12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 UNTAET kkonsidera ... · 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 Tais...

8
12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 Tais Timor ne'e serbí informasaun públika husi Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional iha Timor Lorosa'e (UNTAET) tutan ba pajina 4 Publika semana rua dala ida hoTetun, Ingles, Portuguese no Bahasa Indonesia no distribui gratuita deit A dministrasaun Tranzitoriu Nasoens Unidas iha Timor Lorosa'e (UNTAET) tau iha oin proposta rua atu neneik fo poder gubernu nian ba ulun boot Timoroan sira. Koalia iha auditoriun hafoin konferensia hotu konaba futuru Timor Lorosa'e nian nebe hetan sponsor hosi CNRT, Administrador Tranzitoriu Sergio Vieira de Mello hatoo ninia hanoin katak modelu tenokrata ka modelu poli- tika bele adopta atu administra rai ida nee too ukun rasik an. Husi hanoin rua nee, buat nebe importante mak Timoroan mak sei administra nune sei iha rekrutamentu tan ema Timoroan sira atu tama iha estrutura gubernu nian husi servisu boot nian nomos kiik nian, senhor Vieira de Mello hateten funsionariu interntional UNTAETnian sei nafatin servisu ho maluk Timoroan sira iha departementu hotu hotu. Semana ida liu tiha bainhira UNTAET UNTAET konsidera proposta alternativu ba Administrasaun Timor Lorosa'e O hin nee semana diak ba ekipa saude OIKOS nian iha Aleu.Klinika saude nebe foin hadia ne’e besik hotu ona ne’e katak sira bele muda sai ona hosi fatin nebe klot no besik ona ne’e nune sira bele simu ema moras sira nebe ba Kamineta tolu ba nesesidade urjente neebe atu tula aimorok ho hahan too ona husi armazen farmasi sentral Dili.Kamioneta sira atu uza iha klinika nee ho mos ba servisu saude nian seluk iha Distritu nia laran tomak. Funsionariu medika hosi NGO Portugal mos hein sasan saude nian neebe presiza hanesan :stethoscopios, material sukat tensaun ran nian, material parteira nian, fitas analis mii nian,ekipamentu nehan nian no selu seluk tan neebe husu tiha ona iha fulan hirak liu ba nia laran lakreur tan to’o ona. Ami ladun iha ekipamentu baziku saude nian,"Han Janssen Xefe doutor saude husi OIKOS nian iha Distritu Aileu hateten, maibe ho buat neebe ami husu ona ami hakarak atu too lalais tanba ekipamentu hirak ne’e esen- sial tebes atu halo sistema saude nian iha Distritu ho Sub-dirtritu sira bele lao. OIKOS neebe kleur ona activu iha Africa nee mos mai husi NGO 21 nian neebe hahu fo asistensia mediku iha Timor Lorosa’e tomak bainhira sistema saudi nian aat hotu iha dis- truisaun boot nia laran. Fasilidades saude nian iha fatin barak Aileu nia sai mamuk hotu, sasan saude nian iha farmasi ema lori sai hotu. OIKOS neebe hetan fundo husi (ECHO) European Comission Humanitarian officce ho servisu renponsabeli- dade saude nia iha Aileu. ho World Vission neebe kaer ajuda mediku iha Sub-distritu barak. Klinika Distritu Aileu neebe hadia tiha ona ohin loron sei sai nudar estrutura sentral iha uma komplesu hospital tolu neebe Portugues sira maka halo no fui ona too deit iha Setembro liu ba. Tuir IHA- Interim Health Authority- Planu ba rebilitasaun sistema saude Timor Lorosae nian, numeru hospital nian hatuun tiha ona husi 8 ba 4. Hospital Aileu nee mos tama iha hospital haat tuir planu nian. Fasilidade nee hadia foun tiha ona, nia didin halo metin nabilan hotu no enfeita ho verde nunee nia hanesan Klinika Klase as ho kuartu ba konsulta nian, ho kama 4 too walu ba moras sira interno nian no facilidade ba moras husi liur nian, farmasia ho laboratoriu ida. Ami labele halo sirur- jia boot, Dr. Janssen hateten, maibe ami bele kaer material kiik sira. Ba material boot nia hateten, ami harii deit ba moras sira; ho konaba moras todan sira funsionariu bombeiros neebe hamate ahi nian bele tulun hodi lori ho sira nia ambulance Hospital Geral Cruz Vermeilha Internasional nian iha Dili; Ami bolu sira no media dala ida atu nunee servisu doutor nian bele konsentra ba medicina tropical nian, nia hateten. Ami iha transporte hdi atende kazu seriu malaria nian, epilepsi ho strok. Dr Janssen hateten tan katak Aileu nee la hanesan ho fatin seluk seluk iha Timor Lorosa'e. nia dis- tritu kiikoan ida neebe fatin isoladu sira mos fasil ita ato too. Embora nunee servisu saude distritu nee nian ijiji hakaas aan ida hodi hamrik mesak atu hatudu ba fatin seluk seluk iha Timor laran. Hakaas aan boot ida mak klinika Aileu rasik ho mos kiik rua ida iha Fatubosa ho ida tan ida Maurusa. "Atu hetan simente ho material seluk seluk nee mak problema." Rui Oliveira, koordenador rehabilitasaun uma Klinika saude nian harii fila fali ona Foto: OCPI-UNTAET Labarik ida neebe lori husi Klinika Isin Diak Nian nian iha Aileu ho kondisaun susar tebese tanba sofre enerjia protein malnutrisaun (Kwashiorkor and Marasmus) neebe hetan examinnasaun husi Ann Margaret Haugan iha ICRC-neebe halao iha Ospital Dili. Ema sira neebe hela iha Delta Comoro ,Dili, haree produsaun televizaun UNTAET, neebe hahu sai ona husi trasmisaun uluk nian iha Hera iha 18 Maiu. Iha primeira programa, Administrador Trasitoriu Sergio Vieira de Mello hateten, "ami sei fo ba imi, Timoroan sira, posibilidade atu hatoo imi nia hanoin no hakarak ho livre iha Televisaun, hanesan ami halo iha Radiu UNTAET." Televizaun UNTAET iha planu atu fo sai programa ba oras ida nia laran iha semana semana tuku 5 lokoraki Tersa-feira. tutan ba pajina 5 Foto: OCPI-UNTAET

Transcript of 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 UNTAET kkonsidera ... · 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 Tais...

