriu komunidade
internasionál nian no foka maka’as liu ba dezenvolvimentu polísia nian iha inísiu Administrasaun ONU nian. Timor-
Leste aprezenta kazu estudu ida la’ós de’it tanba ninia polisiamentu komunitáriu iha pozkonflitu no konfigurasaun
frájil, maibé mós tanba fluktuasaun iha tensaun entre asisténsia internasionál no respeitu ba soberania nasionál no
sentidu de posse durante konstrusaun estadu ne’ebé lidera esternamente.
Estudu kazu ida ne’e hala’o hosi peskizadór ida hosi Fundasaun Ázia (Fundasaun), ne’ebé jere programa polísia
orienta iha komunidade Fundasaun Ázia nian (COP) HAKOHAK: Polísia ho Komunidade, ne’ebé finansia hosi
Estadus Unidus nia Ajénsia ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID) no mós tulun hosi Governu Nova Zelándia
nian.3 Estudu kazu ne’e bazeia ba peskiza polisiamentu komunitáriu nian ne’ebé hala’o ba relatóriu daudaun ne’e
hosi Fundasaun Ázia nune’e mós liuliu ba estudu kazu seguransa komunitária ODI nian. Hala’o traballu kampu
entre Maiu no Dezembru 2013, hala’o entrevista ho ofisiál polísia, ofisiál governu, funsionáriu Nasoins Unidas no
ofisiál polísia internasionál ne’ebé servisu iha Timor-Leste. Entrevista ho ema importante foka iha Unidade Nasionál
Polisiamentu komunitáriu nian iha Kuartel-Jerál, no ho komandante distritál no ofisiál polisiamentu komunitáriu
iha distritu Liquiçá, Bobonaro, Aileu, Manatuto, no Baucau.4 Nune’e mós, entrevista ho Komandante Patrulla
Marítima ho objetivu atu dokumenta prátika polisiamentu komunitáriu iha unidade espesializada ida. Estudu kazu
mós bazeia ba diskusaun grupu foku komunidade nian ne’ebé hala’o regularmente entre Juñu 2012 no Maiu 2013
durante implementasaun programa HAKOHAK nian iha distritu Dili, Bobonaro, Lautem, no Baucau.
Ikusliu, peskiza ida ne’e bazeia ba dadus hosi Levantamentu kona-ba Persepsaun Polísia Komunidade iha Timor–
Leste 2013 Fundasaun Ázia nian, ida ne’e halo entrevista ho respondente 3,106 iha distritu 13 hotu iha grupu alvu
tolu públiku en-jerál (respondente 1,891), lidér komunitáriu (respondente 467) no PNTL (respondente 748) (Wassel
and Rajalingam, 2014). Fó atensaun espesiál ba balansu entrevista hosi respondente mane no feto; iha grupu foku,
hala’o diskusaun ketak ho feto.
3 Iha momentu hakerek, programa HAKOHAK iha ona funsionáriu iha eskuadra PNTL haat iha Aileu, Bobonaro, Manatuto no Baucau, no tulun ona PNTL
hodi harii konsellu polisiamentu komunitáriu 36. Programa ne’e sei kontinua nafatin habelar ba Dili, Ainaro, Viqueque no Liquiçá. Atu hatene barak liután
programa HAKOHAK nian no servisu polisiamentu komunitáriu Fundasaun Ázia nian iha Timor-Leste, favór haree: http://www.asiafoundation.org/publications/pdf/644 4 Timor-Leste fahe ba distritu administrativu 13, ho Dili nu’udar sentru urbanu prinsipál, ho populasaun maizumenus 200,000, tuir-mai maka Baucau. Kada
distritu kompostu hosi suku nu’udar divizaun administrativa ida ne’ebé kompostu hosi aldeia ne’ebé ki’ikliu. Iha suku hamutuk 442 iha Timor-Leste, ida-
idak governa hosi órgaun eleitu ida ne’ebé hanaran konsellu suku, ne’ebé inklui xefe-suku, xefe-aldeia hotu-hotu, no reprezentante feto, foinsa’e no veteranu. Detalle liu haree Seksaun 4.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 4
3 Kontestu
Hanesan temin iha dokumentu referénsia ba projetu Seguransa Komunitária, kontestu oioin tebetebes hosi ne’ebé
polisiamentu komunitáriu mosu tulun atu esplika, pelumenus iha parte ida oinsá no tansá polisiamentu komunitáriu
dezenvolve iha dalan úniku hanesan maka nia hala’o. Kontestu diferente hirak ne’e harii hosi prosesu espesífiku
formasaun estadu, ideolojia polítika, istória kona-ba konflitu, prezensa estadu nian, relasaun estadu-sosiedade,
divizaun sosiál no kultura kona-ba rezolusaun konflitu (Denney and Jenkins, 2013: 24-31). Iha seksaun ida ne’e,
ezamina fatór relevante sira ne’ebé afeta dezenvolvimentu polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste. Ida ne’e fó
referénsia kona-ba oinsá polisiamentu komunitáriu hahú dezenvolve tiha iha Timor-Leste ba dala uluk no
konsekuénsia sira kona-ba hahalok pasadu nian ne’ebé afeta polisiamentu ba ohin loron. Kontestu polítiku eskluzivu
Timor-Leste nian forma no envolvidu ona, maibé foufoun forma instituisaun polisiamentu komunitáriu nian ne’e
mamuk. Kontestu ida ne’e inklui ninia istória kona-ba okupasaun no rezisténsia, konstrusaun estadu liuhosi
envolvimentu substansiál internasionál, relasaun frájil estadu-sosiedade tanba frajilidade institusionál kompostu
hosi limitasaun iha jeográfika rurál no populasaun izolada, krize no konflitu badak maibé iha nivel boot hafoin
independénsia, akordu polítiku no patrimóniu kulturál ba mekanizmu rezolusaun disputa nivel suku no justisa
tradisionál ne’ebé forte.
3.1 Istória kona-ba okupasaun no rezisténsia
Timor-Leste lokaliza iha Sudeste Aziátika, iha parte Leste arkipélagu Indonézia nian. Nasaun ne’e kompostu hosi
metade parte orientál illa Timór nian, inklui ho rai-ketan Oecussi iha Indonézia Timor Osidentál (haree mapa iha
Aneksu 2). Hosi sékulu 16, komersiante sira Olandés no Portugés nian aumenta neineik kontaktu, halo esplorasaun
rekursu no eventualmente kontrolu administrativu. Divizaun no konsolidasaun territoriál entre podér koloniál rua
nian negosia iha 1913, iha ne’ebé Portugés foti illa Leste nian no rai-ketan Oecusse (ne’ebé maka agora Timor-
Leste), no Olandés kontrola Oeste (agora Indonézia).
Portugés kontinua kontrola to’o 1974, ho exesaun tinan tolu okupasaun hosi Japonés durante Funu Mundiál Daruak.
Bainhira Portugés hahú retira, partidu polítiku sira derepente hahú mosu, halo kompetisaun maka’as entre grupu
prinsipál rua, Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (FRETILIN) no pro-Portugál, União
Democrática Timorense (UDT) konservadora liu. Luta entre grupu rua transforma iha funu sivíl maka’as 1975 (ICG,
2006: 2) no nasimentu eventuál liras militár FRETILIN nian, Forças Armadas da Libertação Nacional de Timor-
Leste (FALINTIL), iha komandu Rogerio Lobato nian, Timoroan ne’ebé iha diviza militár aas liu iha militár
Portugés nian. FRETILIN konsege halakon lalais UDT, maibé iha de’it kontrolu fraku ba nasaun karateriza ho luta
intensivu bazeia ba injustisa tempu naruk, grupu suku no rai-odi pesoál (CAVR, 2005: para 149).
Iha Novembru 1975, FRETILIN deklara independénsia. Fulan ida depois, Indonézia, hetan independénsia hosi
Olanda iha 1956, halo invazaun iha eskala boot. Okupasaun tuir-mai hosi Indonézia hosi 1975 to’o 1999 marka ho
violasaun konsistente ba direitu umanu inklui masakre, oho estra-judisiál, hamlaha, tortura, dezlokasaun forsada ba
populasaun, esterelizasaun forsa ba feto, violasaun seksuál no prizaun lahó rekursu judisiál (McCloskey, 2000: 4).
Durante okupasaun, iha momentu balu hosi ema 100,000 to’o 180,000 hetan oho (CAVR, 2005: 44). Tanba luta no
atrosidade ne’ebé intensivu, maka halao divizaun internál iha FRETILIN no FALINTIL nia laran. Enkuantu
diferénsia barak hirak ne’e subordina ba kauza komún luta nian hasoru okupasaun Indonézia, diverjénzia entre lidér
importante sira mosu fila-fali hafoin ukun-an. Diverjénsia hirak ne’e iha konsekuénsia sobudór nian tanba kultura
lideransa ne’ebé ierárkikál no personalizadu iha Timor-Leste no uzu baze podér atu vinga no hametin kontrolu.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 5
Tanba lejitimidade polítika iha Timor-Leste hetan motivasaun hosi partisipasaun iha rezisténsia, diverjénsia sira
ne’ebé mosu durante rezisténsia kuaze iha garante atu lori to’o ba iha faze konstrusaun estadu demokrátiku (ICG,
2006: 2).
Durante tempu okupasaun nian Timoroan sujeita ba forsa polísia hanesan militár. Modelu kontrolu liuhosi tau ofisiál
polísia militár ida iha kada suku hodi monitoriza no halibur informasaun iha populasaun sei husik legadu
deskonfiansa iha servisu polísia nian, nune’e mós, ironikamente, polisiamentu komunitáriu iha tempu oinmai.
3.2 Formasaun estadu no envolvimentu estraordináriu internasionál nian
Servisu Polísia Timor-Leste nian, no subsekuentemente ninia polítika polisiamentu komunitáriu, nu’udar produtu
ida hosi envolvimentu internasionál nian iha aspeitu hotu-hotu formasaun estadu país nian, uluknana’in hosi Nasoins
Unidas no tuir-mai grau ki’ik-o’an liuhosi programa asisténsia dezenvolvimentu doadór sira-nian. Esperiénsia ida
ne’e únika haree hosi operasaun manutensaun pás ONU nian, ho Kosovo hanesan ezemplu seluk kona-ba
Administrasaun totál ONU nian. Iha 1999, populasaun Timor-Leste nian (78%) vota barakliu ba independénsia iha
referendu ne’ebé administra hosi ONU. Entretantu, reteira Indonézia nian hafoin votasaun hamosu violénsia iha
fatin hotuhotu, iha ne’ebé militár Indonézia nian no milísia sira estraga 70% edifísiu no infraestrutura (CAVR: 627).
Indonézia retira pratikamente la iha instituisaun maka funsiona, ofisiál governu nian barakliu, inklui polísia, espulsa
hosi país iha fronteira sorin hosi militár Indonézia nian ka milísia pro-integrasaun sira. (ICG, 2008).
Hatán ba rezultadu votasaun nian, Konsellu-Seguransa ONU nian harii Administrasaun Tranzitória Nasoins Unidas
nian iha Timor-Leste (UNTAET) iha 25 Outubru 1999, ne’ebé servisu hanesan administrasaun sivíl tranzisaun nian
ida ho kontrolu totál ba área ezekutiva, lejizlativa no judisiál.5 Polísia Sivíl ONU nian (ne’ebé bolu CIVPOL iha
tempu ne’ebá) liu 1,600 ne’ebé maka destaka entre 2000-2002 no hetan mandatu autoridade ezekutiva ba
polisiamentu nian (Hood, 2006: 62).
Atensaun substansiál hosi Departamentu Operasaun Manutensaun Pás ONU nian (UNDPKO) ba polísia maka
dezenvolvimentu úniku iha Timor-Leste, no tuir teoria, pozitivu ba dezenvolvimentu polísia nian. Maibé, misaun
ne’e hetan difikuldade tanba ninia númeru ne’ebé boot no ikus-mai falta kapasidade no esperiénsia internasionál
hodi hatán ba dezafiu sira ne’ebé maka país foun hasoru (Conflict, Security and Development Group, 2003: 81;
Marenin, 2005: 26). Nune’e mós númeru boot kontijente veteranu deskontente ne’ebé maka sente esklui hosi
prosesu formasaun militár no polísia nian. Grupu veteranu nian sei sai figura importante iha senáriu polítiku nian.
Harii tiha akademia polísia iha Dili, no CIVPOL hahú treina rekrutamentu hamutuk ema 1,700 kursu formasaun
báziku durante fulan tolu. Iha tempu ne’ebé hanesan, eis-polísia Indonézia nian hamutuk ema 370 tama iha forsa
foun polísia nian liuhosi kursu intensivu durante semana haat. Entretantu, kualidade no efikásia hosi formasaun
hirak ne’e nota katak la adekuadu tebetebes tanba falta planu no kompeténsia hosi CIVPOL nian durante tinan hirak
inísiu (UNDP, 2003). Servisu Polísia Nasionál, Polísia Nasionál Timor-Leste nian (PNTL), harii ofisialmente iha
Agostu 2001 liuhosi Regulamentu UNTAET nº 22/2001,6 maibé formasaun la konsege dezenvolve estrutura
operasionál no jestaun no hamosu de’it dezenvolvimentu pesoál duké autoridade institusionál (Wilson, 2010: 77).
Iha loron 20 Maiu 2002 páis deklara ninia independénsia. Kria misaun susesór ONU nian, Misaun Apoiu Nasoins
Unidas nian ba Timor-Leste (UNMISET), ne’ebé iha knaar ‘tulun dezenvolvimentu ajénsia foun aplikasaun lei nian
ida iha Timor-Leste.’7 Ida ne’e signifika katak CIVPOL kontinua mantein autoridade ezekutiva ba polisiamentu to’o
transferénsia ba PNTL iha loron 20 Maiu 2004. Hafoin relatóriu krítiku lubuk ida kona-ba ONU ninia papél iha
dezenvolvimentu polísia nian (UNDP, 2003; Conflict, Security and Development Group, 2003) no UNMISET ninia
partida hafoin transferénsia polísia 2004, hahú abordajen foun bazeia ba koñesimentu tékniku, hanesan Programa
Dezenvolvimentu Polísia Nasionál Timor-Leste nian ne’ebé lidera hosi Austrália (TLPDP). Foufoun TLPDP8 ninia
5 Administrasaun Tranzitória ONU nian iha Timor-Leste, Konsellu-Seguransa ONU nian, 25 Outubru 1999. 6 Maski lei PNTL atuál, Lei-Orgánika No. 9/2009, hateten 27 Marsu 2000 hanesan loron komemorasaun. 7 Konsellu-Seguransa ONU nian haktuir Rezolusaun 1410, 2002. 8 Programa TLPDP nian daudaun ne’e sei funsiona hanesan ninia hakerek no institui fila-fali hafoin krize 2006.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 6
foku maka kona-ba prevensaun krime no seguransa komunitária, investigasaun no operasaun, formasaun no
dezenvolvimentu, administrasaun, supervizaun no jestaun. Enkuantu ONU sei hala’o ninia knaar ki’ik-oan iha
asisténsia espesífika, hamutuk ho páis doadór sira-seluk, TLPDP fó formasaun barakliu iha ninia inísiu iha fulan
Jullu 2004 to’o hetan suspensaun hafoin krize iha Dili iha 2006.
3.3 Krize 2006 no reforma PNTL iha ámbitu UNMIT nian
Hafoin independénsia iha Maiu 2002, eis-komandante FALINTIL, Rogerio Lobato, uza ninia baze veteranu rasik
hodi organiza eis-FALINTIL atus lubuk ida hodi marxa iha Dili. Enkuantu movimentu ida ne’e maka ofisialmente
atu selebra independénsia, ida ne’e atu harii pozisaun Lobato nian ba podér. Hafoin la to’o fulan ida, nia hetan
nomeasaun nu’udar Ministru Interiór no toma konta ba polísia no governu lokál (Rees, 2004: 49). Movimentu
deskontentamentu entre grupu sira veteranu nian hasoru eis-polísia Indonézia nian 370, nia konsege loke
rekrutamentu polísia nian no garante katak ema sira ne’ebé maka leál ba nia hetan selesaun. Rezultadu maka
elementu signifikantivu ida servisu polísia nian ne’ebé leál ba pesoál Rogerio nian. (ICG, 2006: 5).