Page 1: 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 UNTAET kkonsidera ... · 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 Tais Timor ne'e serbí informasaun públika husi Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional

12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9

Tais Timor ne'e serbí informasaun públika husi Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional iha Timor Lorosa'e (UNTAET)

tutan ba pajina 4

Publika semana rua dala ida hoTetun, Ingles, Portuguese no Bahasa Indonesia no distribui gratuita deit

Administrasaun Tranzitoriu Nasoens Unidasiha Timor Lorosa'e (UNTAET) tau iha oin

proposta rua atu neneik fo poder gubernu nianba ulun boot Timoroan sira.

Koalia iha auditoriun hafoin konferensiahotu konaba futuru Timor Lorosa'e nian nebehetan sponsor hosi CNRT, AdministradorTranzitoriu Sergio Vieira de Mello hatoo niniahanoin katak modelu tenokrata ka modelu poli-tika bele adopta atu administra rai ida nee tooukun rasik an.

Husi hanoin rua nee, buat nebe importantemak Timoroan mak sei administra nune sei iharekrutamentu tan ema Timoroan sira atu tamaiha estrutura gubernu nian husi servisu bootnian nomos kiik nian, senhor Vieira de Mellohateten funsionariu interntional UNTAETniansei nafatin servisu ho maluk Timoroan sira ihadepartementu hotu hotu.

Semana ida liu tiha bainhira UNTAET

UUNNTTAAEETT kkoonnssiiddeerraa pprrooppoossttaaaalltteerrnnaattiivvuu bbaa AAddmmiinniissttrraassaauunnTTiimmoorr LLoorroossaa''ee

Ohin nee semana diak ba ekipa saudeOIKOS nian iha Aleu.Klinika saude nebe

foin hadia ne’e besik hotu ona ne’e katak sirabele muda sai ona hosi fatin nebe klot no besikona ne’e nune sira bele simu ema moras siranebe ba Kamineta tolu ba nesesidade urjenteneebe atu tula aimorok ho hahan too ona husiarmazen farmasi sentral Dili.Kamioneta siraatu uza iha klinika nee ho mos ba servisusaude nian seluk iha Distritu nia laran tomak.Funsionariu medika hosi NGO Portugal moshein sasan saude nian neebe presiza hanesan:stethoscopios, material sukat tensaun rannian, material parteira nian, fitas analis miinian,ekipamentu nehan nian no selu seluk tanneebe husu tiha ona iha fulan hirak liu ba nialaran lakreur tan to’o ona.

Ami ladun iha ekipamentu baziku saudenian,"Han Janssen Xefe doutor saude husi

OIKOS nian iha Distritu Aileu hateten, maibeho buat neebe ami husu ona ami hakarak atutoo lalais tanba ekipamentu hirak ne’e esen-sial tebes atu halo sistema saude nian ihaDistritu ho Sub-dirtritu sira bele lao.

OIKOS neebe kleur ona activu iha Africanee mos mai husi NGO 21 nian neebe hahu foasistensia mediku iha Timor Lorosa’e tomakbainhira sistema saudi nian aat hotu iha dis-truisaun boot nia laran.

Fasilidades saude nian iha fatin barakAileu nia sai mamuk hotu, sasan saude nianiha farmasi ema lori sai hotu. OIKOS neebe

hetan fundo husi (ECHO) European ComissionHumanitarian officce ho servisu renponsabeli-dade saude nia iha Aileu. ho World Vissionneebe kaer ajuda mediku iha Sub-distritubarak.

Klinika Distritu Aileu neebe hadia tiha onaohin loron sei sai nudar estrutura sentral ihauma komplesu hospital tolu neebe Portuguessira maka halo no fui ona too deit iha Setembroliu ba. Tuir IHA- Interim Health Authority-Planu ba rebilitasaun sistema saude TimorLorosae nian, numeru hospital nian hatuuntiha ona husi 8 ba 4. Hospital Aileu nee mostama iha hospital haat tuir planu nian.Fasilidade nee hadia foun tiha ona, nia didinhalo metin nabilan hotu no enfeita ho verdenunee nia hanesan Klinika Klase as ho kuartuba konsulta nian, ho kama4 too walu ba moras sirainterno nian no facilidadeba moras husi liur nian,farmasia ho laboratoriuida.

Ami labele halo sirur-jia boot, Dr. Janssenhateten, maibe ami belekaer material kiik sira. Bamaterial boot nia hateten,ami harii deit ba morassira; ho konaba morastodan sira funsionariubombeiros neebe hamateahi nian bele tulun hodilori ho sira nia ambulanceHospital Geral CruzVermeilha Internasionalnian iha Dili; Ami bolu sirano media dala ida atununee servisu doutor nian

bele konsentra ba medicina tropical nian, niahateten.

Ami iha transporte hdi atende kazu seriumalaria nian, epilepsi ho strok. Dr Janssenhateten tan katak Aileu nee la hanesan hofatin seluk seluk iha Timor Lorosa'e. nia dis-tritu kiikoan ida neebe fatin isoladu sira mosfasil ita ato too. Embora nunee servisu saudedistritu nee nian ijiji hakaas aan ida hodihamrik mesak atu hatudu ba fatin seluk selukiha Timor laran.

Hakaas aan boot ida mak klinika Aileurasik ho mos kiik rua ida iha Fatubosa ho idatan ida Maurusa. "Atu hetan simente homaterial seluk seluk nee mak problema." RuiOliveira, koordenador rehabilitasaun uma

Klinika ssaudenian hharii ffilafali oona

Foto: OCPI-UNTAET

Labarik ida neebe lori husi Klinika Isin Diak Nian nian iha Aileu ho kondisaun susartebese tanba sofre enerjia protein malnutrisaun (Kwashiorkor and Marasmus) neebehetan examinnasaun husi Ann Margaret Haugan iha ICRC-neebe halao iha Ospital Dili.

Ema sira neebe hela iha Delta Comoro ,Dili, haree produsaun televizaun UNTAET, neebe hahu sai ona husi trasmisaun uluknian iha Hera iha 18 Maiu. Iha primeira programa, Administrador Trasitoriu Sergio Vieira de Mello hateten, "ami sei fo baimi, Timoroan sira, posibilidade atu hatoo imi nia hanoin no hakarak ho livre iha Televisaun, hanesan ami halo iha RadiuUNTAET." Televizaun UNTAET iha planu atu fo sai programa ba oras ida nia laran iha semana semana tuku 5 lokorakiTersa-feira. tutan ba pajina 5

Foto

: OC

PI-U

NTA

ET

Page 2: 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 UNTAET kkonsidera ... · 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 Tais Timor ne'e serbí informasaun públika husi Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional

Pajina 2

12 - 25 Junhu 2000 Tais Timor

Foto

: OC

PI-U

NTA

ET

Feto sira nia partipasaun boot tebes iha Timor Lorosa'eFeto senpre aktivo iha luta ba timor loro sae livre no ukun rasikan:

durante tinan rua nolu resin haat iha indonesia nia okos, liu liuviolensia tinan kotuk , feto ho brani tebes hodi tulun ho dalan oin oinnebe sira bele.