Iha 2006, legadu istóriku kona-ba interese pesoál hetan presedénsia iha fortalesimentu institusionál PNTL nian no
luta konstante ba podér no rekursu iha nivel aas liu governu nian ne’ebé hamosu keda kompletu polísia nian iha
Dili. Konflitu no emerjénsia IDP nian ne’ebé tuir-mai husik impaktu ida profundu kona-ba dezenvolvimentu polísia
nian. Akontesimentu raan-fakar Abríl no Maiu 2006 nian revela estrutura fraturada hosi setór seguransa nian no
faksaun sira fásil hetan manipulasaun hosi elit polítiku sira país nian (United Nations, 2006). Krize hahú aumenta
bainhira polísia la konsege kontrola protestu sira 24-28 Abríl hosi eis-soldadu sira ne’ebé hetan demisaun hosi forsa
hafoin hato’o petisaun ba dezigualdade barakliu ba “ema loromonu sira” iha rekrutamentu, promosaun no medida
dixiplinár sira. Petisaun bazeia ba diskriminasaun hosi soldadu sira hosi loromonu ne’ebé maka la hetan tratamentu
ne’ebé justu kompara ho sira ne’ebé mai hosi lorosa’e (ISC, 2006: 6). Iha fulan tuir-mai, lideransa PNTL nian husik
tiha sira-nian pozisaun, Ministru Interiór hetan alegasaun ba distribuisaun fahe kilat ba ema sivíl sira, konflitu
nakfera entre Falintil-Forsa Armada Defeza Timor-Leste nian (F-FDTL) ho polísia,9 hamosu ofisiál polísia ualu
mate iha 25 Maiu no PNTL sira rasik fragmenta no hafunu malu iha liña faksaun nian (United Nations, 2006).
Enkuantu maioria krize Dili bele kontrola, ida ne’e habelar lalais liu. Grupu oportunista uza konfuzaun ne’e hodi
vinga ba injustisa, rezulta uma 2,000 hetan sunu no ema liu 14,000 hetan dezlokasaun iha Dili de’it. Iha loron 11
Juñu 2006, governu husu misaun polísia foun ONU nian ne’ebé sei inklui forsa intervensaun rápida, polísia iha Dili
no kapasitasaun institusionál no ekipa konsultivu. Intensaun hosi misaun foun ida ne’e maka atu mantein lei no
orden no estabelese fila-fali konfiansa no konfiansa entre populasaun to’o PNTL bele reorganiza no reestrutura
(ICG, 2009).
Iha 25 Agostu, harii Misaun Integrada Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste (UNMIT). Dala ida tan PNTL lakon
autoridade ezekutiva ba polisiamentu nian. Harii kontijente UNPOL (naran foun hosi CIVPOL), kompostu hosi
ofisiál polísia internasionál 450 iha Dili no 640 iha liur hosi kapitál.10
Misaun UNMIT nian dura to’o tinan lima, to’o Dezembru 2012, durante tempu ne’e tensaun aumenta entre PNTL
no UNPOL kona-ba autoridade polísia nian. Tensaun ne’e aumenta ho tentativa omisídiu hasoru Prezidente no
Primeiru-Ministru iha 2008. Ida ne’e lori reforma foun ba lei ne’ebé permite militár no polísia hodi servisu hamutuk
iha órgaun koordenasaun ida durante estadu emerjénsia ho objetivu atu buka tuir últimu rebelde sira ne’ebé envolve
iha tentativa omisídiu. Konverjénsia hosi mandatu no ezekusaun ida ne’e halo lahó envolvimentu ONU nian ka
mandatu ezekutivu polisiamentu UNPOL nian.
Ho presaun hosi Governu Timor-Leste nian atu entrega autoridade, UNPOL hahú faze transferénsia liuhosi distritu
sira hetan avaliasaun hamutuk hosi UNPOL no PNTL no sertifika ba retomada; uluknana’in maka distritu Lautem
iha parte Leste país nian, iha Maiu 2009. Iha Dezembru 2012, hafoin tulun hodi superviziona eleisaun prezidensiál
9 Militár Timor-Leste nian. 10 Misaun Integrada Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste, Rezolusaun Konsellu-Seguransa Nasoins Unidas nian 1704, 25 Agostu 2006.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 7
no parlamentár ne’ebé maioria la’o ho pasífika, UNMIT no ninia kontijente tomak ofisiál UNPOL nian husik Timor-
Leste no PNTL dala ida tan simu autoridade ezekutiva polisiamentu nian.
3.4 Akordu polítiku
Enkuantu eleisaun sira la’o ho di’ak ne’ebé maka halo ema barak haree nu’udar rezultadu hosi planeamentu no
maturidade PNTL nian, realidade komplikadu liu, tanba Primeiru-Ministritu Xanana Gusmão no ninia partidu,
Congresso Nacional da Reconstrução de Timor (CNRT), ne’ebé maka efetivu tebetebes hodi tulun atu lori
estabilidade liuhosi loke rezerva fundu petrolíferu.
Fundu Petrolíferu hahú boot hafoin produsaun iha Tasi Timor tama online iha 2004; iha Fevereiru 2014 fundu ne’e
to’o biliaun USD14.9. Petróleu no gás daudaun ne’e fornese 95% hosi reseita hotu-hotu no 80% hosi PIB Timor-
Leste nian (Lao Hamutuk, 2013). Osan ida ne’e fó ona kbiit ba governu hodi sosa estabilidade hodi aumenta despeza
iha bein no servisu, aumenta kontratu ba empreza lokál sira no sirkula osan ba distritu sira liuhosi kontratu ho eskala
ki’ikoan no projetu infraestrutura sira. Osan ida ne’e mós uza hodi selu petisionáriu sira ne’ebé hetan demisaun hosi
krize 2006, fó insentivu ba IDP sira hodi fila-fali ba hela-fatin ka reasentamentu, fó pensaun ba veteranu sira no tau
rivál polítiku potensiál no perturbadór sira hodi servisu liuhosi kontratu konstrusaun lukrativu (ICG, 2013: 6).
Benefisiáriu sira hosi aumentu despeza ne’e nian inklui mistura klase negósiu emerjente ho ligasaun polítika no sira
ne’ebé iha poténsia ka istória uza violénsia hasoru estadu (ICG, 2013: 6).
Estabilidade no akordu polítiku forte ida ne’e tuir-mai konsolida liuhosi eleisaun sira 2012 nian, bainhira Primeiru-
Ministru no ninia partidu eleitu fila-fali ho mandatu ne’ebé forte liu, maibé mós podér barak liu konsentra iha ema
balu nia liman. Polítika ne’ebé orienta iha personalidade maka liuliu forte iha Timor-Leste, iha ne’ebé podér elit
katuas/ferik mai hosi esperiénsia sira durante rezisténsia nian. Iha setór seguransa nian, porezemplu, tensaun iha ka
entre forsa sira seguransa nian halakon liuhosi konsolidasaun podér iha personalidade polítiku iha ema ida –
Primeiru-Ministru, ne’ebé mós nu’udar Ministru Defeza nian. Ida ne’e dalaruma bele efikás ona iha manutensaun
estabilidade to’o ohin loron, maibé taka faktu katak arranju institusionál ne’ebé kle’an liu ba supervizaun no jestaun
ne’ebé efikás seidauk dezenvolve (ICG, 2013: i).
3.5 Relasaun estadu-sosiedade: asesu limitadu estadu nian no dependénsia iha estrutura tradisionál
Maski reseita petrolífera aumenta no vontade atu gasta hirak ne’e ba atividade dezenvolvimentu no programa
empregu, relasaun estadu-sosiedade relativamente kontinua fraku. Ambiente governasaun iha Timor-Leste
sentralizadu tebetebes, tomada desizaun polítika no desizaun dezenvolvimentu nian barakliu hala’o hosi ofisiál nivel
aas governu nian iha Dili. Enkuantu Timor-Leste konstitusionalmente iha ona kompromisu atu implementa
desentralizasaun, falla hodi realiza ida ne’e iha prátika dezde 2002, bainhira debate no opsaun polítika sira hahú,
haboot ona lakuna ne’ebé iha entre governu no sidadaun sira iha área rurál sira.11 Enkuantu programa
dezenvolvimentu barabarak ne’ebé bazeia iha komunidade implementa ona ka agora daudaun ne’e iha ona prosesu,
sira foka ona kuaze eskluzivamente kona-ba apoiu infraestrutura ho eskala ki’ikoan, tantu iha nivel suku nomós ka
liuhosi empreza lokál iha área urbana sira. Maibé, realidade maka 70% hosi populasaun Timor-Leste nian hela
namkari iha área rurál sira no depende ba agrikultura no peska.12 Falta infraestrutura ba transporte ne’ebé adekuada,
tempu udan ne’ebé estraga infraestrutura ne’ebé maka iha regularmente no rekursu umanu no finanseiru ne’ebé
mínimu ba edukasaun, saúde no seguransa iha área rurál sira signifika katak sidadaun barakliu iha asesu limitadu
ba servisu sira estadu nian.
Auzénsia estadu formál nian iha maioria parte área rurál Timor nian akompaña hosi dependénsia ida ne’ebé forte
ba iha estrutura tradisionál ne’ebé kumpre funsaun rezolusaun disputa nian. Kuaze entrevista hotu-hotu hatudu
ligasaun ida entre seguransa pesoál ne’ebé fornese hosi estadu ho patrosíniu no relasaun pesoál. Saida maka ida ne’e
11 Iha Fevereiru 2014, Estatutu Estrutura Administrativa Pre-Dekonsentrasaun aprova hosi Konsellu-Ministru; Entretantu, Modelu legál ba desentralizasaun
totál sei pendente hela. 12 Sensus Timor-Leste 2010, Disponivel iha: https://www.mof.gov.tl/about-the-ministry/statistics-indicators/statistics-and-census/?lang=en
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 8
signifika iha prátika maka servisu sira ne’ebé patrosina hosi estadu dalabarak bele de’it asesa ba ema sira ne’ebé
koñese pesoalmente ofisiál PNTL nian ka reprezentante estadu nian sira-seluk. Resposta globál ba kestaun sira
seguransa no protesaun nian ne’ebé komunidade barak hasoru fornese hosi lidér lokál sira duké polísia. Ida ne’e
bele ierárkiku, ne’ebé maka kontinua mantein nafatin dinámika podér lokál nian. Sira orienta ba iha suku ne’ebé
boot liu no koezaun família nian, no la nesesariamente hala’o iha interese justisa individuál ba vítima ka haktuir
direitu nasionál ka internasionál sira. Maski nune’e, forma tradisionál maka kontinua sai forma governasaun nian
ne’ebé asesivel liu iha área remota barak no tanba ne’e, iha impaktu boot ba relasaun estadu-sosiedade nian.
Estrutura tradisionál hirak ne’e maka hateten ho detalle liu iha seksaun tuir-mai nu’udar komponente ida importante
hosi estrutura seguransa Timor nian, maibé sira-nia relevánsia nota iha ne’e nu’udar fatór importante ida iha
formasaun dalan ne’ebé COP dezenvolve ona.
Seksaun ida ne’e hatudu karaterístika lubuk ida ne’ebé influensia maka’as dezenvolvimentu polisiamentu
komunitáriu iha Timor-Leste. Istória okupasaun no rezisténsia nian husik hela estilu polísia militarizadu, ne’ebé
difikulta harii konfiansa entre polísia no komunidade. Envolvimentu iha rezisténsia sai instrumentu polítiku ida
ne’ebé maka’as tebetebes no garante katak veteranu sira halo papél ida importante iha seguransa nasionál.
Envolvimentu internasionál iha nivel estremu iha reforma polísia Timor nian sai ona fundamentál iha formasaun
PNTL nian, maibé ida ne’e mós halo neineik dezenvolvimentu polisiamentu komunitáriu ne’ebé pertense ba lokál,
ho autoridade ezekutiva polísia nian ne’ebé hala’o hosi ONU, envezde PNTL, ba períodu naruk. Akordu polítika
ne’e hametin ona, ho CNRT hametin ninia mandatu lideransa nian maski personalizasaun podér nivel aas kontinua
iha. Ikusliu, relasaun estadu-sosiedade kontinua fraku, ho estadu sentrál esforsu hodi halo ninia prezensa sente iha
área rurál sira. Iha fatin hirak ne’e, autoridade tradisionál kontinua relevante no utilizadu.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 9
4 Atór sira Seguransa nian no Kultura kona-ba Rezolusaun Disputa
Multidaun hosi fornesedór seguransa nian iha nivel lokál, tantu hosi estadu no tradisionál nian, maka fatór ida
importante iha dezenvolvimentu polisiamentu komunitáriu nian iha Timor-Leste. Atór importante seguransa nian
balu no sira-nia papél sira maka define tuir-mai.
4.1 PNTL
Polísia Nasionál Timor-Leste nian daudaun ne’e kompostu hosi ofisiál besik 3,500. Ida ne’e maka servisu polísia
ida ne’ebé maka joven liuhotu iha mundu, halibur hamutuk ona maizumenus hosi zero tinan 13 liubá. Foin maka liu
dékada ida, PNTL liu ona hosi misaun rua diferente UNPOL nian ne’ebé harii bazeia ba lei-orgánika rua diferente,
no iha de’it autoridade ezekutiva polísia nian tomak iha tinan tolu hosi tinan 13.
Enkuantu estrutura institusionál konserteza dezenvolve ona, instituisaun ne’e kontinua mamuk. Ida ne’e tanba
servisu polísia nian la iha aplikasaun ne’ebé konsistente hosi prosesu no prosedimentu ne’ebé maka harii, dalabarak
sai hosi kontestu, ho asisténsia internasionál nian. Situasaun ida ne’e sai aat liután ho rezisténsia komunidade nian
atu envolve ho servisu polísia nian. Entrevista balu hatudu katak públiku sira ta’uk atu hetan baku hosi polísia ka
hetan ameasa ho kilat. Iha estudu ida, hetan katak públiku nasionál dala haat posível liu identifika lidér komunitáriu
sira, envezde PNTL, nu’udar responsavel ba manutensaun seguransa iha sira-nia área (Everett and Chinn, 2008).
Entrevistadu ida esplika katak la akontese buat ida bainhira sira bá polísia; kazu sei haruka fila-fali de’it ba lidér
komunitáriu sira. Iha 2013, resposta sira kona-ba responsabilidade ba manutensaun seguransa nian muda
substansialmente, maibé la favorese PNTL. Bainhira husu ho pergunta hanesan, respondente sira hatudu sira agora
konsidera ‘sidadaun sira’ iha responsabilidade prinsipál ba seguransa iha sira-nia área, iha 51% kompara ho PNTL,
ho 19% (Wassel and Rajalingam, 2014). Maski susár atu manán konfiansa sidadaun sira-nian, polísia maka servidór
estadu ida ne’ebé maka destaka iha oin liu, ho eskuadra iha sub-distritu hotu-hotu no envolve dalabarak ho
komunidade rurál sira.
PNTL mós luta ona iha governasaun no koordenasaun. Envolvimentu dezkoordenadu hosi komunidade
internasionál ne’ebé foku tiha de’it ba formasaun no fornese ekipamentu ba unidade espesífika no espesializada sira,
halo tiha unidade sira servisu polísia nian envolve ho komunidade iha dalan ne’ebé diferente. Dezligasaun ida ne’e
tanba la iha klareza ba interpretasaun Lei-Orgánika PNTL 2009 nian, liuliu ne’ebé maka relasiona ho polisiamentu
komunitáriu. Lei la define unidade espesífika ida polisiamentu komunitáriu nivel distritál nian hanesan lei anteriór
2004 nian; maibé, lei ne’e fó mandatu de’it katak ‘PNTL tenke iha karaterístika polisiamentu komunitáriu nian”.13
Karaterístika sira ne’e tuir-mai la define, no halo distritu balu dezenvolve sira-nia unidade polisiamentu komunitáriu
13 Artigu 1 (2), Lei-Orgánika PNTL No. 9/2009
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 10
rasik, hanesan sira ne’ebé iha ona antes,14 ho komandante sira-seluk disolve tiha ofisiál sira polisiamentu
komunitáriu espesializada nian.15
Entrevista ho membru sira komunidade nian iha 2004 hatudu relasaun la-estavel ho polísia. Maibé iha 2010, lidér
komunitáriu sira sub-distritu Baucau nian indika katak sira iha relasaun pozitiva ho ofisiál polísia sira, maski
membru sira komunidade nian hato’o insidente sira kona-ba hahalok abuzu no ameasa hosi ofisiál polísia sira-
seluk.16 Rezultadu hirak ne’e hatudu iha diskusaun resente grupu foku komunidade nian ne’ebé hala’o iha Dili,
Bobonaro no Lautem, iha ne’ebé membru sira komunidade nian temin tiru kilat, violénsia no intimidasaun nu’udar
problema loroloron ho PNTL, inklui kolesaun ‘impostu’ hosi sentru jogu ilegál sira.17 Entrevista ho ofisiál
polisiamentu komunitáriu ne’ebé fó-sai sira-nia frustrasaun kona-ba lakon fiar no konfiansa komunidade sira nian
tanba hahalok unidade polísia seluk nian.