Sira lori hahan ba mane sira nebe subar iha ai laran no lori liamenon importante mai cidade sira mos ajuda identifika vitima siranebe kanek ka militar indonesia sira oho nomos melisia no keta karikinportante liu sira halo familia sira hamutuk nomos buka dalan atutau matan ba labarik oan sira, maske sira lakon ona sira nia laen.

Iha fulan Agostu liu ba nebe hili ba ukun rasikan, iha mos kapitu-lu foun konaba feto timor nebe 60 por sentu iha populasaun rai neenian nebe fo serviso foun nomos responsabilisa sosiedade ida nebe tra-disional tebes , nee laos katak feto sira labele atu involve iha politika,atu hakotu lia ruma konaba ekonomia edukasaun ka fo sira nia hanoiniha prosesu hakotu lia nian.

Iha pasu importante ida ba feto timor loro sae no atu muda buatruma sei presiza tempu maibe organizasaun feto hotu hotu suportadezenvolbementu foin feto timor nian, Maria Paixao hateten, reprezen-tante natioanl organisasaun feto timor nian (OMT).

Ulun boot politika timor loro sae nian hateten katak sei la iha bal-ansa ba gender iha CNRT nia laran organ maksimun rai nee nianmaibe sira mos dehan katak feto timor loro sae tenke hakotu sira niaan rasik hodi hola parte atu nune balansa gender nian bele realiza.

Ita tenke simu; maibe hau hakarak katak iha kongressu fulanAgostu mai buat ne bele muda, ida nee determinasaun XananaGusmao nian, hau nian no sira seluk tan.

Atu realisa buat ree, suporta husi mane sira importante tebes, notuir Ramos Horta, CNRT rasik sei halo lao katak bulan sia dis-tribusaun konaba sirvisu level hotu nian iha rai nee nia laran tenkeaktivu nafatin hatoo atu nebe feto sira hetan oportonidade hodi par-tisipa no aprende programa sira, konfrensia internasional, treinu nomos boat politika nian.

Feto presiza atu partisipa, maibe buat sira nee hotu, sira tenkehanorin sira nia an rasik atu prepara atu tama iha foun nee,'. MariaDomingas Fernandes Alves husi Fokupers hateten, grupu Dereitu fetonian seluk.

Instituisaun Feto nian lubuk ida iha Timor Loro Sae nia laraninvolve ona iha Promosaun nunee, dereitu sira nia harin no atu treinufeto sira iha sosiadade. OMT harii iha tinan l998 atu suporta CNRThametin luta ba Timor Lorosae ukun rasik aan. Ohin loron OMT hane-san Orgaun laos Politika ida nebe lori feto sira homutuk atu Organizaaktividade iha sira nia Komunidade laran.

Ami nia hakarak mak atu hasae feto Timor Lorosae nia parti-sisaun, Paixao hateten buat nee susar tebes atu bele halao hakarakida nebe liu liu tanba kultura Timor Lorosae nian, nebe tradisionalbele konta ona direitu feto nian nunee labele lori tempu barak atusuporta hakarak ida nee.

Mane Timor Lorosae uza mentalidade feto tradisional sira no la fonotas ba feto modernu, nia hateten tan. Hau optimista katak feto siranebe hola parte sei muda, tanba hau haree partisisaun Organijasaunfeto hotu hotu iha Timor Loro Sae.

Rede mak orgaun macimo intensaun atu hodi feto Timor Loro Saesira, organijasaun feto nian hamutuk forca sira nia lian rede organijakongreso ba dala uluk feto Timor Loro Sae nian, nebe halao husi 14 tooloron 17 fulan Junhu.

Titulu kongresu nee nian maka, unidade iha deversidade nialaran,katak esforsu feto Timor Loro Sae nebe mai husi organijasaunnebe hamutuk ba oin no hakarak' Independensia no liberdade baTimor Loro Sae, Fernandes Alves Fokupers hateten,ema nebe organi-za programa nee.

Intensaun kongresu nee mak atu hodi aspirasaun Governu liu liukona ba partisipasaun feto Timor Loro Sae iha hola esizaun Politikanian, Ekonomia, edukasaun no barak Siguransa,violensia rai laran,buka informasaun no relatoriu ho atensaun partikular ba feto nianmotis.Prisioneirus politiku sira ho no viuvas nebe ema laharee. Sirapublika relatoriu konaba kazu violensia nebe kontra feto sira tinan idarua.

Ami nian prioridade ida maka suporta feto sira nebe laos dait vik-tima rai laran, nebe mos violensia hanesan rezultadu ba konflitu tinankonflik nian nune violensia .iha impaktu negativu boot ida Saudi nian,Sra Fernandes Alves hateten

Iha UNAET, seksaun ba Jender nia halo tia ona atu bele foo garan-

Representativu rede feto Timor oan sira prepara Kongresu Nasional Feto Timor lorosaenian ba dala uluk, neebe komesa husi loron 14 too 17 fulan Junhu iha Dili.

tia ba parsipasaun nebe hanesan husi no husi mane iha desenvolve-mentu Timor Loro Sae. 'Ami iha nee lolos prinsipiu igualidade jen-der no igualidade ida nee entrega ona iha UNTAET SherillWhiffinstron, Sefi Seksaun nee hateten, hamutuk ho feto TimorLorosae, ami hakarak atu halo mekanismu no estrutura, PlanuDezenvolvimentu Programa implementasaun atu nune bainhira amihusik Timor Loro Sae, makina jender rasional be Servisu diak notefo Timor Loro Sae bele hakutu ba Sira nia aan rasik Konaba Oinsaatu uza no atu Desenvolve buat ne’e.

Ba sira nebe konheese Olandina Cairo, nia mak feto nebe koalialatauk.Tinan hirak liu ba, ema hili nia sai membru parlamentu

idonesian nian nebe gubernu anunsia, nia sai hanesan ema nebetoma konta ba direitus humanus.

Husi neba kedas, Sra. Caero uza oprtunidade neba hodi koaliaatu hetan igualidade ba feto ho mane.

seidauk iha seanhora Caero hateten, hare deit representante fetonian iha membru nain 15 iha konselu konsultivo national iha

administransaun trnzitorio nian maibe iha neba iha deit feto timornain 3. Nunee nia solusaun saida? Muda mentalidade, senhra kairohatan.