Iha nivel prátiku, kontestu ida ne’e halo nia sai difísil atu dezenvolve relasaun konstrutiva no regulariza
komunidade-polísia nia relasaun. Iha fatin barak, membru sira komunidade nian halo interasaun ho unidade no
membru polísia oioin, no sira la sempre komprende diferensa entre sira. Ida ne’e halo responsabilidade sai difísil
liu, no bele mós difikulta relasaun bainhira membru komunidade husu unidade polísia ida atu tuir kazu ida ne’ebé
trata ona hosi unidade seluk no ida ne’ebé maka sira la hatene barak. Aleinde ne’e, 91% hosi polísia nota katak
rekursu sira ne’ebé fó ba sira atu garante seguransa maka la adekuada ho sira-nia volume servisu (Everett and Chinn,
2008). Koletivamente, fatór hirak ne’e la motiva polísia atu servisu besik ho komunidade ka atu dezenvolve
mentalidade serbí nian.
Iha sorin pozitivu nian, ema barak hosi ofisiál sira PNTL nian, espesifikamente sira ne’ebé iha nivel Komandante
Distritu nian ka aas liu iha kuarté-jerál, simu ona formasaun internasionál kona-ba polisiamentu komunitáriu no
tópiku relasionadu sira seluk. Formasaun ida ne’e barakliu maka iha nivel teóriku no bazeia ba modelu sira ne’ebé
la fasíl atu aplika iha kontestu Timor-Leste nian. Maski nune’e, ofisiál ho kapasidade aas hirak ne’e, balu ikus-mai
uza ona sira-nia pozisaun lideransa nian koko hodi introdús tátika ka atividade polisiamentu komunitáriu nian ho
sira-nia inisiativa rasik no sein apoiu orsamentu kuartél-jerál nian.
4.2 Konsellu suku
Timor-Leste harii sistema Konsellu Suku iha 2004 (atualiza ho lejizlasaun foun iha 2009)18, no eleisaun tuituirmalu
hala’o iha distritu hotu Timor-Leste laran tomak iha 2004 nia rohan no inísiu 2005. Iha konsellu suku ba kada suku
442 iha distritu 13 Timor-Leste laran tomak no membru konsellu hotu-hotu diretamente hili hosi sidadaun eleitór
elejível hosi kada suku. Konsellu xefia hosi xefe-suku19 eleitu. Membru konsellu suku sira seluk inklui xefe-aldeia20
hotu-hotu, reprezenta kada aldeia iha suku, katuas na’in ida, reprezentante feto na’in rua, no reprezentante foinsa’e
na’in rua—mane ida, feto ida. Nune’e mós, lia-na’in21 ereditária na’in ida ne’ebé nomeia hosi konsellu-suku iha
sira-nia reuniaun dahuluk hafoin eleisaun ba funsaun.
Maski ho tinan 500 hosi regra no influénsia esterna, komunidade sira fiar ona iha adat (sistema tradisionál kona-ba
lei no rituál)22 no estrutura autoridade nian ne’ebé iha relasaun ho sistema adat nu’udar orden prinsipál moris
loroloron nian. Papél atuál konsellu suku nian maka atu atua hanesan ponte ida entre estrutura estadu nian ho sistema
tradisionál ida ne’e. Nu’udar rezultadu, konsellu suku, maski harii hosi Governu Timor-Leste nian, la konsidera
14 Molok Lei-Orgánika 2009, Lei 2004 define unidade polisiamentu komunitáriu nivel lokál. 15 Diskusaun grupu ho ofisiál PNTL ba planu prevensaun konflitu ba Eleisaun Prezidensiál, Abríl 2012; Observasaun Jerál autór nian liuhosi
implementasaun programa polisiamentu komunitáriu Fundasaun Ázia nian iha distritu 13 tomak. 16 ‘Conflict Mitigation Through Community Oriented Policing Pilot Program’, Focus Group Discussion Notes (2010), The Asia Foundation 17 Diskusaun grupu foku komunidade nian ne’ebé hala’o iha Agostu 2012 iha Comoro, Dili, Mascarenas, Dili; Holsa, Bobonaro; no Com, Lautem. 18 Lei-Orgánika No. 5/2004; Lei Parlamentu RDTL No. 3/2009 kona-ba Lideransa Komunitária no sira-nia Eleisaun 19 Xefe-suku no konsellu suku. 20 Xefe-aldeia. Membru konsellu suku nian. 21 Lia-na’in: figura autoridade tradisionál ne’ebé responsavel ba interpretasaun lei tradisionál no rezolusaun disputa lokál. 22 Liafuan Indonézia refere ba lei sagrada no sistema fiar nian ida ne’e maka justisa lokál bazeia ba, no baibain uza iha Timor-Leste.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 11
nu’udar parte ida governu nian no akumula ninia influénsia hosi mistura forma lejitimidade sósiu-polítika tantu
tradisionál no modernu nian (Cummins, 2011: 90).
Konsellu en-jerál aumenta nivel influénsia no konfiansa ne’ebé boot iha komunidade nia leet ne’ebé maka hili sira,
no funsaun ida prinsipál maka ba rezolusaun kona-ba disputa sira. Iha levantamentu nasionál ikusliu kona-ba
persepsaun polisiamentu komunitáriu nian, ba sé maka sira sei hato’o keixa bainhira ofisiál polísia ida destaka iha
sira-nia suku, 47% hosi respondente hatán katak sira sei hakbesik ba xefe-suku no 38% ba PNTL (Wassel and
Rajalingam, 2014). Dependénsia iha xefe-suku ne’e hanesan kontaktu dahuluk hafoin krime ida hatudu pozisaun
sentrál xefe-suku nian hodi mantein seguransa no protesaun ba sira-nia suku. Iha prátika, disputa sira foufoun
rezolve hosi lidér tradisionál sira bazeia ba família liuhosi adat. Bainhira disputa hirak ne’e sai komplikadu tebetebes
ka la bele rezolve, sei bolu membru sira konsellu suku nian hodi halo mediasaun liuhosi adat, ho polísia maka
hanesan dalan ikusliu.
Aleinde rezolusaun disputa, konsellu suku mós bele servisu ho autoridade tradisionál sira (haree iha okos) iha
implementasaun tara bandu, mekanizmu proibisaun tradisionál ne’ebé maka prinsipalmente uza hodi regula
interasaun entre ema, interasaun ema ho animál no interasaun ema ho natureza (Notaras and Wassel, 2013). Tara
bandu bele implementa ba rai ho luan ki’ikoan, bele envolve númeru komunidade oioin ne’ebé maka mantein
ligasaun tradisionál ho idaidak, ka (hanesan iha kazu distritu Ermera nian) bele implementa iha distritu ida tomak.
Implementa luan tara bandu han kustu barak, tanba ne’e iha kazu hirak ne’e, ida ne’e agora komún ba komunidade
sira hodi buka apoiu doadór nian ba seremónia sira; ida ne’e hamosu preokupsaun sira kona-ba sira-nia
sustentabilidade.23
4.3 Autoridade tradisionál sira
Influénsia lideransa tradisionál nian kona-ba seguransa no protesaun nivel suku nian signifikativamente barak
depende ba problema ne’ebé iha. En-jerál, sira iha tendénsia atu komplementa duké dezafia lideransa lokál ne’ebé
hala’o hosi xefe-suku no konsellu-suku. Porezemplu, iha lia-na’in iha suku 442 Timor-Leste nian, ne’ebé maka
servisu hamutuk ka mesamesak hodi rezolve disputa sira lokál nian liuhosi lisan.24 Sira mós servisu besik ho lia-
na’in ofisiál iha Konsellu-Suku atu nune’e servisu ne’ebé maka sira halo atu rezolve disputa sira lokál nian
komplementa papél lia-na’in suku nian. Ho rekursu estadu nian ne’ebé la sufisiente atu hatán ho efikás ba númeru
disputa sira ne’ebé mosu iha komunidade, lia-na’in halo papél importante iha manutensaun orden komunitária.
Nu’udar intérprete sira direitu no obrigasaun tradisionál nian haktuir lisan, figura autoridade tradisionál sira mós iha
influénsia signifikante kona-ba vida membru sira komunidade nian—fó impaktu ba ema no família ninia asesu ba
rai, hahán sira no direitu ba eransa, no mós iha papél ida ne’ebé forte iha manutensaun relasaun ‘loos’ entre ema,
família ho grupu ne’ebé boot liu.
Kontradisaun potensiál entre lei tradisionál no direitus umanus ema nian no lei sira nasaun nian ne’ebé maka
rekoñese ofisialmente sai nafatin preokupasaun ida.25 Entrevistadu balu espresa frustrasaun kona-ba falta podér
ne’ebé maka fó ba feto no feto klosan sira iha sistema tradisionál. Maski nune’e, lisan no papél permanente figura
autoridade tradisionál nian kontinua ka’er metin hosi maioria Timoroan, liuliu sira ne’ebé hela iha área rurál, no
lidér lokál eleitu sira mós laran-metin ba sira. Ida ne’e lori implikasaun polítika, ekonómika no sosiál ne’ebé
importante ba seguransa no protesaun iha nivel suku nian.
23 Diskusaun grupu foku ho membru sira konsellu suku nian iha suku Somalari, sub-distritu Baucau, hala’o 17 Dezembru 2011 24 Entrevista kle’an ho lia-na’in Arlindo Barros Taileto hosi Suku Bobonaro, Sub-Distritu Bobonaro, hala’o iha Dezembru 2011. Lisan maka sistema
tradisionál governasaun lokál nian. Ida ne’e iha dimensaun espirituál, ekonómika no sosiál no fó implikasaun prátika barak ba ema ninia moris, até to’o ohin
loron; Haktuir Dionisio Babo-Soares (2009), lisan inklui lei lokál no proibisaun sira, nune’e mós norma sosiál no morál, arte, rituál no sistema lideransa komunitária no governasaun. 25 Haree: Tara Bandu: Its Role and Use in Community Conflict Prevention in Timor-Leste, The Asia Foundation no Belun, June 2013. Disponivel iha:
http://belun.tl/wp-content/uploads/2013/08/Tara-Bandu-PB-English.pdf; Hohe et al. (2003) Reconciling Justice: “Traditional” Law and State Judiciary in
East Timor; Mearns, D. (2002) Looking Both Ways: Models for Justice in East Timor; and The Asia Foundation “Ami Sei Vitima Beibeik”: Looking to the needs of domestic violence victims, Dili (2012)
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 12
Entretantu, iha Dili, liuliu iha área sira ne’ebé populasaun sira hosi distritu hotu-hotu país nian hela ba, iha ruptura
graduál iha lisan no autoridade tradisionál nian (Scambary, 2006). Ruptura ida ne’e, parte ida tanba distánsia hosi
lidér tradisionál sira, maibé mós tanba dinámika ne’ebé kompleksa entre grupu sira ne’ebé pertense ba uma lulik26
ne’ebé la hanesan no la iha kbiit atu hala’o prátika tradisionál sira entre grupu hirak ne’e. Nu’udar rezultadu, forma
foun autoridade nian daudaun mosu, porezemplu grupu arte marsiál ka grupu ritual sira, bazeia ba ierarkia
tradisionál, maibé sein lei tradisionál ne’ebé regula vida iha área rurál sira.
4.4 Dinámika relasaun sira
Tanba ligasaun entre atór sira seguransa nian ne’ebé relevante hanesan temin iha leten – estrutura formál estadu
nian ho tradisaun no lidér lokál sira – ne’e maka halo inovasaun sira hale’u polisiamentu komunitáriu dezenvolve
ona; ne’ebé maka sei esplora iha seksaun sira tuir-mai. Relasaun entre estadu no atór tradisionál sira mós muda ona
hosi tempu ba tempu iha momentu PNTL sai metin liu ona institusionalmente, No autoridade tradisionál adapta ona
ho demokrasia liberál moderna. Iha Levantamentu kona-ba Persepsaun Polísia Komunidade iha Timor–Leste 2008
Fundasaun Ázia nian, 86% hosi levantamentu ne’ebé maka halo ba PNTL hatudu katak sira envolve iha mediasaun
disputa sira. Maibé, iha levantamentu 2013 númeru ida ne’e tuun ona konsideravelmente, to 37%. Iha tempu ne’ebé
hanesan, tuir respondente sira hosi públiku en-jerál iha 2013, 60% hosi kazu hotu-hotu lori ba PNTL haruka ba
mediasaun komunitária, no iha ne’ebá PNTL mós envolve. Tuir-mai, PNTL prezente iha 58% hosi rezolusaun
disputa hotu-hotu ba públiku en-jerál no iha 72% hosi rezolusaun ba disputa sira ne’ebé envolve lidér komunitáriu
sira (Wassel and Rajalingam, 2014). Klaru katak PNTL kontinua partisipa iha rezolusaun disputa lokál, maibé
membru PNTL barak nota katak la iha mandatu atu sira hala’o mediasaun rasik, maibé sira konsidera sira-nia an
hanesan fó seguransa durante prátika tradisionál.
Xefe-suku no xefe-aldeia sira, hanesan mós lidér tradisionál sira, bele fundamentalmente afeta dinámika relasaun
polísia-komunidade nian. Ida ne’e susar atu halo estimasaun aas ba importánsia atór hirak ne’e nian, tanba sira kuaze
sempre sai pontu kontaktu dahuluk ba mambru komunidade sira ne’ebé maka sai vítima krime nian (Marx, 2014).
Papél importante ida ne’e iha sosiedade signifika katak ida ne’e xefe-suku ka xefe-aldeia hetan tiha observasaun atu
sai ativu iha kestaun sira seguransa no protesaun nian, sira dalabarak bele harii relasaun forte ho polísia no fornese
lideransa lokál ida ne’ebé forte. Ida ne’e, ikus-mai, iha kazu balu afeta relasaun polísia-komunidade pozitivamente
no hadi’ak ambiente seguransa no protesaun lokál. Maibé, iha fatin sira seluk, ne’ebé lidér lokál sira la hala’o papél
pró-ativu, entrevistadu sira haree-hetan momoos frakeza iha relasaun polísia-komunidade nian, ho polísia dalabarak
la vizita suku balu tanba difisíl atu lida ho lidér lokál sira.
Dezafiu sira kontinua, liuliu iha tipu interasaun entre komunidade no unidade PNTL oioin. Iha fatin balu iha ne’ebé
unidade polisiamentu komunitáriu efetivu halo interasaun regularmente ho membru sira komunidade nian no lidér
lokál sira hanesan xefe-aldeia no xefe-suku sira.27 Iha tempu hanesan, iha suku hanesan hirak ne’e, relasaun ho parte
sira-seluk PNTL nian bele oioin – porezemplu, bele iha membru sira Task Forsa nian hatán ba insidente sira kona-
ba violénsia no ofisiál polísia sira seluk hala’o investigasaun ba krime sira ne’ebé maka komete, ka Polísia Tránzitu
halo inspesaun aleatória. Iha kazu barak unidade hirak ne’e hetan ona formasaun iha maneira oioin, hamosu ona
mandatu ne’ebé la klaru no hahalok ne’ebé oioin.
En-jerál, papél PNTL nian iha sosiedade ne’e sei dezenvolve hela, no mekanizmu justisa tradisionál sei evolui hela
hodi hatán ba dezafiu sira iha tempu modernu nian hanesan urbanizasaun no mudansa iha governasaun ba iha
demokrasia liberál ida ne’ebé bazeia ba estadu-de-direitu. Tuir-mai, envolvimentu komunidade nian ne’ebé fraku
no rekursu disponível ne’ebé limitadu ba polísia impede polísia hodi hala’o papél ne’ebé klaru no komprende liu
iha sosiedade, tanba ne’e maka halo sira kontinua hakruuk ba xefe-suku no xefe-aldeia kona-ba kestaun sira
26 Uma lulik nu’udar baze grupu suku família nian, kada família/grupu buka tuir sira-nia an hodi fila ba uma espesífiku ida. 27 Autór ida ne’e haree prinsípiu polisiamentu komunitáriu nian daudaun ne’e efetivamente uza iha Liquiçá, Aileu, Manatuto, Manufahi no Bobonaro, no
hasoru malu ona ajente komprometidu barak iha terrenu. Entretantu, inisiativa pesoál dalabarak la apoia iha sistema atuál tanba obstákulu no atrazu administrativu.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 13
relasiona ho seguransa no justisa, mezmuke mekanizmu tradisionál nein sempre dalan ne’ebé apropriadu atu rezolve
dezafiu balu seguransa nian.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 14
5 Dezenvolvimentu Polítika Polisiamentu Komunitáriu
Prosesu dezenvolvimentu polisiamentu komunitáriu hetan influénsia hosi presaun internasionál, divizaun interna no
falta konsulta ho ema sira ne’ebé responsavel ba implementasaun objetivu no mandatu polísia nian. Ninia rezultadu
maka prosesu dezkoordenadu ne’ebé to’o agora ladún iha definisaun ka relevánsia.