Feto timoroan barak nebe ho kualidade diak agora servisodadauk iha organisasaun oin oin,sira laos katak laiha kapasidade,nia hateten , maibe tanba mane sira la fo fatin ba sira.

Iha fulan Novembru 19998, nia mos hanesan ema ida nebe hariiGertak, nebe agora bolu ETWAVE (feto timor loro sae nebe kontraviolensia no tau matan ba labarik sira), organizasaun nebe defendefeto nian no tau matan ba labarik sira.

Iha fulan Abril ETWAVE simu osan dolar americanu 25000 husiSkretariu Jeral ONU nian Kofi Anna atu harii sentru krizika ida bavitima violensia nian. Sentru nee sei fo konselio ba feto sira nebehetan susar tamba politika ka tamba violensia iha rai laran. Ohinloron senhora Caeronebe moris iha Ermera,laos harii ninian organ-isaun feto nian deit, niaharii fali restauranteolandina, restaurantefamilia nian iha Dili.Restaurante nee ahihan mutuk hotu ihafulan Setembru no hahuloke fali restaurantenee ho osan nebe niamanaan uza hodi halaoETWAVE. Fo

to: O

CPI

-UN

TAET

Aktivista deritu feto nian Olandina Caeiro.

Olandina lluta bbadireitu ffeto nnian

Page 3: 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 UNTAET kkonsidera ... · 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 Tais Timor ne'e serbí informasaun públika husi Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional

komesa iha fulan Setembru.Atleta sira nee lao iha bandera olimpacnia

sorin no konpete hanesan individual, laosreprezentante sira nia nasaun. Sira se uza fardamutin no bandu atu uza simbolu nasinal.

Atleta tolu ka nain haat sei bele kompeteiha boxe nian, halai taru no hit besi nian. boxervictor ramos, nebe manan medali osan mutiniha kompetisaun asia sul nian (SEA) iha 1995,no manaan medalha osan mean iha tassa Rusianian, sei hola parte iha joga door sira nia leet.

Justisa ba violensia iha Timor Lorosaekomesa iha Junhu: Tribunal Dili atu halaokomesa iha fulan Junhu nia laran hodi fo justi-ca ba milisia nain lima nebe oho ema nain siaiha Setembru kotuk ba, tuir reportajen ajencianuticia Japaun nian.

Justica violencia uluk liu nian depois loron25 fulan Setembru oho ema nain sia, inclui mosmadre nain rua no jornalista indonesia nianneebe iha dalan atu ba Lospalos husi Baucaunian grupu nebe halao misaun importante idahodi lori hahan ba ema sira iha Lospalos, maibemembru milisi pro jakarta, tim alfa sira ohotiha.

Xanana Gusmao husu suporta husi Brunaiatu tulun hari fali Timor Leste: Visita foinlalais ba iha nasaun ne'e, presidente CNRTXanana Gusmao hateten nia intensaun atu harifila fali Timor Leste, aumenta tan ba akordukatak atu bele servisu besik malu entre nasaunrua nee.

Koalia ho liurai Brunai nian HassanalBolkiah, Sr. Xanana hateten katak "hau senteessensial tebes atu harii relasaun diak entrenasaun rua nee iha kampu ekonomia, politika,no kultura.

Akordu tulun ba saude: UNTAE, BankuMundial no CNRT hanesan reprezentante iha 7Junhu asina tiha ona osan milhaun 12,7 dolarAmerikanu hanesan akordu tulun ida atu hariino desenvolve fila fali sistema saudi nian ihaTimor Lorosa'e.

Komponente prinsipal programa nee nianmaka hamoris fali assesu servisu basiku, no sis-tema dezenvolvementu no mos programa mana-jemen no administrasaun nian.

Tais Timor 12 - 25 Junhu 2000

Pajina 3

NNuuttiissiiaaDDiissttrriittuuNNiiaannBaucau: Agrikultor sira iha Vemasekomesa ona ko'a sira nia hare, maibetanba udan boot, estraga buat neebe iha,se lae karik agrikultor sira hetan harediak.Tinan tuir mai sei bele hetan diakliu husi udan neebe sei tun mai.

Ermera: Folin kafe nian sei iha nafatinproblema ba agrikultor sira iha distrituneeba. Kafe sira nee prepara hotu tihaatu faan ho folin 1200 kilu ida, komparaho folin entre rupiah 2000 to 2500 tinankotuk.

Esfrosu iha ona atu informa baagrikultor sira konaba susar neebe kon-aba kafe nia folin global no atu fo kon-selhu ba sira konaba saida mak tenkehalo atu sira nia produtu nee bele diakiha merkadu ekonomia.

Iha notisia distritu seluk nian,Ermera tama hotu ona iha programaTuberkulosa nian iha Timor Lorosa'elaran. AusAID iha ona planu atu hariilaboratorium ida iha neeba bainhira hos-pital Gleno nian lao ona no treinu bafunsionariu sira konaba atu fo tratamen-tu Tuberkulosa nian.

Lautem: Estrada Lospalos - Dili - Komneebe aat makaas, hadia tiha ona, maibedalan sira hosi Lospalos ba sub distritusira seluk susar tebes.

Forsa Paz ONU nian prepara onaatu hadia dalan sira neebe udan bootestraga iha fulan Maiu nia laran. CNRTpromete ona atu mobiliza lalais servisunain sira atu halao servisu nee. Sasanatu hadia nian hanesan simenti, rai-henek no seluk seluk tan presiza tebes.

Oekusi: Oeccusi sai nudar primeiru dis-tritu nee nia laran halo enkontru konabakrimi sira nian iha loron 31 fulan Maiuneebe ema sira fiar katak uluk halo salaema sei sai husi kadeia iha loron 1 fulanJunhu, nia tenke ba hasoru Polisia Sivilsira semana semana.

Iha desenvolvementu seluk nian,ekipa ida husi judisiariu hasoru maluona ho administrador distritu nian hodidiskuti asuntu pratiku nian konabaoinsa atu bele estabelese OfisialJudisiariu permanenti ida iha Enklave.Sira mos diskuti konaba ProkuradorOekusi nian, investigasaun Justisa nodefende publiku no mos oinsa atu beleestabelese tribunal distritu nian ihaOecusi hodi bele lao.

Guvernador Timor Loromonu Piet Tallo, iha presidente CNRT Xanana Gusmão (karuk) no Administrador Traszitoriu Sergio Vieira de Mello nileet, iha konfrensia imprensa durante ninia visita iha loron 8 fulan Junhu iha Timor Lorosa'e. ulun boot sira nee diskuti konaba situasaun ihaTimor Loromonu, pensionista ba Timor oan sira neebe uluk servisu ba adminstarasaun publiku Indonesia nian no mos konaba problema fron-teira nian.