Susár atu fiksa loron loloos bainhira maka polisiamentu komunitáriu dezenvolve ba dala uluk hanesan polítika
nasionál ida. Maski nune’e, hosi ninia estabelesimentu iha 2001, PNTL hetan influénsia maka’as hosi estrutura
misaun UNPOL nian ne’ebé iha knaar ho dezenvolvimentu servisu polísia emerjente, no hosi diskursu internasionál
kona-ba polisiamentu komunitáriu no atensaun akadémika signifikante ba polisiamentu komunitáriu. Foufoun iha
influénsia substansiál hosi Ajénsia Dezenvolvimentu Japaun nian, JICA, kona-ba estabelesimentu sistema Koban
nian,28 ne’ebé maka identifika liuhosi estudu UNTAET nian hanesan forma polisiamentu komunitáriu ‘Azíatiku’
ida ne’ebé apropriadu, no ida ne’ebé maka kulturalmente hanesan tebes duké modelu osidentál (Pomerville and
Wairoa-Harrison, 2000: 11). Sistema Koban, ka ‘postu polísia’, kompostu hosi eskritóriu kampu dezignadu ida
ne’ebé ofisiál polísia lubuk ida servisu ba, no sira iha knaar hanesan ema dala uluk ne’ebé maka hatán ba insidente
sira no dezenvolve relasaun ho komunidade. Liuhosi influénsia hosi doadór sira ne’ebé sente katak kualkér servisu
polísia nasionál presiza foku komundiade nian ho objetivu atu hetan konsiderasaun ‘modernu’.29
Termu ’polisiamentu komunitáriu’ la temin iha Lei-Orgánika PNTL 2004 (lei estabelese autoridade polísia nian);
Maski nune’e, Unidade Protesaun Komunitária ne’ebé responsavel ba ‘manutensaun pás no orden públika iha
kolaborasaun ho estrutura komunidade nian no populasaun lokál’.30 Falta inkluzaun ‘polisiamentu komunitáriu’
parese tanba tradusaun entre testu portugés no inglés nian. Rezultadu hosi peskiza Koban nian no vizita sira ba
Singapura no Japaun, PNTL harii postu polísia iha suku 118 entre 2004 no 2005; ida ne’e ho intensaun atu atua
hanesan ligasaun komunidade dezignada.31 Konseitu ne’e mós fó hanoin ba tempu Indonézia nian, bainhira ofisiál
polísia ida dezigna atu hela iha kada suku, tuir estratéjia ne’ebé maka bolu BIMPOLDA ho obejtivu atu halibur
informasaun no vijilánsia, nomós seguransa públika nian. Maibé, iha 2005, Ministru Interiór, Rogerio Lobato, hahú
dezenvolvimentu rápidu unidade polísia espesializada no postu polísia suku nian sai abandonu ho objetivu atu
prenxé fileira unidade foun nian. Entrevistadu ida hateten katak movimentu ne’e haree hanesan preferénsia pesoál
no mós movimentu polítika ida. Ida ne’e mudansa ida signifikante hosi planu operasionál ne’ebé bazeia ba
komunidade ba estilu polísia ne’ebé militarista liu ne’ebé maka tulun hodi hamosu krize 2006.
Maski nune’e, hafoin krize ne’e, polisiamentu komunitáriu firme fila-fali iha ajenda, maski, iha sirkunstánsia sira
ne’ebé estraordinária – podér ezekutivu polísia nian dala ida tan ka’er fila-fali hosi Nasoins Unidas. Mudansa 2007
iha governu, esperiénsia no memória sira krize 2006 nian no atentadu omisídiu 2008 nian hasoru Primeiru-Ministru
28 Sistema Koban maka versaun Japaun nian kona-ba polisiamentu komunitáriu, ida ne’e postu polísia nian ki’ioan lokaliza iha komunidade urbana no
polísia maka responsavel ba moris loroloron rezidente nian ba asuntu pás no seguransa, operasaun oras 24, envolvimentu iha faze inisiál ba atividade hotu-
hotu polísia nian, baze ba atividade sira polísia nian iha kooperasaun ho komunidade. Sistema ida ne’e kontinua hetan apoiu hosi Japaun iha Timor-Leste no provavelmente influensia, hamutuk ho modelu BIMPOLDA Indonézia nian, ideia Postu Polísia Suku kontein iha Lei-Orgánika 2009 nian. 29 Entrevista ho Ofisiál UNPOL na’in-rua ne’ebé hala’o funsaun entre 2008-2012 30 Artigu 15 (b), Lei-Orgánika PNTL 2004 31 Entrevista ho Joao Belo, eis-Komandante Polisiamentu Komunitáriu Nasionál. 5 Abríl 2013, Kuartél-Jerál PNTL, Dili
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 15
no Prezidente, hirak ne’e hotu influénsia diskusaun polítika kona-ba estrutura PNTL nian no sé maka sei iha
influénsia kona-ba prosesu hodi determina ida ne’e.
Ho inísiu UNMIT nian iha 2006, harii Departamentu Polisiamentu Komunitáriu ida iha Kuartél-Jerál UNPOL nian
no haruka Ofisiál Internasionál Polisiamentu Komunitáriu nian 738 (hosi totál 1,227 destaka ba Timor-Leste)32 ba
distritu hotu-hotu.
Iha 2006, alterasaun ba Lei-Orgánika 2004 hetan aprovasaun, hamutuk ho Padraun Prosedimentu Operasionál
(Standard Operating Procecures ka SOP) harii estrutura foun PNTL nian iha nivel Distritál atu servisu ho UNPOL.
Unidade Protesaun Komunitária muda ba iha Servisu Nasionál Polisiamentu Komunitáriu nian.33 Foufoun,
polisiamentu komunitáriu haree hanesan estratéjia operasionál ida ne’ebé maka bele tulun hodi hatán ba problema
sira ne’ebé mosu hosi krize 2006 nian no konsentrasaun dezlokadu internu sira iha Dili. Formasaun polisiamentu
komunitáriu nian hala’o hosi PNTL no Polísia Federál Austrália nian (AFP) hodi hamenus poténsia ba
konfrontasaun violenta sira.34 Konseitu ne’e asumi foku polítika ne’ebé boot liu bainhira delegasaun ida hosi ofisiál
sira nivel aas PNTL nian no desizór polítika sira iha Sekretária Estadu ba Gabinete Seguransa Estadu nian vizita
Nova Zelándia hodi aprende kona-ba ninia prátika sira polisiamentu komunitáriu nian. Rezultadu maka pedidu
ofisiál governu nian ida ba apoiu Polísia Nova Zelándia nian iha polisiamentu komunitáriu iha 2007.
Polisiamentu komunitáriu institusionaliza liu iha Planu Governu Konstitusionál IV iha 2007, ida ne’e estabelese
polítika ida atu “[I]ntensifika abilidade polisiamentu komunitáriu nian atu prevene konflitu no hatán nesesidade sira
sidadaun nian ba seguransa públika.”35 Períodu reforma no reestrutura tuir hosi 2008 to 2010, ne’ebé inklui revizaun
lejizlativa kompleta ida ba Lei-Orgánika PNTL (2009) nian.36
Ezbosu inísiu lei-orgánika haree hanesan atu favorese estilu polísia ne’ebé militarizadu liu, maibé iha presaun vokál
hosi doadór no UNMIT nian hodi inklui filozofia no unidade polisiamentu komunitáriu nian. Ida ne’e inklui, maibé
iha dalan ad hoc, no la integra liuhosi estrutura hotu-hotu PNTL nian. Iha esénsia, polisiamentu komunitáriu hamriik
mesak, no ida ne’e hamosu konfuzaun kosiderável ba implementasaun hosi PNTL.37 Aleinde ne’e, parte sira hosi
lei ida ne’e kópia hosi nasaun dezenvolvida sira seluk laiha konsideraasaun ba tantu kontestu país nian ka faze
dezenvolvimentu PNTL nian no disponibilidade rekursu finanseiru no umanu ne’ebé iha relasiona ho ida ne’e.
Nu’udar rezultadu hosi kestaun hirak ne’e, formulasaun lei la fó definisaun ka vizaun ida ne’ebé klaru kona-ba
polisiamentu komunitáriu. Ida ne’e bele parsialmente atribui ba definisaun konkorrente iha UNPOL ne’ebé mai hosi
país orijin oioin ofisiál UNPOL nian no sira-nia komprensaun diferente kona-ba polisiamentu komunitáriu. Objetivu
ne’ebé temin kona-ba polísia ONU nian inklui, ‘adosaun fiolozofia polisiamentu komunitáriu liuhosi área
operasionál hotu-hotu PNTL nian’ (UNPOL, 2008), maibé ida ne’e la konsege hetan konsensu kona-ba definisaun
ka atividade operasionál ne’ebé bele fó-hatene prosesu lejizlativu.38
5.1 Polísia iha asaun
Lei-Orgánika PNTL No. 9 hetan aprovasaun hosi Parlamentu iha loron 18 Fevereiru 2009. Ida ne’e revoga tiha Lei-
Orgánika PNTL No.8 (2004) no konsagra polisiamentu komunitáriu diretamente iha lei. Lei hateten katak
polisiamentu komunitáriu maka prinsípiu orientadór iha abordajen PNTL nian ba polísia, ho preferénsia ba
‘patrullamentu proximidade ka patrullamentu iha komunidade nia laran’.
32 Website UNMIT nian: http://unmit.unmissions.org/Default.aspx?tabid=12058&language=en-US, Accessed April 4, 2013 33 Entrevista ho eis-Konselleiru Departamentu Polisiamentu Komunitáriu UNPOL nian, 3 Abríl 2013 34 Entrevista ho eis asesór ba Sekretáriu Estadu ba Seguransa Estadu nian. 5 Abríl 2013 35 Planu Governu Konstitusionál IV 2007-2012, p.67 36 Lei 9/2009, “Lei-Organika Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) nian” 37 Entrevista ho eis-Asesór Sekretáriu Estadu ba Seguransa nian. 5 Abríl 2012 38 “Ha’u haree la iha mudansa dezde molok lei 2009 no hafoin. Departamentu Polisiamentu Komunitáriu kontinua funsiona iha dalan ne’ebé ezatamente
hanesan. Iha de’it diferensa maka muda ami-nia gabinete ba iha sira-nian bainhira de’it lei aprova.” Entrevista ho Asesór Departamentu Polisiamentu Komunitáriu UNPOL nian. 3 Abríl 2013
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 16
Maibé, maski polisiamentu komunitáriu identifika hanesan prinsípiu orientadór ida, Lei-Orgánika 2009 la identifika
ida ne’e tantu filozofikamente ka operasionalmente. Falta klareza ida ne’e hamosu difikuldade ba interpretasaun
kona-ba PNTL ne’e rasik. Ninia susesu depende iha apoiu ba polisiamentu komunitáriu iha ámbitu polítiku durante
períodu tempu oioin no apoiu hosi komandante distritu sira ne’ebé responsavel ba ninia implementasaun. Haktuir
entrevista sira tantu ho partisipante no observadór sira, polítika polisiamentu komunitáriu karik intensionalmente
husik ambigúo hela hodi satisfás apoiante sira hosi grupu rua ne’e hotu (militarizada versus orienta ba
komunidade).39
Tanba polítika hateten katak ofisiál PNTL hotu-hotu agora sei sai polisiamentu komunitáriu, distritu balu aloka fila-
fali sira-nia ofisiál polisiamentu komunitáriu nian ba área sira seluk, hanesan tránzitu ka administrasaun. Rezultadu
ida ne’e maka falta akordu kona-ba foku no polítika polisiamentu komunitáriu nian ne’ebé maka konkorda ona iha
PNTL. Pelumenus komandante polísia distritál ida husu ona karik lei permite komandante distritu sira hodi
implementa polísia komunitária ne’e rasik.40 Hodi fó responsabilidade implementasaun polisiamentu komunitáriu
ba komandante distritu sira (maioria interpretasaun kona-ba intensaun lei nian), polítika hasai funsaun komandu no
kontrolu nian hosi Departamentu Polisiamentu Komunitáriu Nasionál, maibé kria posibilidade ba uzu prinsípiu
polisiamentu komunitáriu nian ne’ebé kle’an liu hosii komandante distritu sira ne’ebé envolve ona (wainhira sira
iha interese hodi tuir ida ne’e – konserteza, ninia kontrária mós bele akontese).
Servisu polísia iha Timor-Leste kontinua atu dezenvolve, no liuhosi asisténsia parseiru doadór sira no inisiativa
individuál komandante distritu sira-nian, atividade barabarak polísia nian ne’ebé orienta ba komunidade daudaun
ne’e implementa no hadi’ak neineik. Iha 2012, Governu Nova Zelándia no Timor-Leste nian asina akordu bilaterál
ida hodi apoia dezenvolvimentu polisiamentu komunitáriu nian ho PNTL, atu troka asisténsia ne’ebé daudaun ne’e
fó ona hosi UNPOL. Tanba avaliasaun ameasa 2010 nian kona-ba tumultu potensiál hosi presu ai-han no
dezempregu ne’ebé neineik-neineik hatudu ona la iha fundamentu, PNTL, no liuliu komandu nivel distritál, daudaun
ne’e envolve liu komunidade sira ne’ebé bazeia ba pedidu vokál dalabarak hosi sidadaun ba konsulta no
partisipasaun barak liu.
Governu Konstitusionál V kontinua apoia ideia polisiamentu komunitáriu nian, no iha ninia programa hateten: ‘ami
mós sei kontinua atu enkoraja modelu polisiamentu komunitáriu no ami sei mantein estabilidade no seguransa
públika nu’udar responsabilidade prinsipál PNTL nian.’41 Iha 2013, PNTL kompromete ninia an atu dezenvolve
planu estratéjiku ida ne’ebé inkorpora polisiamentu komunitáriu no dezenvolvimentu modelu polisiamentu
komunitáriu ne’ebé sei inklui orientasaun espesífika no padraun prosedimentu operasionál. DPC PNTL nian deklara
mós área prioridade tolu. Hirak ne’e inklui destakamentu Ofisiál Polísia Suku nian (OPS) ba suku 442 hotu iha
territória laran tomak; dezenvolvimentu seguransa voluntáriu nian no espansaun konsellu polisiamentu komunitáriu
(KPK). Diagrama iha-okos hatudu faze oioin polisiamentu komunitáriu nian no eventu prinsipál sira ne’ebé fó
influénsia ba ida ne’e iha Timor-Leste.
39 Entrevista ho eis-asesór Sekretáriu Estadu ba Seguransa Estadu nian. 5 Abríl 2013; Entrevista ho Diretór Fundasaun Mahein Nelson Belo. 20 Dezembru
2012 40 Entrevista ho Komandante Distritál. Juñu 2012 41 Programa Governu Konstitusionál V, p.66
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 17
Figure 1: Konograma kona-ba Momentu Importante sira iha Dezenvolvimentu Polísia Komunitáriu iha Timor-Leste
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 18
5.2 Evolusaun kona-ba objetivu sira polisiamentu komunitáriu nian
Istória komplikada kona-ba asisténsia internasionál, hamutuk ho mudansa governu nasionál ne’ebé hatán ona ba
variedade problema seguransa internu sai difísil identifika objetivu partikulár ka definisaun kona-ba polisiamentu
komunitáriu. Aumenta kompleksidade ida-ne’e maka divizaun interna iha PNTL laran rasik kona-ba funsaun no
aplikasaun polisiamentu komunitáriu durante tinan barak nia laran. Entretantu, ida-ne’e posivel atu destila
variasaun hirak-ne’e. En-jerál, asisténsia doadór internasionál haree hanesan la’ós atu artikula definisaun ka
objetivu espesífiku polisiamentu komunitáriu nian, ho exesaun deskreve hanesan norma ne’ebé ‘di’ak’ kontrária
ho polísia militarizada ne’ebé ‘aat’. Trasu komún iha asisténsia hotu-hotu doadór nian maka hakarak atu enkoraja
apropriasaun lokál kona-ba konseitu no modelu ho baze lokál kona-ba polisiamentu komunitáriu. Modelu
asisténsia ida-ne’e iha opozisaun uitoan ho papél ONU nian ne’ebé maka atualmente hala’o liuhosi ninia
autoridade polisiál ezekutiva no dezenvolvimentu servisu polísia nian iha tinan hirak iha inísiu, iha-ne’ebé
polisiamentu komunitáriu nu’udar tendénsia ida ne’ebé boot iha polísia no kualkér servisu polísia moderna tenke
inkorpora ida-ne’e.
1999-2004
Misaun UNTAET no UNMISET ONU nian foka iha estabilidade no dezenvolvimentu servisu polísia nian.
Polisiamentu komunitáriu maka parte hosi objetivu hirak-ne’e nian no dezenvolve tiha unidade polisiamentu
komunitáriu nivel distritál.42 Entretantu, órgaun la kria iha nivel nasionál to’o ramata iha sira-nia mandatu no la
fó atensaun maka’as ba dezenvolvimentu sistema no estrutura organizasionál ne’ebé sei apoia polisiamentu
komunitáriu nu’udar abordajen olístika no filozofia organizasionál.
2004-2006
Ho dezenvolvimentu Lei-Orgánika PNTL nian dahuluk no entrega autoridade polisiál ezekutiva ONU nian,
Polisiamentu komunitáriu haree hetan liuhosi lente lei no orden nian. Bazeia ba estudu kazu sira ONU nian
anteriór, ‘Modelu Aziátiku’43 nian ne’ebé harii bazeia liu ba prinsípiu sira Koban Japaun nian (haree seksaun
tuirmai) no eis-modelu BIMPOLDA polísia militár Indonézia nian, iha-ne’ebé objetivu polisiamentu komunitáriu
nian maka atu hakbesik ba populasaun hodi monitoriza no halibur informasaun. Modelu ida-ne’e kontradís ho
métodu rezolusaun problema ne’ebé maka komún iha modelu osidentál no responsabilidade ofisiál hotu-hotu
nian, envezde foka iha ofisiál polisiamentu komunitáriu sira ne’ebé hetan mandatu ho objetivu operasionál
espesífiku ne’ebé la estende ba forsa polísia hotu, hanesan maka kazu iha Timor-Leste durante tempu ida-ne’e.
Iha 2005, bazeia ba preferénsia sira iha Ministériu Interiór, prioridade iha PNTL muda hosi polisiamentu
komunitáriu, ho ofisiál sira iha nivel suku nian, ba kriasaun unidade espesializada ho kilat kompletu. Ida-ne’e
hein bainhira distinsaun boot relasiona ho objetivu sira polisiamentu komunitáriu nian akontese entre komunidade
internasionál no tuirmai Ministériu Interiór. Objetivu polisiamentu komunitáriu doadór internasionál nian la’o ba
tentativa ida hodi influensia karakter servisu polísia nian dook hosi resposta rápida ba estilu militár ba modelu
prevensaun proativu ne’ebé subliña kompromisu atu serbí no integra ho komunidade.
2006-2011
Ho krize 2006 no kriasaun misaun foun ONU nian, UNMIT, dezenvolvimentu polisiamentu komunitáriu foti
rumu foun no hetan prioridade ne’ebá aas. Polisiamentu komunitáriu tau iha liña oin misaun UNPOL nian, ho
unidade polisiamentu komunitáriu espesífika ida tantu iha nivel distritu no nasionál, no ho knaar hodi dezenvolve
modelu polisiamentu komunitáriu. UNMIT hala’o avaliasaun efikásia PNTL nian no deskobre katak enkuantu
polisiamentu komunitáriu maka filozofia PNTL nian, no laiha definisaun klara no ofisiál sira iha komprensaun
oioin kona-ba termu ne’ebé bazeia ba iha treinamentu ho durasaun badak fornese hosi doadór no ONG sira oioin.
Rekomenda katak ladún fó énfaze ba unidade espesializada no filozofia polisiamentu komunitáriu maka kuadru
42 Entrevista Joao Belo, eis-Komandante Polisiamentu Komunitáriu Nasionál. 5 Abríl 2013, Kuartél-Jerál PNTL Dili 43 Termu uza hosi estudu kazu ONU nian.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 19
ba dezenvolvimentu rekursu PNTL nian, ho ezekutivu seniór hotu-hotu iha kompromisu ho filozofia ne’ebé maka
konkorda ona (UNMIT, 2005: 25).
Enkuantu revizaun Lei-Orgánika PNTL 2009 nian inklui polisiamentu komunitáriu nu’udar ninia filozofia
esplísita, ida-ne’e la inklui definisaun ka kualkér rekomendasaun kona-ba saida maka ninia modelu loloos. Ida-
ne’e lori Governu Nova Zelándia nian tama hanesan parte interesada prinsipál ida, ho foku polisiamentu
komunitáriu espesífika iha UNMIT. Enkuantu foku maka tulun Timor-Leste hodi dezenvolve ninia modelu rasik,
projetu pilotu refleta natureza rezolusaun problema modelu Zelándia Foun nian no la nesesariamente inovasaun
sira hale’u modelu rai-laran nian. Nune’e mós, USAID daudaun ne’e finansia ona programa pilotu ida ne’ebé foka
iha rezolusaun problema iha nivel suku nian liuhosi estrutura podér lokál nian, Japonés mós kontinua apoia viajen
treinamentu ba Japaun hodi tulun PNTL komprende sistema Koban, maski la iha programa espesífiku maka
dezenvolve iha Timor-Leste atu hetan koñesimentu liután. Maski atensaun doadór nian aumenta ba polisiamentu
komunitáriu, ida-ne’e kontinua funsiona iha liur hosi PNTL maski ida-ne’e temin esplísita hanesan filozofia
ne’ebé inklui iha Lei-Orgánika PNTL 2009 nian, enkuantu la hapara, ida-ne’e la kobre totalmente nein define.
2012 to’o ohin loron Ho partida UNMIT nian iha finál 2012, no simu tomak fila-fali autoridade polisiál ezekutivu hosi PNTL, objetivu
no definisaun polisiamentu komunitáriu nian hahú muda dala ida tan. PNTL simu filozofia katak ofisiál hotu-hotu
responsavel ba polisiamentu komunitáriu no sira adota ida-ne’e hanesan sira-nia modelu, ne’ebé maka serve
hanesan baze ba Planu Estratéjiku PNTL 2014-2018. Ida-ne’e mós prioridade estratéjika prinsipál iha sira-nia
Planu Negósiu 2014 nian. Objetivu prinsipál PNTL nian maka atu ‘polísia no komunidade servisu hamutuk hodi
promove konfiansa mútua no kooperasaun ativa’.44 Objetivu ida-ne’e haree hanesan la’o tuir liña doadór
internasionál atuál sira-nian: katak polisiamentu komunitáriu maka hadi’ak relasaun polísia-komunidade nu’udar
parte hosi esforsu boot konstrusaun estadu nian. Ida-ne’e mós tulun kompromisu ba apropriasaun lokál, ho PNTL
hodi dezenvolve ninia modelu polisiamentu komunitáriu rasik. PNTL aprende ona hosi doadór sira oioin durante
tinan barak no atu hetan objetivu ida-ne’e ho modelu íbridu hanesan sistema Koban nian hodi tau PNTL iha suku
sira no filozofia rezolusaun problema osidentál nian hodi tulun fasilita ofisiál espesializadu sira ho ekipamentu no
métodu hodi tulun iha identifikasaun, prevensaun no rezolusaun problema ho eskala ki’ikoan sira.
Objetivu sira polisiamentu komunitáriu nian agora haree hanesan atu sai unidu hale’u foku kona-ba fortalesimentu
PNTL iha manutensaun seguransa hodi nune’e dezenvolvimentu bele hetan. Ida-ne’e prezume katak dalan ne’ebé
di’ak liu ba ida-ne’e atu akontese maka liuhosi relasaun besik no proativu liu entre PNTL no komunidade sira.
PNTL rasik foti ona responsabilidade organizasaun hotu-hotu nian hodi tulun polisiamentu komunitáriu bazeia
iha ninia definisaun dezenvolvimentu no modelu operasionál.
44 Planu Negósiu PNTL nian 2014, p. 13
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 20
6 Polisiamentu Komunitáriu Ohin Loron iha PNTL ne’e Haree Hanesan Saida
Hafoin liu dékada ida iha-ne’ebé komunidade internasionál defende hodi institusionaliza polisiamentu
komunitáriu, 2013 maka signifikativu iha-ne’ebé PNTL dezenvolve ona ninia planu estratéjiku globál iha-ne’ebé
define polisiamentu komunitáriu no dezenvolve modelu apropriasaun lokál. Definisaun modelu bele tulun atu tau
pergunta barak kona-ba intensaun Lei-Orgánika PNTL 2009 nian ne’ebé afastadu. Planu Estratéjiku PNTL 2014-
2018 nian maka hakat dahuluk ida ne’ebé signfikativu, maibé ida-ne’e tenki nota katak mudansa institusionál
tuirmai no melloria boot sei presiza atu prinsípiu no operasaun sira polisiamentu komunitáriu nian integra iha
parte hotu-hotu PNTL nian.
Planu estratéjiku halo klaru filozofia polisiamentu komunitáriu nian no ba sé maka ida-ne’e aplika:
Ami-nia filozofia polisiamentu komunitáriu nian maka aplikavel ba membru hotu-hotu PNTL nian. Polisiamentu komunitáriu la refere ba departamentu ka seksaun partikulár ida iha PNTL
nian laran. Envezde ida-ne’e refere ba ami-nia abordajen ba ami-nia traballu tantu iha instituisaun PNTL nia laran no entre PNTL no komunidade.45
Polisiamentu komunitáriu maka obrigatóriu iha PNTL hotu-hotu nune’e mós iha unidade espesífika ida nia laran,
Departamentu Polisiamentu Komunitáriu Nasionál. Nia responsavel ba dezenvolvimentu polítika, prátika no
treinamentu sira ne’ebé tulun komandante distritu sira iha implementasaun polisiamentu komunitáriu, maibé la
iha kontrolu operasionál ba ofisiál indivuál sira iha terrenu. Polisiamentu komunitáriu iha PNTL hotu-hotu planeia
atu alkansa liuhosi VEP:
1. Vizibilidade (vizibilidade aas polísia nian, kriasaun sentimentu seguru komunidade nian)
2. Envolvimentu (envolvimentu komunidade nian, kriasaun sentimentu inkluzaun komunidade nian)
3. Profisionalizmu (resposta profisionál, kriasaun satisfasaun komunidade nian ba servisu polísia nian)
Bazeia ba estratéjia VEP nian, PNTL hein atu haree kooperasaun ida ativa liután, entretantu, ida-ne’e la klaru
oinsá sira sei sukat mudansa ida-ne’e hanesan maka indikadór barak kona-ba susesu la institusionaliza pontu
dadus sira ne’ebé halibur iha baze regulár. Enkuantu komunidade doadór sira la konkorda iha definiasaun ida
kona-ba polisiamentu komunitáriu, ida-ne’e haree momoos hosi tipu programa sira ne’ebé maka implementa iha-
ne’ebé sira-nia objetivu en-jerál maka atu haree PNTL dezenvolve servisu polísia proativu ho komunidade duké
ida-ne’ebé maka ho natureza militár.
Nu’udar parte boot hosi inovasaun iha polisiamentu komunitáriu ne’ebé mai hosi interasaun entre PNTL no
métodu tradisionál, komandante distritál kriativa balu daudaun ne’e lidera dalan liuhosi esperimentasaun ho
Departamentu Polisiamentu Komunitáriu hodi dezenvolve menu resposta operasionál. Iha pontu ida-ne’e iha
konsisténsia uitoan iha abordajen no kualidade entre distritu sira, maibé hein katak ida-ne’e sei aborda atu PNTL
45 Planu Estratéjiku PNTL nian 2014-2018, p. 6
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 21
sai familiár liu ho polisiamentu komunitáriu no fahe informasaun iha distritu sira tomak. Métodu prinsipál
polisiamentu komunitáriu proativu maka define tuirmai.
Kaixa 2: Konsellu Polisiamentu Komunitáriu sira
Konsellu polisiamentu komunitáriu (KPK) introdús dala uluk ba Timor-Leste iha 2009 hafoin vizita Komandante DPC nian Joao Belo ba Bangladexe iha viajen ida ne’ebé hetan tulun hosi doadór. Hafoin haree konsellu komunitáriu funsiona, nia deside katak modelu sei sai apropriadu ba Timor-Leste no PNTL. Hafoin faze pilotu inisiál, programa ne’ebé haboot atu to’o ba iha territóriu laran tomak, ho PNTL hanesan implementadór dahuluk hahú iha 2012.46 Iha Dezembru 2013, KPK 36 estabelese ona no funsiona ba tinan ida iha distritu Aileu, Manatuto,
Baucau no Bobonaro. KPK adisionál estabelese iha Dili, Viqueque, Liquiçá no Ainaro.
Konsellu polisiamentu komunitáriu maka tantu órgaun prosesu no koordenasaun nian. Komunidade no polísia lida liuhosi loron lima diálogu, reuniaun rezolusaun problema hamutuk no planu asaun. Sira identifika no prioritiza kestaun sira seguransa no protesaun nian ne’ebé afeta sira-nia komunidade no tuirmai hili órgaun koordenasaun nian ida, ne’ebé hala’o atividade alvu sira no monitoriza situasaun seguransa iha sira-nia suku. Enkuantu komunidade tomak sei envolve iha identifikasaun problema sira, KPK sira rasik kompostu hosi membru sira komunidade nian ho médiu ema na’in-hitu no ofisiál polísia nian na’in-ida ne’ebé responsavel ba suku. Iha prátika, xefe-suku no polísia sei eleitu hanesan koprezidente no iha reprezentante hosi feto, foinsa’e, igreja no veteranu. KPK halo reuniaun pelumenus fulan ida dala ida no servisu ho komunidade no polísia hodi hala’o sira-nia atividade sira ne’ebé maka planeia ona. KPK iha objetivu rua maka tulun hodi hamenus preokupasaun espesífika kona-ba seguransa nune’e mós harii relasaun entre komunidade no polísia hodi tulun fasilita rezolusaun preokupasaun seguransa nian iha tempu oinmai.
Iha prátika, PNTL nein sempre tuir reuniaun fulafulan, KPK balu envolve hela ho PNTL kle’an liu duké sira-seluk. Entretantu, haree hanesan iha transferénsia lejitimidade ba xefe-suku no KPK atu lida liu problema sira seguransa nian iha nivel lokál tanba prezénsa PNTL nian. Ho nune’e, KPK rona no rezolve preokupasaun seguransa públika oioin entre reuniaun regulár, hanesan baku-malu, disputa rai, na’ok no violénsia doméstika.47 Porezemplu, durante períodu Jullu-Setembru 2013, KPK 10 iha distritu Aileu rezolve lokalmente disputa 31.48
Ofisiál sira PNTL nian envolve iha KPK hatudu nivel konfiansa maka’’as hosi membru sira komunidade nian no abilidade hodi hatán ba insidente sira iha ninia tempu loloos tanba komunikasaun di’ak no troka informasaun ho membru sira komunidade nian.
Kaixa 3: Seguransa Voluntáriu
Seguransa voluntáriu daudaun ne’e uza hosi distritu lubuk ida hodi aumenta falta ema no rekursu disponivel ba PNTL. Karakter no mandatu voluntáriu sira-nian oioin depende distritu sira ne’ebé maka envolve, no koñesimentu no abilidade komandante distritál partikulár nian. Iha Distritu Liquica, porezemplu, Seguransa Voluntáriu Suku SVS) ne’ebé bazeia iha komunidade, inisia hosi komandante distritál atu kontra instabilidade komunidade nian kauza hosi envolvimentu foinsa’e sira-nian iha grupu arte marsiál (GAM).49 Falta rekursu hodi monitoriza ameasa
risku aas ba seguransa no protesaun hanesan violénsia doméstika no aumentu taxa agresaun en-jerál, SVS harii, uza foinsa’e no veteranu sira iha kapasidade voluntáriu nian ida hodi tulun monitoriza no jere insidente sira seguransa nian. Liuhosi SVS, PNTL iha Liquiçá sai sensível tebetebes ba insidente sira violénsia doméstika, iha
46 Programa HAKOHAK nian implementa hosi Fundasaun Ázia no finansia hosi USAID no Programa Tulun Nova Zelándia nian. Enkuantu konseitu,
dezeñu no espetativa sira mai hosi inisiativa ne’ebé lidera hosi doadór, ida-ne’e interesante katak PNTL asume ona apropriasaun kona-ba ideia no métodu.