Sira hotu simu katak sei iha delegasaun kiik ida husi Timor Lorosa'e atu visita Timor Loromonu la kleur tan hodi halao diskusaun idakonaba atu hasae tan faan no investimentu entre fatin rua iha ilha ida nee.

Guvernador Tallo fo obrigadu ba UNTAET ba asistensia iha fulan kotu liu ba neebe tulun ema sira neebe hetan susar tanba bee sae ihaBetun. Nia dehan tan katak atu halao refuziadus sira fila fali neebe "buat ida neebe halo susar ami nia laran no kanal komunikasaun tenkehadia atu bele fo oportunidade ba sira hodi bele fila ba sira nia uma. Hau hatene katak ho koperasaun neebe UNTAET halao, presidenti no Amusira, ami bele servisu hamutuk atu resolve problema hirak nee. Hau mos agradese barak ba Amu Bispo Bishop Belo no Presidenti Xanana basira nia esforsu hodi hari ponti ho ami, hodi hamutuk buka solusaun [atu oinsa halo refusiadu sira fila fali]."

Foto

: OC

PI-U

NTA

ET

Nutisia badakKilat milisi sira nia nebe uluk rende soetun tia ona ba tasi iha Timor Lorosa'e:UNTET soe milisi nia kilat tonelada 17 ba tasilaran iha fulan Maiu laran. konforme Porta Vozmilitar UNTAET nian Lt. Kolonel BrigaderNyrio, kilat hirak nee INTERPET, durantefulan Outubru, nebe funu mai fo fali Forsa PazUNTAET nian (CNRT-PKP). Boot sira nee befoti barak liu mak tudik, katana, rama nodiman, kilat rakitan, pistola, kilat nomos kilatautomatika militar nian.

Xanana Gusmao kritika konaba atakaSolidamor nia Eskritoriu iha Jakarta:Xanana Gusmao kritika ataka ba eskritoriuSolidamor iha Jakarta ba koodenaOrganizasaun suporta ba Timor hanesanaksaun brutal i kobarde ida neebe ho intensaunatu estraga esforsu nebe atu normaliza relasaunentre Timor Loro Sa'e no Indonesia.

Bazeia ba reportajen neebe nebe hasai, husiajensia Lusa Portugues.ba gropu Solidanor , Sr.Xanana hateten katak atake neebe halo emaaktivista nain haat kanek ne'e hatude espirituamizade no kooperasaun neebe Organizasaunsira no Presiden Wahid hakarak atu harii.

Besik ka liu ema nain 50 pro -integrasaunataka eskritoriui no baku fonsionariu neebeeskritoriu fahe malu ho eskritoriu CNRT ihaJakarta. Polisi kaer tiha ona nain 4 hafoin insi-densi ne'e hotu.

Soldadu ONU ida kanek iha ataka ida ihafronteira: Forsa Paz Nasoens unidas nian idakanek iha 28 Maiu iha atake iha fronteira TimorLoromonu.soldadu nee sofre ruin tohar uituanno lori tiha ba hospital Dili.

Funsonariu ONU nian hateten ema nainhaat soe granada ba soldadu forsa paz ONUnian iha postu kilometru 12 husi Maliana tropaforsa paz ONU nian hare tiha ona mane balu laotama iha kolam hafoin sira patrolia hotu no sol-dadu sira tiru ba grupu nee no sira fahe malu

Atleta Timor Lorosae ba tuir Olimpiade:Comite Olimpiade Internasional hakotu tihaona atu hatama atleta timor loro sae atu kom-pete iha jogu olimpiade nian iha Sydney, neebe

Page 4: 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 UNTAET kkonsidera ... · 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 Tais Timor ne'e serbí informasaun públika husi Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional

Dr. Stewart mos iha seksaun oras ida porsemana atu hanorin infermeriu sira ho topikuspesifiku konaba medisina. Infermeiru balusei iha treinu spesial konaba tratamentu hoprevensaun hasoru TB no mos saude konabafeto kabuk, feto hahoris no labarik sira nian,

(MCH) turi programa nasinais.Iha Aileu, alein de infermeirus, iha mos

estudante medisina Timoroan nian neebe

aprende ho doutor sira e no mos nudaar sirania durubasa. Nia istuda kompleta ona tinanhaat ho balu konaba medisina Nia hein se kon-desaun politika diak ona iha Indonesia nia tuba estuda tan fulan sanu resin valu para hotu.

Infermeiru sira iha Aileu iha oportunidadebarak atu hetan treinu. Aleinde servisu iha klinika sentralfunsionariu mediku sira halaomos klinika movel iha subditritu rua. Nee ideia diak idamaibe kareta ida ho motor idadeit maka sai ba iha suku sira.Apezar de nunee ekipa medikaida nee trata ona serka demoras atus lima pur semana.Maibe serka de labarik nain 23maka fila iha desde prinsipiustinan ida nee too ohin loron."Buat barak neebe ami hareiha nee maka malaria, TB, hoinfeksaun kanal respirasaunnian, ida ikus nee tanba Aileunee foho I malirin" dr. Janssenhateten.Hanesan NGO barak foo onaasistensia medika komesa husibuat hotu naksobu, OIKOS

mos servisu liu liu ba kurativus. Maibe agoraklinika foun Aileu nian iha ona jeleira boot idahusi UNICEF mak foo, neebe nakonu ho

Drs. Jillian Stewart no Han Janssen hei hela sasan foun balu neebe mai no persijatebes pharmasetiku nian iha Klinika Isin Diak Nian nia iha.

Foto

: OC

PI-U

NTA

ET

12 - 25 Junhu 2000 Tais Timor

Pajina 4

RADIOUNTAET99FM

• Notisia iha tuku neen dadersan, tuku ida loro-kraik no tuku nen kalan.• Halibur ba Loron Foun / Programa Foun Loron Nian (programa direta) tuku neen to’o tuku hitukalan, Segunda-feira to'o Sexta-feira.• Programa Radio UNTAET husi tuku 6-7 dadersan, tuku 1-2 lorokraik lor-loron ho lian Tetun,Portuges, Ingles no muzika mundu husi tomak nian.

Kona ba notisia ikus nian no informasaun kona ba Timor Lorosae, rona radiu UNTAET

de Carvalho repara.Maibe organizasoens desenvolviment nian barak sei mai atu ajuda

pescadoris sira hanesan Sr Agus."Ami estabeleca ona kontacto ho pescadores sira iha fatin sira hanesan Dili,

Atauro, Oekusi ho betano atu hatene tuir sa ekipamente maka sira iha, niniankondisoes oin sa " Jose Antonio Neves, oficial ligasoes ho comunidade nian nebeserviso ho Timor Aid explika NGO ida ne ajuda hela pescadoris atu bele hetanequipamente ho esqueme de creditu sira.

"Ami hakarak projectu nebe besik iha comunidade nia presisa" Sr. Neveshatete.

"Hanoin atu ajuda sira hodi desenvolve sira nia capasidade rasik "Organizacoes sira seluk nebe servisu iha ligasaunho Timor Aid hanesan ETAD-ED, OTI Peace Winds Japan, NGO internasinal idamaka envolve mos iha provec-to pesca nian, hanesan mos JICA hotu ema ho experiencia hatete katak con-sumen ikan husi tasi timor nian ne dieta diak ida mos industri pesca iha timorne potesia economia bot tebes. "Timor Lorosae iha ikan ho kualidade rihun barihun e barak tebetebes maka iha valor comercial " Sr. Mounsey consultantepesca UNTAET nian hatete hodi aponta tau katak ikan tuna,cavala ho snapperne grupo ikan nebe ita bele kaer lalais. "Nasaun Timor ne mos iha tasi kapaspara atu pratika desportu pesca nian".

Maibe Sr. Mounsey mos atu hatete tan katak informasaun husiautoidadesindonesia nian ne possilvemente exagerado demais (Tinan ida liu baema bot sira indonesia nian hatete katak Timor Lorosae nee potensial liuAustrali dala tolu ho balu).

“Ne presisa senario pesca nian para atu hetan nia imagen lolos.”no varias areas hira maka ita kaer iha tinan ida nia laran ho hira maka

moris fali ne hotu ita presisa para atu halo nia documentasaun lolos. "Consultante ne hatete. Nia hatete tan katak iha Workshop Nasional pescaria niaiha dia 24 to 28 Abril partisipantes sira hatete katak ikan ladun barak ne makasai nudar dadur lols nian maka sai probleman prinsipal ba ema sir ahalo planunee. Maibe atu talika pescadoris sira iha manulensaun rotine motor reparasaunmaqina ro nian nee maka sira identifika nudar projecto prioritario ida. Hotu tihahanesan ditadu hatete, diak liu hanorin ema kaer ikan do ke fo ikan ida ba nia.

Ema boot sira mos hatudu kona ba fronteira kaer ikannian. Matenek sirahatete katak ema tasi mane maka iha fatin ikan sahul nian I deste 1979Australiano ho Indonesia sira kaer ikan iha fatin nebe prodution tebe tebes .Fatin ikan ne lao paralelo ba Timor e sai area kapas ida nebe sai tasi mane TimorLorosae nian.

Nune maka bot sira iha leten halao hela discussaun bot iha Dili, Darwin,Lisboa no mos iha Quartel Geral NU iha New York atu deside funda ida atu hodimarca Linha fronteira tasi nian entre Australi, Indonesia no Timor Lorosae.

nian husi OIKOS hateten. Ikus mai ami ihasasan barak neebe roo tula husi Darwin mai,maibe lori tempu, nia hateten. Ezistensia idatan mak treinu ema. Iha momentu nee ihaema 77 hanesan enfremeiru, parteira, far-maseutikus ho tekniku seluk seluk saudenian maka servisu iha distritu nee besik naintolu nulu servisu iha klinika sentral. Sira neebarak liu maka servisu ona iha Indonesia niatempu, maibe sira balu ami sei duvida sirania abilidade. " barak mos uluk la treinadu,"dr. Jillian Stewart, ema doutora Australianaida neebe servisu ih OIKOS hamutuk ho dr.Janssen, hateten.

Iha sistema saude foun nian nee sei ihaorsamentu kiik liu kompara ho ulukIndonesia nian, no mos doutores Timoroanoituan deit, infermerus maka tenke partisipaiha servsu boot halo tratamentu ho mos haloidukasaun preventiva. Sira maka sei sainudar esperansa ba sistema futuru nian.

Doutores OIKOS nian rekonhese buathirak nee, tanba nee mak sira iha prioridadeatu dezenvolve uluk lai sira nia kapasidade.Sira sei iha tempu sufisiente atu desenvolvekapasiadede ho mos treinu funsionariu infer-merus ho parteiras sira. Parte barak liu husitreinamentu nee maka halo sira asiste hodiskuti barak liu konaba diagnose ho trata-mentu moras homutuk ho doutor sira.

Health Clinic...hatutan hosi pajina 1

Jose Paul Dos Santos ema pescador ida iha Areia Branca,grupo ida nebe kaerikan iha dok hosi Dili .Lorloron nia ba tasi ho nia bero kikoan ida,maibe

tempo diak ka aat ne be nia la hatene maka halo nia esforsu nee sai la folin."Dala barak hau fila ho buat nebe nian folin kiik dok liu se sukat ho susar

ne be hau hasoru," nia lamenta .Correntes tasi nian makaas I hau nia berokikoan ho hau rede ne be simples oan labele resiste contra sira "

Adnimistrasaun Transitoriu NasoensUnidas (UNTAET) karega ona grupoida ho proficionais nain neen, nebe trasa ona planu boot ida atu ajudapescadores sira hanesan Sr dos Santos homos atu ajuda industria pesca nian neiha aldeia no fatin hotu-hotu.

Unidade treinu pescaria nian nee servisu hamutuk ona iha colaborasaun hoDEPARTEMENTO Agricultura UNTAET nian ,ho organizasoens non governa-mentais (NGO) ho mos Parte seluk-seluk tan hosi lokal no mos estranjeriu nian.Sira iha planu furak tebes ida atu kombate hasoru temporal at sira nebepescadores sira hetan bebeik nee."Hodi deit eskuadra kiik ida ho ro sira diaknian ita bele fornese ikan ba ema nain 500.000 (rehun atus lima )"RichardMounsey ema ida husi konsultante nain rua ne be halo parte iha unidadepescaria nian, hakerek iha ninia relatoriu preliminariu iha fulan Maiu. Ohinloron sedauk iha ro bobot ho embarkacao boot nebe hahu ona pesca . Se iha onakarik maka industria peska husi peskadoris rurais nebe atu bele exporta belelakon tamba aktividade pesca husi ro ho embarkasaun boboot nebe opera ihatasi haleu Atauro nian .