Komandante DPC nian, Joao Belo, iha biban barak identifika ona projetu ho ninia ideia rasik, no KPK integra ona formalmente iha Manuál Nasionál
Polisiamentu Komunitáriu nian. 47 Haktuir Lei Kontra Violénsia Doméstika, ida-ne’e loloos prosesa liuhosi sistema justisa formál bainhira PNTL envolve. 48 Relatóriu trimestrál Programa HAKOHAK nian, Fundasaun Ázia, 31 Outubru 2013 49 Atu hatene kle’an liután kona-ba on GAM sira iha Timor-Leste haree: Scambary, J. (2006) ’A Survey of Gangs and Youth Groups in Dili, Timor-Leste:
A Report Commissioned by Australia’s Agency for International Development (AusAID),’ 15 Setembru 2006.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 22
envolvimentu ne’ebé boot ho GAM sira no iha ona kbiit hodi enkoraja konseitu apropriasaun nivel lokál polisiamentu komunitáriu nian (Belo and Rajalingam, 2014).
SVS iha Liquiçá harii iha 2011 hafoin viajen estudu ida ba Japaun ne’ebé haree ba iha sistema Koban nian no uzu ofisiál polísia reformadu hodi tulun kontrolu tránzitu no monitorizasaun komunidade ad hoc. SVS uza modelu ida ne’ebé hanesan, maibé inkorpora foinsa’e ho veteranu sira atua hanesan supervizaun, no iha membru 130 (lima hosi kada suku 23).
SVS tulun hela hodi define papél apropriadu ba parseria polisiamentu komunitáriu entre sistema justisa tradisionál no formál. Komandante distritu Liquiçá deskreve evolusaun ida-ne’e hanesan hahú ho konseitu ‘nahe biti boot', iha-ne’ebé kestaun disputa sira sei rezolve, uluknana’in liuhosi diálogu entre individuál, família no lider komunitária sira. Ohin loron, ho envolvimentu hosi komunidade no ofisiál polísia suku, polisiamentu komunitáriu muda ona prosesu ida-ne’e, tanba ne’e desizaun ne’e foti liuhosi diálogu komunitáriu ne’ebé agora aplika no monitoriza hosi ofisiál polísia suku no SVS.50
Iha Ermera, komunidade lokál distritu nian dezenvolve ona versaun ida diferente kona-ba seguransa voluntáriu, bolu kablehan, iha-ne’ebé monitoriza no kumpre regra sira tara bandu nian.51 Enkuantu uzu tara bandu nian
baibain aplika iha nivel suku, iha distritu Ermera tara bandu kobre distritu tomak. PNTL partisipa iha tara bandu hanesan observadór no fó asisténsia iha organizasaun no manutensaun seguransa. Enkuantu apoia tara bandu, PNTL klarifika katak la vinkula ho regra hirak-ne’e no envezde vinkula ho Lei Timor-Leste nian. Entretantu, polisiamentu komunitáriu iha Ermera servisu besik ho xefe-suku sira iha monitorizasaun no kumprimentu. PNTL mós fó treinamentu ba kablehan hodi klarifika sira-nia papél nune’e mós esplika sira-nia devér hanesan lei haruka.52
Uzu seguransa voluntáriu ida-ne’e bele tulun hodi aumenta nivel baixu iha rekursu umanu no finanseiru ne’ebé disponivel ba PNTL hodi monitoriza suku rurál balu ne’ebé maioria la bele halo asesu. Entretantu, kontinua iha dezafiu lubuk ida ne’ebé presiza aborda, porezemplu protesaun hasoru vijilantizmu no treinamentu no ekipamentu própriu voluntáriu sira-nian.
Kaixa 4: Ofisiál sira Polísia Suku nian
Programa polisiamentu komunitáriu nian ida ne’ebé ambiziosu no iha nivel sentrál atu sai hosi PNTL maka Ofisiál Polísia Suku (OPS). Iha 2013, Komandante Jerál PNTL nian aprova Planu Estratéjiku Unidade Nasionál Polisiamentu komunitáriu nian, ‘parseria Proximidade no Vizibilidade Polísia nian iha Timor-Leste.’” Estratéjia inklui kriasaun ofisiál polísia suku 432. Polísia rekoñese nesesidade ba PNTL atu hakbesik liután ba populasaun ne’ebé maka sira serbí. Ofisiál selesioanadu sira sei nomeia ba Postu Polísia Suku nian iha tempu oinmai, hanesan fundu balu disponivel hodi kria eskuadra postu ki’ikoan.
Enkuantu destakamentu no jestaun OPS nian nu’udar responsabilidade komandante sira distritu nian, Unidade Nasionál Polisiamentu komunitáriu nian maka responsavel ba dezeñu globál programa no treinamentu ofisiál sira-nian. Iha 2013, DPC fó treinamentu ba distritu 12 hosi 13. Hili formandu sira ba OPS hosi sira-nia komandante distritál sira no durante treinamentu loron tolu nian hanorin abilidade polisiamentu komunitáriu nian hodi tulun sira iha sira-nia papél foun sira.
Komponente ne’ebé falta iha treinamentu maka prosedimentu operasionál padraun ofisiál nian ba OPS ne’ebé define funsaun servisu no tarefa rotina no responsabilidade sira. Maski falta estrutura definida ida, komandante distritál barak hahú ona implementa programa no haruka ona ofisiál sira ba suku espesífiku. Komandante distritu sira iha Aileu, Baucau no Manatuto uza CPC ne’ebé maka harii ona hanesan área ba dala uluk iha-ne’ebé haruka OPS ba, no uza sira hanesan modelu ba tipu atividade sira ne’ebé maka sei hala’o. Iha Liquiçá no Aileu, Komandante distritu sira hakat dook liu no haruka ema balu ne’ebé maka hili ona atu hela no servisu iha sira-nia
50 Entrevista ho Komandante PNTL Distritu Liquiçá nian, Natercia Martins, Setembru 2013 51 Tara bandu envolve tara sasán signifikativu kulturalmente hosi dudun ai hodi bandu atividade agríkola ka sosiál balu iha área ida determina. 52 “Tara Bandu: Its Role and Use in Community Conflict Prevention in Timor-Leste,” The Asia Foundation ano Belun, Juñu 2013. Disponivel iha:
http://belun.tl/wp-content/uploads/2013/08/Tara-Bandu-PB-English.pdf
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 23
distritu sira ne’ebé maka hili ona bazeia ba pedidu hosi xefe-suku no nivel aas ba inseguransa iha komunidade hirak-ne’e nian.
Rezultadu inisiál programa OPS nian haree hanesan pozitivu, liuliu kona-ba faze atu haruka ofisiál polísia espesífiku ba área ida. Entretantu, dezafiu kona-ba aumentu desentralizasaun iha kontestu falta rekursu no instituisaun fraka administrativamente maka sai substansiál. Potensiál ba abuzu no inkumprimentu jerál polísia nian aumenta bainhira ofisiál sira PNTL nian iha supervizaun limitada, treinamentu la adekuadu no laiha papél ne’ebé define ho momoos.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 24
7 Rezultadu sira hosi Polisiamentu Komunitáriu
Ida-ne’e susár atu envolve iha diskusaun substansiál kona-ba rezultadu globál polisiamentu komunitáriu nian iha
Timor-Leste tanba nivel variadu iha estratéjia diferente implementasaun durante dékada dahikus no falta dadus
estatístiku. Dadus relatóriu krime nian ne’ebé atuál inklui de’it sira ne’ebé haruka ona ba Gabinete Prokuradór
Jerál nian, ho indikasaun barak kona-ba krime ne’ebé maka la hato’o signifikativu. (Wassel and Rajalingam,
2014). Estatístika mós la inklui insidente no kualkér medida ne’ebé relasiona liuliu ba polisiamentu komunitáriu.
Mudansa ikusliu iha énfaze no prioridade fó iha polisiamentu komunitáriu signifika katak ida-ne’e sei sai
fundamentál hodi kontrola efikásia tantu iha konfiansa komunidade nian no konfiansa iha PNTL, nune’e mós
mudansa iha taxa krime durante planu estratéjiku foun 2014-2018 nian. Ida-ne’e bele de’it akontese iha loron
aban bainrua no ho planu adekuadu ba monitorizasaun indikadór no funsionamentu sistema jestaun kazu nian.
Entretantu, iha indikasaun balu hosi rezultadu polisiamentu komunitáriu nian to’o ohin loron hosi anedota no
prova levantamentu nian ne’ebé halibur hosi Fundasaun Ázia hosi 2001-2013 no liuhosi entrevista ho sidadaun
sira ne’ebé hela iha área sira-ne’ebé implementa hela programa pilotu polisiamentu komunitáriu nian. Kuaze iha
área hotu-hotu iha-ne’ebé maka entrevista hala’o ba, públiku en-jerál no lider komunitária sira hato’o resposta
pozitiva kona-ba inisiativu sira polisiamentu komunitáriu nian. Iha Aileu, lider komunitáriu ida ne’ebé simu SPO
iha ninia suku kontente lahalimar ho rezultadu sira no hateten katak resposta polísia nian aumenta no hamenus
ona krime. Iha Manatuto, komandante distritu hatudu katak krime hamenus ona to’o 80% entre 2012 no 2013
bainhira estratéjia sira polisiamentu komunitáriu nian aplika.53
Tenke nota katak kualkér mudansa iha persepsaun bele iha relasaun ho fatór lubuk ida no inisiativa sira ne’ebé
maka foti. Nu’udar rezultadu, númeru sira tuirmai tenke foti hanesan indikasaun de’it. Jeralmente, 72% hosi
sidadaun fiar katak situasaun seguransa sai di’ak ona entre 2012 no 2013. Konfiansa ida-ne’e aas tebes duké
melloria ne’ebé haree hetan iha 2008, liu uitoan hosi metade hosi públiku en-jerál (53%) haree hetan melloria, no
41% hateten katak ida-ne’e kontinua hanesan. Iha kombinasaun ho persepsaun sira katak seguransa sai di’ak hetan
diminuisaun iha relatóriu públiku en-jerál nian kona-ba preokupasaun ba sira-nia seguransa no protesaun. Hetan
kombinasaun, 64% hosi públiku en-jerál ne’ebé maka tuir entrevista hateten iha 2013 sira ‘preokupa tebetebes’
ka ‘preokupa uitoan’ kona-ba sira-nia seguransa iha sira-nia área. Marka ida-ne’e maka melloria ba dala uluk iha
sentidu seguru dezde Fundasaun hahú halibur informasaun. Iha 2001, númeru ne’ebá relata maka 38%, iha 2002
50%, iha 2004 67% no iha 2008 73%.54 Maski redusaun, númeru hirak-ne’e kontinua hatudu inseguransa ho taxa
ne’ebé aas tebetebes iha populasaun. Númeru hirak-ne’e karik bele aumenta bainhira sidadaun sira sai konxiente
tebes ba kestaun sira ne’ebé iha relasaun ho seguransa no protesaun.
Nune’e mós iha ona aumentu iha resposta profisionál ne’ebé maka sente hosi PNTL (Figura 2 iha-okos). Membru
sira públiku nian ne’ebé buka asisténsia PNTL nian hato’o trata ona ho respeitu tomak no profisionalizmu hosi
PNTL iha 2013 (89%), aumentu hosi 51% iha 2008. Kona-ba relasaun ho PNTL, respondente públiku en-jerál
53 Imposível hodi verifika karik polisiamentu komunitáriu maka kauza atuál hosi redusaun krime ida-ne’e. 54 2001 Elections Survey, The Asia Foundation; 2002 Elections Survey, The Asia Foundation; 2004 Law and Justice Survey; Everett, S. and Chinn, L.’A
survey of community-police perceptions: Timor-Leste in 2008’. The Asia Foundation, 2008; Wassel, T. and Rajalingam, G. (2014) ‘A Survey of Community-Police Perceptions: Timor-Leste in 2013’. The Asia Foundation
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 25
(94%) no lider komunitáriu (92%) fiar katak relasaun entre PNTL no membru sira sira-nia komunidade nian di’ak.
Iha 2008, 48% hosi respondente públiku en-jerál no 78% hosi lider komunitáriu sente iha dalan ne’ebé hanesan.
Figura 2: Persepsaun Públiku nian kona-ba tratamentu hosi PNTL
Iha 2013, maioria PNTL (81%) afirma katak ‘prinsípiu polisiamentu komunitáriu’ daudaun ne’e aplika iha fatin
iha-ne’ebé sira servisu ba. Ida-ne’e refleta mudansa kresente kona-ba oinsá PNTL haree sidadaun. Iha 2008,
opiniaun polísia nian fahe kuaze hanesan, ho 47% hateten sira konsidera sidadaun iha área iha-ne’ebé sira servisu
hanesan parseiru hodi kombate krime no 46% hateten sira haree sidadaun komún hanesan ema ida ne’ebé atu serbí
no proteje. Iha 2013, persepsaun hirak-ne’e iha-ne’ebé 86% no 12% respetivamente, hatudu dependénsia maka’as
parseria komunidade nian. Nune’e mós, 77% hosi respondente sira PNTL nian iha 2013 hatudu katak polisiamentu
komunitáriu maka responsavel ba membru hotu-hotu PNTL nian, enkuantu liu ofisiál ida hosi ofisiál lima (22%)
hateten katak ida-ne’e nu’udar responsabilidade Departamentu Polisiamentu Komunitáriu PNTL nian atu hala’o
polísia ne’ebé orienta iha komunidade. Hein katak númeru ida-ne’e sei sa’e haktuir planu estratéjiku foun.
Enkuantu dadus krime la disponivel hodi tulun avalia uzu aumentu prinsípiu sira polisiamentu komunitáriu nian,
tantu respondente públiku en-jerál (91%) no lider komunitáriu (92%) espresa ‘konfiansa boot’ iha kompromisu
PNTL nian hodi prevene krime iha sira-nia komunidade. Ida-ne’e sa’e hosi rezultadu 2008, 84% hosi públiku en-
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 26
jerál no 77% hosi lider komunitária (Everett and Chinn, 2008; Wassel and Rajalingam, 2014). Entretantu
respondente sira mós espresa frustasaun balu ho PNTL. Iha área pilotu polisiamentu komunitáriu nian, SPO balu
la hala’o sira-nia funsaun di’ak no ladún vizita sira-nia suku destakamentu nian. Respondente sira iha área hirak-
ne’e hatudu nivel insatisfasaun ne’ebé aas ho polísia, hanesan sira agora iha espetativa boot ba polísia, hanesan
kontráriu ho área sira iha-ne’ebé la espera polísia atu vizita.
Indikadór persepsaun globál hatudu tendénsia kofiansa ne’ebé aumenta iha PNTL no maiór disponibilidade PNTL
nian hodi envolve iha atividade sira polisiamentu komunitáriu nian ho komunidade. Ba oin, presiza atu PNTL
dezenvolve ninia indikadór polisiamentu komunitáriu rasik no aplika hirak-ne’e hasoru kolesaun dadus krime
intensifikadu ho objetivu atu komprende tomak ka la’e sira-nia estratéjia foun maka susesu.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 27
8 Dezafiu sira ba Dezenvolvimentu polisiamentu komunitáriu nian
Polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste hasoru dezafiu lubuk ida ne’ebé potensialmente limita ninia abilidade
atu halo kontribuisaun signifikativa hodi hadi’ak seguransa no justisa ba komunidade no hodi hamenus taxa
inseguransa. Dezafiu hirak-ne’e maka dezafiu ho natureza operasionál maibé mós natureza polítika ba
dezenvolvimentu iha setór seguransa nian. Loos duni katak iha dezafiu barak sira-seluk, liuliu iha área ne’ebé
kompleksa tebetebes hanesan aplikasaun lei no dezenvolvimentu nasionál, maibé área sira tuirmai maka aparente
no ezijente tebetebes.
8.1 Finansiamentu no rekursu sira
Istorikamente, Departamentu Polisiamentu Komunitáriu no ofisiál polisiamentu komunitáriu barak iha distritu
sira falta tebetebes fundu. To’o ohin loron, atividade hotu-hotu polisiamentu komunitáriu nian hetan
finansiamentu hosi orsamentu jerál operasaun nian, iha-ne’ebé maka orsamentu ne’e rasik limitadu tebetebes no
la kobre pesoál no kustu kombustível.