Relatoriu ba oin tan hatete : "besik pescadores nain 15.000 la iha servisumaka pelumenus sira seluk nain 2000 tenki aguenta hahu pesca ho sira nianekipamentu kiik nebe sira iha "

Pescadores sira husi aldeia Kairabela dok husi portu prinsipal Baucau nianmos hatete sai sira nian sentimentus . " Ba tasi ho ro laiha motor nee ita lakontempo deit ". Sunarto Agus hatete . Nia maluk barak maka husik hela servisupesca nian nee ba deit veteranus sira hanesan ina . "Ba hau, kaer ikan makahau nia moris"nia hatete .

Tuir ema matenek timor oan ida nebe halo parte iha unidade pescaria nian,Narcisio Almeida de Carvalho.Estrategia de desenvolviments ceerti prazo bapescadores timor lorosae inan tenki tau matan ba negosiante kik no subsistenterurual nian hafoin maka sei se oin fali I atu industriliza sectore ida ne tenki ihaesforsu ba rehabilitasaun urgenti kona ba pecadoris kiak" Sr. Almeida Carvalhohatete. Ami nia priodade agora ne atu fahe ekipamentu nebe donatores sira fonee ba iha sentros principais produsaun nian nebe nia negosia makaas " niahatete. Hodi naran sira ne,Atauro, Baucau, Manatutu, Liquisa, Oekussi.

Iha fatin sira ne iha pescadoris be nee iha mterial basiku pesca nian hane-san rede ho kail. " Iha regiao seluk hanesan Same ho Suai ne tasi mane no tasine boot, ne so presiza ro boot deit maibe oras ne ita seidauk iha."Senhor Almeida

PPrroobblleemmaa bbeeee:: TTiimmoorr LLoorroossaa''ee hhaalloo eessffoorrssuu aattuu hhaarriiii ffiillaa ffaallii sseekkttoorr ppeesskkaa nniiaannhatutan ba pajina tuir mai

Page 5: 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 UNTAET kkonsidera ... · 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 Tais Timor ne'e serbí informasaun públika husi Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional

resin. Iha eskema jeral klinika ida

iha linha estratejia nasionalsaude nian nia oin, hodi garantekatak tarefa basika servisusaude nian harii ona apezar deiha sub distritu kiik ida, no mosklinika nee favorese tebetebesba feto no labarik sira.

Infermeiru ida sei servisupermanente iha klinika neeba Ihela kedas iha kuartu ida ihauma ida ho kuartu haat nee.Doutor ida sei halo visita ba maikuandu persiza. Iha tratamentubasikus ho imunizasoes niansorin, klinika sei fo mosedukasaun preventiva oituanoituan.

Jose da Costa rai nainFatubosa nian ida I mos supervisor rekontrusaunklinika nee ninian hateten mos katak klinika founnee diak ba ita hotu, nee progresu boot ida.depoisnia para minitu hira tiha nia husu buat nee ba IHA."ba sira neebe hela iha foho leten dook kilometru 6ka 7 nee oinsa?

Tais Timor 12 - 25 Junhu 2000

Pajina 5

KLINIKA FFATOBUSAklinika saude Fatobusa distritu Aileu atu besil haloremataona. Istalasaun bee nian, janela hoodamatan tau dadaun hela; fasilidade saude ulukindonesia nian neebe estraga iha violensia setem-bru nian liu ba nee, ninia didin lolon sira aturemat pinta mutin hotu. Hela loron hira deit klini-ka ida nee sei loke fila fali iha administrasaunOIKOS nian okos.

"Ninia reparasaun nee ema Timor oannegosiante lokal nain haat ho supervisor ida nomos aprendis nain haat neebe hakarak hetanmos resultadus diak husi treinu aprende servisunian sira nee mesak Timor oan mak halao.Servisu reparasaun nee hanesan mos klinika bootAileu nian nee halo husi projetu impaktu lalaisnian (QIP)" Rui Oliveira koordinador rehabili-tasaun uma nian husi OIKOS hateten.

Aspektu barak hatudu katak klinika fatubosasei representa spiritu futuru sistema saude TimorLorosa'e nian. Klinika ida nee hela iha fatin dis-tansia iha Aileu iha minuturua nulu resin lima seho kareta liu luron ida ho kurva barak. Nia ham-rik iha mekardusorin ba I b esik etrada ida homota kruza malu. Nia maisumensu fatin ida ihasub distritu nia laran neebe rame loos, ema kus-

tuma halibur aan iha nee hodi tuur hein trasporte.Klinika ida nee deit maka fo asistensia ba ema nain3800 neebe hela iha gfatin foo dook neeba nee.

Iha termu umanitariu nian klinika rural ida neeimportante liu tanba feto kabuk bele hetan asisten-si medika besik, se lae ni tenke lao kilomentru 10

OOhhiinn lloorroonn iihhaa TTiimmoorr LLoorroossaa''ee iittaa sseemmpprree hheettaanneemmaa nneeeebbee ssooffrree mmeennttaall.. BBaaiinnhhiirraa bbuuaatt nneeeeaakkoonntteessee aammii ffoo ppoonnttuuss bbaalluu iihhaa nneeee aattuu iittaa bbeelleettaauu iihhaa kkoonnssiiddeerrssaauunn::

•• RREEKKOONNHHEESSEE LLAAII KKAATTRRAAKK EEMMAA NNEEEE MMOORRAASS HHUUSSII PPAARRTTEE

FFIISSIIKKAA OOUU HHUUSSII KKAAUUSSAASS MMEEDDIIKKAA NNEEEEBBEE DDOOOOKK HHUUSSII SSIIRRAA

NNIIAA KKOONNTTRROOLLEE.. IIDDAA NNEEEE BBEELLEE AAKKOONNTTEESSEE BBAA KKOOAALLKKEERR EEMMAA

IIDDAA II SSIIRRAA BBEELLEE KKUURRAA DDEEIITT HHOO RREEPPEEIITTUU NNOO AAJJUUDDAA NNEEEEBBEE

IITTAA FFOOOO HHUUSSII FFAAMMIILLIIAA NNOO MMOOSS HHUUSSII KKOOMMUUNNIIDDAADDEE..

•• SSEE EEMMAA RRUUMMAA HHIIRRUUSS,, NNEERRVVUUSS,, DDEEZZEESSPPEERRAADDUUSS II BBEELLEE

FFOOOO PPEERRIIGGUUBBAA EEMMAA SSEELLUUKK OOUU BBAA NNIIAA AAAANN RRAASSIIKK EESSFFOORRSSAA

AATTUU IISSOOLLAA NNIIAA PPAARRAA NNUUNNEEEE BBEELLEE KKAALLMMUU FFIILLAA FFAALLII..