Orsamentu suplementár ki’ikoan ne’ebé fornese hosi Gabinete Prezidente nian ne’ebé simu tiha ona ho di’ak hosi
distritu sira; entretantu sei kontinua iha lakuna entre sira-nia planu, fundu sira-ne’ebé maka disponível no
kapasidade atu hato’o relatóriu kona-ba uzu fundu hirak-ne’e ho responsavel no transparente. Karreta no motor
kontinua sai dezafiu, distritu balu iha de’it karreta haat atu kobre área hotu-hotu no atu serbí unidade hotu-hotu.
Dada-lia ho ofisiál sira polisiamentu komunitáriu nian ho rotina hatudu katak sira iha limitasaun asesu ba
transporte, iha-ne’ebé afeta sira-nia abilidade hodi vizita komunidade ho konsistente. Espansaun Konsellu
Polisiamentu Komunitáriu ne’ebé planeia ona no ekipamentu Ofisiál Polísia Suku 442 iha-ne’ebé kustu programa
karrega ba sira bele to’o millaun dolár. Ofisiál Polísia Suku sei presiza transporte, ekipamentu komunikasaun,
hela-fatin, subsídiu hahán, asesu ba treinamentu no apoiu rekursu umanu en-jerál. Kustu loloos programa nian sei
presiza hodi sukat no hafoin lansa iha dalan ne’ebé konsistente no dedikadu karik ida-ne’e atu sai efikás ba
komunidade no mós motiva ofisiál responsavel sira. La klaru karik apoiu polítiku nato’on ba polísia komuntária
hodi garante fundu ida-ne’e.
8.2 Modelu no treinamentu polisiamentu komunitáriu nian
Halo tiha ona avansu signifikativu iha dezenvolvimentu planu estratéjiku no modelu polisiamentu komunitáriu
nian. Ho objetivu atu vizaun implementa ho konsistente, entretantu, modelu polisiamentu komunitáriu presiza atu
dezenvolve liután, ho komponente operasionál relasiona ona ho prosedimentu operasionál padraun no kurríkulu
treinamentu ida ne’ebé sistemátiku. Manuál atuál treinamentu polisiamentu komunitáriu nian sei elabora hamutuk
hosi fonte internasionál lubuk ida, aprende tantu liuhosi orientasaun iha rai-laran ka liuhosi viajen estudu ba rai-
liur. Enkuantu manuál ne’e di’ak ba etapa dahuluk, presiza esforsu liután hodi hadi’ak kurríkulu no hodi integra
komponente sira iha komandu distritál nian.
Entrevista ho ofisiál sira polisiamentu komunitáriu nian iha distritu sira no resposta hafoin programa nasionál
treinamentu iha servisu durante loron tolu iha kada distritu hatudu nesesidade ne’ebé boot liu la’ós de’it ba
treinamentu, maibé ba instrusaun simplifikada. Ofisiál barak komenta katak aula sira susár tebetebes ka teóriku
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 28
tebetebes. Parte hosi probelema ida-ne’e bele mai hosi faktu katak lisaun sira ne’ebé aprende iha aula iha
korrelasaun uitoan ho ekipamentu sira ne’ebé maka uza iha loroloron. Porezemplu, enkuantu programa
treinamentu introdús vizita ba uma-uma, distritu barak maka la iha programa ida-ne’e – nune’e mós la iha formatu
padronizadu ida hodi uza ka prosesu ida atu hatama dadus nian.
Daudaun ne’e, fó treinamentu polisiamentu komunitáriu oras 72 nian ba rekruta foun sira. Iha futuru, treinamentu
ida-ne’e bele komplementa ho kursu avansadu ida kona-ba polisiamentu komunitáriu nian ba ofisiál sira iha meiu
karreira ka kursu espesializadu no koñesimentu hanesan rezolusaun problema, iha-ne’ebé ofisiál hotu-hotu, karik
sira nu’udar ofisiál polisiamentu komunitáriu nian ka la’ós, sei benefisia hosi pontu oioin iha sira-nia karreira.
Dezafiu prinsipál ba ideia ida-ne’e maka iha konsepsaun kurríkulu ida hodi apoia modelu definidu polisiamentu
komunitáriu nian no planu operasionál iha kada distritu no tuirmai entrega ida-ne’e ba ofisiál sira ne’ebé maka
simu ona orden ida-ne’e.
8.3 Relatóriu kona-ba krime no relatóriu kona-ba insidente
Daudaun ne’e iha lakuna boot entre saida maka hato’o hanesan krime no insidente atuál sira ne’ebé mosu
loroloron. Sistema Integradu Jestaun Informasaun nian (IIMS) iha-ne’ebé relatóriu hotu-hotu krime nian ne’ebé
maka rai daudaun ne’e bele uza de’it rejista krime sira ne’ebé haruka tutan ba Gabinete Prokuradoria Jerál nian.
Entretantu, iha tinan ida liubá, 60% hosi krime hotu-hotu ne’ebé hato’o ba PNTL hosi sidadaun sira rezolve ona
liuhosi mediasaun komundiade nian; metade hosi insidente hotu-hotu nunka hato’o ba PNTL (Wassel and
Rajalingam, 2014). Ida-ne’e la’ós de’it halo susar ba PNTL hodi planeia ninia distribuisaun rekursu haktuir
padraun no tendénsia krime nian, maibé mós halo susar hodi avalia inisiativa sira polisiamentu komunitáriu nian
hodi determina sira-nia efikásia iha redusaun krime.
Porezemplu, iha distritu Manatuto, taxa krime ofisiál tun ona hosi krime 100 iha 2012 ba menus 20 iha 2013.55
Entretantu, xefe-suku iha suku ida de’it hosi 29 iha Manututo, rejista liu kazu violénsia doméstika 170 iha ninia
suku entre 2010 no 2013. Ruanulu-resin-rua de’it hosi kazu hirak-ne’e rezolve ona iha Setembru 2013.56 Iha
distritu Manufahi, relatóriu ikusliu hatudu katak la iha krime ruma iha tinan kotuk. Ida-ne’e klaru katak insidente
barak maka rezolve iha nivel lokál liuhosi prátika tradisionál ka dalan ruarua maka liuhosi estadu no informál.
Insidente hirak-ne’e no sira-nia rezolusaun presiza rejista ho objetivu atu uza rekursu sira disponivel iha dalan
konsistente no atu kontrola efikásia polisiamentu komunitáriu nian iha redusaun krime. Lahó kolesaun
informasaun no análize dadus ida-ne’e sei difikulta hodi hatudu karik estratéjia foun tinan liman nian efikás ona.
8.4 Rivalidade entre unidade sira polísia nian no lakon konfiansa hosi sidadaun sira
Objetivu prinsipál ida hosi estratéjia polisiamentu komunitáriu nian maka atu dezenvolve konfiansa no
kooperasaun ativa ho komunidade. Entretantu, hanesan nota iha diskusaun grupu foku oioin no entrevista lubuk
ida tantu iha PNTL nian laran no liur hosi PNTL, ofisiál sira polisiamentu komunitáriu nian preokupa katak
konfiansa ne’ebé maka sira harii daudaun ne’e hetan estragu hosi hahalok la adekuadu hosi unidade seluk ne’ebé
maka uza forsa ho exesivu, téknika investigasaun la adekuadu, falta akompañamentu, lasu kriminál, jogu-de-azár
no korrupsaun (entre kestaun sira-seluk).57 Integra komponente resposta profisionál polisiamentu komunitáriu
nian iha unidade hotu-hotu no garante manutensaun dixiplina própria no ofisiál sira responsavel ba sira-nia
hahalok maka dezafiu prinsipál iha tempu oinmai, no ida ne’ebé maka la hetan kontrolu hosi ofisiál sira liña oin
nian sira-rasik.
55 Diskusaun ho komandante distritál susesivu iha Manatuto 56 Entrevista ho xefe-suku, Setembru 2013 (naran no fatin ko’a tiha tanba razaun privasidade). La klaru loloos oinsá maka rezolve ona sira-ne’e ida-idak,
karik liuhosi PNTL ka mediasaun komunidade nian. 57 Entrevista ho Komandante Polisiamentu Komunitáriu Nasionál; Diskusaun grupu foku ho ofisiál polisiamentu komunitáriu nivel distritu nian, 10
Setembru 2013; Treinamentu polisiamentu komunitáriu ba ofisiál polisiamentu komunitáriu distritu nian. Maiu 2013.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 29
8.5 Prátika tradisionál vs. justisa formál
Enkuantu sidadaun ho númeru ki’ikoan ne’ebé iha koñesimentu kona-ba tribunál iha konfiansa iha sira (Marx,
2014), maioria sidadaun sei la kontinua iha forma balun rezolusaun komunidade nian, no lider komunitáriu no
katuas sira kontinua hodi rezolve maioria disputa sira (Wassel and Rajalingam, 2014). Entretantu, justisa
komunitária, la padronizada; falta prosedimentu ba sasin, protesaun sasin no monitorizasaun, no dalabarak la
kumpre tomak padraun kontitusionál ka direitu umanu internasionál (UNMIT, 2009). Justisa tradisionál mós, tuir
definisaun, depende maka’as liu ba personalidade duké norma no prosedimentu padronizadu, husik oportunidade
ba inkonsisténsia, abuzu no diskriminasaun bazeia iha jéneru. Maibé sidadaun sira hatudu preferénsia klara ida
ba envolvimentu mekanizmu lokál, padraun ida haree hanesan hetan aumentu duké diminuisaun. Razaun balu
hateten iha preferénsia ida-ne’e inklui asesibilidade, familiaridade no hanoin katak prátika sira ninia abut iha
kultura no tradisaun komunidade partikulár sira (UNMIT, 2012: 17).
Dezafiu ida boot liu ne’ebé PNTL hasoru, no setór justisa en-jerál, maka oinsá atu armoniza forma justisa
tradisionál ho sistema formál no, liuliu, papél saida maka PNTL halo iha sistema ida-ne’e. Lei tradisonál lokál
baibain foka iha direitu koletivu duké individuál no hala’o funsaun importante iha manutensaun pás globál no
armonia sosiál iha komunidade solidária (Butt et al., 2009; Babo-Soares, 2004). Entretantu, iha kazu sira violénsia
doméstika ka violénsia bazeia iha jéneru, vítima no perpetradór haree hanesan parte sira ne’ebé maka hanesan,
ne’ebé baibain tenke selu ‘sansaun sira’ hodi rezolve sira-nia disputa (Notaras and Wassel, 2013). Ida-ne’e foka
iha risku armonia sosiál ne’ebé prejudika lei hodi fasilita rezolusaun sira. Pratika atuál sira ba mediasaun violénsia
doméstika iha nivel aldeia ka suku (kuaze eskluzivamente mane) fornese opsaun uitoan ba vítima sira violénsia
bazeia iha jéneru hodi determina sira-nia métodu rasik ba rezolusaun (UNDP, 2011: 16).
Lejitima asesu sidadaun nian ba mekanizmu lokál ida duni benefísiu ne’ebé boot iha redusaun enkargu iha
gabinete prokuradoria jerál, sistema judisiál, korresaun no estrutura lubuk ida ne’ebé tulun sistema justisa.
Entretantu, ho diversidade prátika tradisionál iha país laran tomak no lakuna ne’ebé boot iha koñesimentu lei
formál, dezafiu maka atu dezenvolve sistema ida ne’ebé la’ós de’it defende direitu sidadaun nian, liuliu ema
marjinalizadu sira, maibé mós kanaliza kategoria espesífika krime nian atu nune’e justisa substantiva no protesaun
direitu bele alkansa, nune’e mós sei konkorda no utiliza hosi komunidade rasik.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 30
Konkluzaun
Polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste iha istória komplikada liga ba asisténsia internasionál no tensaun
polítika kona-ba soberania. Ida-ne’e sai ona polítika ida ne’ebé hetan influénsia hosi doadór sira no inklui iha Lei-
Orgánika PNTL 2009 hanesan kompromisu ida, maibé falta vontade polítika atu define totál ida-ne’e ka atu
konsidera implikasaun sira ne’ebé sei hetan iha tempu oinmai liuhosi orientasaun polítika estratéjika.
Nu’udar rezultadu, polisiamentu komunitáriu inklui iha kuadru PNTL nian hanesan funsaun ketak ida no mós
filozofia matadalan nian ida lahó definisaun ida-ne’ebé klara. Ida-ne’e hamosu difikuldade boot iha ninia
operasionalizasaun. Entretantu, enkuantu falta klareza halo atrazu kompromisu rekursu sira iha PNTL nia laran,
ida-ne’e mós permite PNTL hodi dezenvolve neineik konseitu no la’o ho ninia komprensaun evolutiva rasik kona-
ba polísia iha Timor-Leste hodi nune’e atende nesesidade PNTL nian rasik no kombina prátika sosiál lokál nian
ho lisaun internasionál. Mudansa durante períodu desentralizasaun responsabilidade ba komandante distritál sira
permite ona ba ensaiu terrenu ba ideia sira diferente no maiór númeru pesoál seniór ne’ebé haree envolvimentu
komunidade nian hanesan dalan úniku ne’ebé viável hodi garante estabilidade. Ida-ne’e haree hanesan
konsekuénsia pozitiva la intensionál ida kona-ba fleksibilidade ne’ebé prevee liuhosi falta diretiva polítika ne’ebé
klara kombina ho treinamentu internasionál substansiál.
Ba atór internasionál sira buka atu envolve iha servisu polisiamentu komunitáriu nian, estudu kazu ida-ne’e
hateten sai importánsia kordena esforsu hale’u apoiu definisaun no konseitu nivel lokál no harii iha progresu
ne’ebé maka halo tiha ona. Análize kompleta ekonomia polítika apoiu nian no opozisaun ba polisiamentu
komunitáriu maka importante atu komprende oinsá maka mudansa bele hala’o no ba prevensaun konsekuénsia la
intensionál sira ne’ebé mai hosi opozisaun ba objetivu jerál hodi aumenta efikásia servisu polísia nian liuhosi
aumentu konfiansa no konfiansa sidadaun nian.
Envolvimentu iha kualkér setór seguransa nian maka dalabarak perspetiva ne’ebé iha risku, liuliu iha ambiente
pozkonflitu nian ho istória forsa exesiva no abuzu direitu umanu hosi servisu polísia nian. Ida-ne’e ko’alia kona-
ba maneira iha-ne’ebé polísia iha Timor-Leste namlele entre abordajen militarizada ida erda hosi istória
okupasaun no rezisténsia no polísia orienta ba komunidade, forma hosi asisténsia polísia internasionál no prátika
rezolusaun disputa tradisionál. Doadór sira tenke kontinua hodi haree polisiamentu komunitáriu hanesan resposta
posível ida hodi reforma hahalok negativu iha servisu polísia nian no enkoraja presaun pozitiva públiku nian.
Entretantu, tenke nota katak polisiamentu komunitáriu rasik sei la muda insentivu ka dezinsentivu estrutura ba
hahalok abuzivu polísia nian.
Maski tinan 13 dezenvolvimentu nian, PNTL foin maka hahú hodi kodifika ninia modelu polisiamentu
komunitáriu nian no aplika ida-ne’e iha dalan konsistente. PNTL dezenvolve ona modelu íbridu úniku ida
polisiamentu komunitáriu nian ne’ebé foti lisaun hosi servisu polísia internasionál no kombina ho rezolusaun
disputa nivel lokál nian. Idealmente, treinamentu padronizadu no prosedimentu operasaun sei tuir, aprezenta
kuadru ba envolvimentu ho indikadór verikável sira ba tipu atividade ne’ebé dezenvolve liuhosi konsulta ho
komunidade sira.
Timor-Leste kontinua hodi dezenvolve efikásia instituisaun sira estadu nian, kresimentu PNTL nian no ninia
ligasaun dezenvolvimentu ho forma tradisionál autoridade nian sei sai esensiál ba redusaun frajilidade estadu.
Enkuantu kontinua sente fraku, PNTL loloos konsidera sai fornesedór prinsipál seguransa nian ida hosi parte
sidadaun nian no mós orgaun estadu nian ida ne’ebé vizível tebetebes iha liur hosi sentru urbanu sira. PNTL
seidauk estabelese momoos ninia papél iha sosiedade, entretantu, no, iha kazu barak, la envolve efetivamente ho
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 31
komunidade sira. Iha tinan kotuk, 12% de’it hosi sidadaun hato’o kualkér interasaun ho PNTL (Wassel and
Rajalingam, 2014). Distánsia ida-ne’e prejudika tantu ninia kredibilidade no efetividade, liuliu iha ambiente iha-
ne’ebé maioria populasaun identifika lider komunitária sira hanesan iha responsabilidade boot ba manutensaun
seguransa no protesaun nivel lokál nian.
Polisiamentu komunitáriu oferese ekipamentu potensialmente importante ne’ebé maka sei uza hodi hadi’ak
relasaun polísia-komunidade, dezenvolve modelu interasaun entre estadu no lider tradisionál sira, hametin
responsabilidade polísia nian ba sidadaun, no liuliu hadi’ak ambiente seguransa no protesaun iha Timor-Leste.
Hodi nune’e, hadi’ak polísia tenke tulun hametin instituisaun PNTL nian no hatuur ida-ne’e hodi hatán iha dalan
ida ne’ebé proativu ba ameasa seguransa no ho nune’e limita inseguransa nasionál. To’o agora, entretantu, ida-
ne’e sei sedu liu hodi hateten karik kualkér objetivu hirak-ne’e ida hein atu alkansa – ka karik sei alkansa – liuhosi
modelu polisiamentu komunitáriu Timor-Leste nian.
Interesante atu nota katak polisiamentu komunitáriu derrepente sai tiha prioridade iha PNTL nia laran, maski liu
dékade ida asisténsia polísia internasionál nian defende abordajen. Iha tempu kotuk foin lalais ne’e, lider ulun
boot PNTL nian no elite polítiku preokupa tebes ho fortelesimentu polísia nian hanesan instituisaun ida no fó
servisu polísia nian ida ne’ebé forte, no polisiamentu komunitáriu la haree hanesan ekipamentu útil tebetebes hodi
halo ida-ne’e; preferénsia maka tanba dixiplina no kadeia-komandu militarista liu. Mudansa ida-ne’e bele sai
rezultadu lider aas PNTL nian, inklui komandante operasionál distritál, haree efeitu koezivu hosi orientasaun
servisu konjuntu iha PNTL, nune’e mós resposta prátika hodi fó servisu seguransa proativu ba populasaun ne’ebé
vokál tebetebes iha área rurál sira. Populasaun rurál marjinalizada ida-ne’e haree dezenvolvimentu no seguransa
ne’ebé maka hetan konsentra iha Dili, ho menus konsiderasaun ba sidadaun baibain iha área rurál sira. Iha esénsia,
populasaun ajitadu no inseguru nu’udar ameasa direta ba estabilidade ne’ebé maka hetan ona ho esforsu maka’as.
Harii konfiansa no konfiansa entre populasaun rurál sira no polísia maka importante hodi mantein polísia orienta
iha dezenvolvimentu ne’ebé defende hosi governu atuál iha ninia lema, ‘Adeus konflitu, benvindu
dezenvolvimentu’. Ho nune’e, alkansa limitada hosi estadu frájil nian halo mós papél iha formasaun polisiamentu
komunitáriu Timor-Leste nian.
Dezenvolvimentu polísia nian, no ho estensaun polisiamentu komunitáriu nian, labele haketak hosi ekonomia
polítika hosi númeru ki’ikoan elite polítiku sira ne’ebé trasa sira-nia amizade, rivalidade no podér polítiku ba
períodu rezisténsia nian: ida-ne’e kontinua sai fatór ida importante ne’ebé forma elementu hotu-hotu moris
pozkonflitu nian iha Timor. Estudu kazu hatudu-sai esforsu intensu hosi komunidade internasionál hodi kontribui
ba ideia ne’ebé la klaru kona-ba ‘polisiamentu komunitáriu’ lahó artikulasaun abordajen loloos aleinde
komprensaun saida maka la’ós polisiamentu komunitáriu (porezemplu forsa polísia militarizada), kompete
abordajen nasionál entre doadór sira. Esforsu sira hodi tulun dezenvolvimentu polisiamentu komunitáriu hosi
nesesidade komunidade internasionál nian hodi tetu lisaun sira inkompletu ka tentativa falla sira uluk-uluk nian.
Importante nota maka nesesidade hodi evita dependénsia mesak de’it iha abordajen téknika no hodi rekoñese
katak dezenvolvimentu polísia maka inerentmente prosesu polítika ida. Hanesan maka haree ona durante misaun
susesiva ONU nian, lahó apoiu polítika jenuínu, abordajen téknika sei falla atu manán atrasaun ne’ebé presiza no
ikusliu tanba falta sustentabilidade. Ho nune’e, programa presiza abordajen ida-ne’ebé diferente hodi dezenvolve
apropriasaun lokál liuhosi diálogu, kriasaun konsensu no insentivu atór prinsipál nasionál. Dezenvolve apoiu
polítika no fó fatin ba apropriasaun lokál no definisaun lokál nian kona-ba polisiamentu komunitáriu nian lori
tempu, maibé ida-ne’e mós nu’udar estratéjia únika ne’ebé viável ba reforma ida sustentável.
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 32
Referénsia sira
Babo-Soares, D. (2004) ‘Nahe Biti: The Philosophy and Process of Grassroots Reconciliation (and Justice) in East Timor’, The Asia Pacific Journal of Anthropology 5(1): 15-33. Butt, S. et al. (2009) ‘Looking Forward: Local Dispute Resolution Mechanisms in Timor-Leste'. Legal Studies Research
Paper No. 09/33. Sydney: Sydney Law School.CAVR, Chega! [Enough!] (2005) ’Report of the Commission on Truth, Reception and Reconciliation’: Dili, Timor-Leste: CAVR. Conflict, Security and Development Group (2003) ‘A Review of Peace Operations: Case for Change’. London: King’s College. Cummins, D. (2012) Ami Sei Vitima Beibeik:‘Looking to the Needs of Domestic Violence Victims”’. Dili: The Asia Foundation. (http://asiafoundation.org/publications/pdf/1296) Cummins, D. (2011) ‘The problem of gender quotas: women's representatives on Timor-Leste's Suku Councils’, Development in Practice 21(1): 85-95. Everett, S. and Chinn, L. (2008) ‘A Survey of Community-Police Perceptions: Timor-Leste in 2008’. Dili: The Asia Foundation(http://www.asiafoundation.org) Government of Timor-Leste (2011) ‘Timor-Leste Strategy Development Plan 2011-2030: Version Submitted to National Parliament’. City: Publisher. Guterres, F. (2009) ‘Paper for Donors Meeting, 3-4 April 2009’ Secretary of State for State Security, Timor-Leste , internal unpublished document. Hood, L. (2006) ‘Security Sector Reform in East Timor 1999-2004’, International Peacekeeping 13(1): 60-77. Hohe T, and Nixon, R. (2003) Reconciling Justice: “Traditional” Law and State Judiciary in East Timor. United States Institute of Peace, (http://www.gsdrc.org/docs/open/DS33.pdf). International Crisis Group (2006) ‘Resolving Timor-Leste’s Crisis’ Report 120 (October 2006),
(http://www.crisisgroup.org/en/regions/asia/south-east-asia/timor-leste/120-resolving-timor-lestes-crisis.aspx).
International Crisis Group (2008) ‘Timor-Leste Security Sector Reform’. Report 143 (January 2008),
(http://www.crisisgroup.org/en/regions/asia/south-east-asia/timor-leste/143-timor-leste-security-sector-reform.aspx).
International Crisis Group (2009) ‘Handing Back Responsibility to Timor-Leste’s Police’. Report 180 (December 2009),
(http://www.crisisgroup.org/en/regions/asia/south-east-asia/timor-leste/180-handing-back-responsibility-to-timor-lestes-police.aspx).
International Crisis Group (2013) “Timor-Leste: Stability at What Cost?” Report Number 246 (May 2013), (http://www.crisisgroup.org/en/regions/asia/south-east-asia/timor-leste/246-timor-leste-stability-at-what-cost.aspx). Lao Hamutuk (2013) ‘How Long will the Petroleum Fund Carry Timor-Leste?’ (http/::laohamutuk.blogspot.com:2013:07:how-long-will-petroleum-fund-carry.html).
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 33
McCloskey, S. (2000) ‘Introduction: East Timor—From European to Third World Colonialism’, in P. Hainsworth and S.
McCloskey (eds) The East Timor Question: The Struggle for Independence from Indonesia New York: I. B. Taurus, pp.1-16. Marenin, O. (2005) ‘Restoring Policing Systems in Conflict-Torn Nations: Process, Problems, Prospects’ DCAF, occasional paper no. 7, (http://libarts.wsu.edu/isic/research/pdf/restoring-policing.pdf). Marx, S. (2013) ’Law and Justice in Timor-Leste: A Survey of Citizen Awareness and Attitudes Regarding Law and Justice 2013’. Dili, Timor-Leste: The Asia Foundation(http://www.asiafoundation.org). Mearns, D. (2002) Looking Both Ways: Models for Justice in East Timor. Sydney: Australian Legal Resources International. Notaras, M. and Wassel, T. (2013) ’Tara Bandu: its Role and Use in Community Conflict Prevention in Timor-Leste’, Dili,Timor-Leste: The Asia Foundation and Belun (http://asiafoundation.org/publications/pdf/1242). Pomerville, P. and Wairoa-Harrison, W. (2000), ’Feasibility Study for Community Policing Based on the KOBAN System’, Unpublished working paper within CIVPOL Headquarters. Rajalingam, G. and Belo, N. (2014) ‘Local Leadership of Community Police Practices in Timor-Leste’. Background paper. Dili, Timor-Leste: The Asia Foundation. Rees, E. (2004) ‘Under Pressure, FALINTIL: Three Decades of Defence Force Development in Timor-Leste’ Geneva: Geneva Centre for the Democratic Control of the Armed Forces. Scambary, J. (2006) ‘“A Survey of Gangs and Youth Groups in Dili, Timor-Leste: A Report Commissioned by Australia’s Agency for International Development’. AusAID, (http://www.etan.org/etanpdf/2006/Report_Youth_Gangs_in_Dili.pdf). Wassel, T. and Rajalingam, G. (2014) ‘A Survey of Community-Police Perceptions: Timor-Leste in 2013’”. Dili, Timor-Leste: The Asia Foundation(www.asiafoundation.org). Wilson, B. (2010) ‘Smoke and Mirrors: The Development of the East Timorese Police 1999-2009’. PhD thesis. Canberra: Australian National University. UNDP (2003) ‘Joint Assessment Mission for Timor-Leste Police Service’ United Nations Mission in East Timor, (http://www.unrol.org/doc.aspx?d=2560). UNDP (2011) ‘Customary Law and Domestic Violence in Timor-Leste’ . Dili, Timor-Leste: UNDP. United Nations (2006) “Report of the United Nations Independent Special Commission of Inquiry’. Geneva, (http://www.securitycouncilreport.org/atf/cf/%7B65BFCF9B-6D27-4E9C-8CD3-CF6E4FF96FF9%7D/TL%20Report%20Sp%20Comm%20of%20Inquiry%20Oct%202006.pdf). UNMIT (2007) ‘PNTL Effectiveness Assessment’. Dili, Timor-Leste: UNPOL. UNMIT (2008)‘Community Policing Strategy’. Assessment Plan. Dili, Timor-Leste: UNPOL. UNMIT (2008) ’PNTL Organizational, Strategic Plan for Reform, Restructuring and Rebuilding’. Dili,,Timor-Leste: UNPOL. UNMIT (2009) ’The Justice System of Timor-Leste: An Independent Comprehensive Needs Assessment’. Dili, Timor-Leste: United Nations. UNMIT (2012) ‘Justice Sector in Timor-Leste: A Roadmap’. Dili, Timor-Leste: United Nations. UNPOL (2008) ‘Community Policing Strategy’. Assessment Plan. Dili, Timor-Leste: UNPOL
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 34
Aneksu 1: Entrevista sira
Diskusaun grupu ho ofisiál sira PNTL nian ba Planu Prevensaun Konflitu ba Eleisaun Prezidensiál, Abríl 2012
Mitigasaun Konflitu Liuhosi Programa Polísia Orienta ba iha Komunidade, Diskusaun Grupu Foku iha Baucau,
2010, Fundasaun Ázia
Diskusaun grupu foku komunidade nian hala’o iha Agostu 2012 iha Comoro Dili; Mascarenas, Dili; Holsa,
Bobanaro; no Com, Lautem
Diskusaun grupu ho membru sira konsellu suku nian iha suku Somalari, sub-distritu Baucau. 17 Dezembru 2011
Entrevista ho lia-na’in Arlindo Barros Taileto hosi suku Bobonaro, sub-distritu Bobonaro. 8 Dezembru 2011
Entrevista ho ofisiál UNPOL Nova Zelándia nian. 2008-2010
Entrevista ho ofisiál UNPOL Nova Zelándia nian. 2010-2012
Joao Belo, eis-Komandante Polisiamentu Komunitáriu Nasionál. 5 Abríl 2013, Kuartél-Jerál PNTL, Dili
Entrevista ho eis-asesór Departamentu Polisiamentu Komunitáriu UNPOL nian. 3 Abríl 2013
Entrevista ho eis-asesór ba Sekretáriu Estadu ba Seguransa Estadu nian. 5 Abríl 2013
Entrevista ho Superintendente Xefe PNTL nian na’in-tolu
Entrevista ho Diretór Fundasaun Mahein nian Nelson Belo. 20 Dezembru 2012
Entrevista ho Komandante PNTL distritu nian. Juñu 2012
Entrevista Komandante PNTL distritu Liquica nian, Natercia Martins. Setembru 2013
Diskusaun ho komandante distritu susesivu iha Manatuto durante implementasaun HAKOHAK nian
Entrevista ho xefe-suku. Setembru 2013 (naran no área ko’a tiha ba razaun privasidade).
Entrevista ho Komandante Nasionál ba Departamentu Polisiamentu Komunitáriu Boavida Ribeiro. Abríl 2013
Diskusaun grupu foku ho ofisiál polisiamentu komunitáriu nivel distritu nian. 10 Setembru 2013
Treinamentu polisiamentu komunitáriu ba ofisiál polisiamentu komunitáriu distritu nian. Maiu 2013
Entrevista ho ofisiál nivel aas UNMIT nian. Abríl 2013
Institusionaliza polisiamentu komunitáriu iha Timor-Leste 35
Aneksu 2: Mapa Timor-Leste nian
ODI is the UK’s leading
independent think tank on
international development and
humanitarian issues.
Our mission is to inspire and
inform policy and practice which
lead to the reduction of poverty,
the alleviation of suffering and the
achievement of sustainable
livelihoods.
We do this by locking together
high-quality applied research,
practical policy advice and policy-
focused dissemination and
debate.
We work with partners in the
public and private sectors, in both
developing and developed
countries.
Readers are encouraged to reproduce
material from ODI Reports for their
own publications, as long as they are
not being sold commercially. As
copyright holder, ODI requests due
acknowledgement and a copy of the
publication. For online use, we ask
readers to link to the original resource
on the ODI website. The views
presented in this paper are those of the
author(s) and do not necessarily
represent the views of ODI.
© Overseas Development
Institute 2014. This work is licensed
under a Creative Commons
Attribution-NonCommercial Licence
(CC BY-NC 3.0).
ISSN: 2052-7209
Overseas Development Institute
203 Blackfriars Road
London SE1 8NJ
Tel +44 (0)20 7922 0300
Fax +44 (0)20 7922 0399
ODI is the UK’s leading independent think tank on international development and humanitarian issues.
Our mission is to inspire and inform policy and practice which lead to the reduction of poverty, the alleviation of suffering and the achievement of sustainable livelihoods.
We do this by locking together high-quality applied research, practical policy advice and policy-focused dissemination and debate.
We work with partners in the public and private sectors, in both developing and developed countries.
Readers are encouraged to reproduce material from ODI Reports for their own publications, as long as they are not being sold commercially. As copyright holder, ODI requests due acknowledgement and a copy of the publication. For online use, we ask readers to link to the original resource on the ODI website. The views presented in this paper are those of the author(s) and do not necessarily represent the views of ODI.© Overseas Development Institute 2013. This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial Licence (CC BY-NC 3.0).ISSN: 2052-7209
Overseas Development Institute 203 Blackfriars Road London SE1 8NJ
Tel +44 (0)20 7922 0300 Fax +44 (0)20 7922 0399
The Asia Foundation is a nonprofit international development organization committed to improving lives across a dynamic and developing Asia. Informed by six decades of experience and deep local expertise, our programs address critical issues affecting Asia in the 21st century—governance and law, economic development, women's empowerment, environment, and regional cooperation. In addition, our Books for Asia and professional exchange programs are among the ways we encourage Asia's continued development as a peaceful, just, and thriving region of the world.
Headquartered in San Francisco, The Asia Foundation works through a network of offices in 18 Asian countries and in Washington, DC. Working with public and private partners, the Foundation receives funding from a diverse group of bilateral and multilateral development agencies, foundations, corporations, and individuals.