•• SSEE BBEELLEE,, DDEETTEERRMMIINNAA LLAAII SSEE EEMMAA NNEEEE IIHHAA UUMMAA KKAA LLAAEE,,IIHHAA SSIISSTTEEMMAA PPAARREENNTTEESSKKUU OOUU FFAAMMIILLIIAARR NNEEEEBBEE BBEELLEE FFOO

AAJJUUDDAA NNIIAA KKAA LLAAEE..

•• HHAARREEEE LLAAII SSEE IIHHAA FFAASSIILLIIDDAADDEE MMEEDDIIKKAA OOUU SSEEII IIHHAA GGRRUUPPUU

SSOOSSIIAALL HHOO RREELLIIJJIIOOJJUU RRUUMMAA NNEEEEBBEE BBEELLEE FFOO TTRRAATTAAMMEENNTTUU

OOUU AAJJUUDDAA SSEELLUU BBAA EEMMAA NNEEEE KKAA LLAAEE..

•• LLIIUU LLIIUU IIDDAA NNEEEE,, HHAAKKAAAASS AAAANN AATTUU HHAATTEENNEE LLOOOOLLOOOOSS

KKOONNAABBAA NNIINNIIAA MMOORRAASS MMEENNTTAALL NNEEEE HHAAHHUU IIHHAA NNEEEEBBEE HHOO

MMOORRAASS NNEEEE MMAAII HHUUSSII NNEEEEBBEE II DDEEPPOOIISS MMAAKKAA HHAALLOO NNIIAA

TTRRAATTAAMMEENNTTUU.. TTUUIIRR MMAAII HHAANNOORRIINN EEMMAA NNEEEEBBEE HHOODDII SSIIRRAA

NNIIAA BBEEIIKK HHAALLOO TTRROOSSAA BBAA EEMMAA NNEEEEBBEE DDEESSEESSPPEERRAADDUU MMEENN-TTAALL OOUU PPOONNTTUU OOIITTUUAANN..

aimoruk vasina nian kontra sarampu, polio,tetanu, difteria, ho mos ba tratamentu seluseluk tan; iha mos programa Inokulasaunaktiva neebe lao ona desde fulan Abril. Emavasina dores nain tolu maka fo vasina perma-nente i sira nee UNICEF mak selu. Sira fooinokulasaun ba ema kuaze nain rihun ida atuslima fulan fulan. i sira fo atensaun liu ba fetokabuk ho labarik kiik sira. Aimezmu tempuhalo kampanha konaba tratamentu TB neebenudar parte tratamentu mediku boot liu nian,mos halao ona. Bainhira ekipa sauide OIKOSkonsulta ema timoroan i se deskonfia ketaema nee iha TB karik sira hasai sira nianaran atu fo NGO karitas atu halo nia resistutanba nia mak kaer resistu nasional. Depois foba madres Mary Knoll nian neebe halo trata-mentu TB nian iha Aileu.

Se iha resultadu diak ruma konaba pro-gresu medisina iha Aileu nee depende ba fun-

OIKOS halo foun Klinika Isin diak nian iha Fatubossa.

Foto

: OC

PI-U

NTA

ET

sionariu mediku sira hotu hotu." Buat neeafeta moral infermeiru sira nian nee duni obri-ga sira balu atu hodi aprende" dr. Stewarthateten.

" Ami sei liu husi trasformasoes bara ihatinan tolu nia laran mai nee" dr. Sergio Lobokoordenador IHA nian hateten. "Ami tenkehalo planu ho koidadu, ami tenke hola desizoestodan no defisil. Iha prozesaun orasamentuIHA nian, tuir autoridade nia koordinadorseluk, James Tulloch, katak sei halo menusfunsionariu husi barak loos neebe uluk servisuiha Indonesia n ia tempu. Funsionariu saudenian iha nasaun tomak sei sai deit ema nain1440. Nee katak tenke hasai 45% husi emanain 77 neebe UNTAET mak selu I agora servi-su nudar funsionariu saude nian iha Aileu.

Prosesu atu hili ema nee sei halao bainhi-ra prosesu rekruramentu ema ba funsionalis-mu publiku hahu ona I ema hotu hotu nee

hakarak tuir tenke iha sertifikadu foun testenian. testing sei halao iha fulan Agustu kaSetembru. Ba balu hamensu mea nee todak Imoruk maibe nee buat ida ita tenke halo. "amibuka hela atu ajuda hodi desenvolve sistemaida neebe sustentavel, katak buat ida neebeturi nesesidades saude Timor Lorosa'e nian,katak mos buat nee natoon deit para labelegasta osan barak demais atu labele fo todan,maibe tuir meius neebe departementu sauidefoun Timor Lorosa'e ninian iha durante temputinan tolu nia laran neebe UNATET ho doadorinternsional sei la sustenta beibeik niniadespesas" dr. Jamseesn hateten." programaIda nee katak atu aprende husi erus," dr.Janssen remata hodi hateten katak nia opti-mista. Maibe sei sala boot ida se tenke halaideit ba iha hamenus buat hotuhotu" niaaumenta tan.

Pontus konaba oinsa atu haree trauma psikososialFerik ida ho terus mental lao hela ba mai hodi hak-

ilar makaas, hodi hatudu liman fuan ba manelubuk oan ida I dudu tan mane ida neebe hamnasahela nia hodi dada aan. Assaun ida nee halo gruputomak hamnasa, sira halo trosa nian I nufin ida kaerai kiik ida hodi tuda nia. Ferik retira aan husi sira hodihalai tu ba estrada ho hirus. Nee asaun ida de intrebarak mak akontese normal iha Timor Lorosa'e nialaran: moras nian - kazu ida psikotiku, laiha kontak-tu ho realidade - akontesementus balu maka dadania ou se lae desikilibriu kimiku makaas. PurakazuTimor oan hotu hotu iha esperiensia konaba traumaboot iha tinan liu ba nudar vitima violensia no distru-isaun pre no pos eleisaun nian. ou se lae tanba emaobriga nia muda ba gela fatin isoladu dook husi niniasasan ho nia ema neebe nia hadomi. Maibe sortemaka Timor Lorosa'e nee nasaun ida ho relasaunfamiliar neebe forte, relasaun parentesku mos forteho mos igreja no sosiadade nia servisu neebe ikusmaibele sai nudar ajuda diak ida ba ema hotu Inunee hodi hamenus ansiadade ho depresaun lalais.

hatoo sira nia plano, CNRT simu ho sira nia pro-posta rasik , ho sujestaun katak estrutura founoin sa deit bele implementa ona iha loron ida.Fulan Julhu diskusaun UNTAETho CNRT seilao nafatin iha alternavu politiku nia okos, ulunbootTimoroan sira mak sei kaer ministeriu ihakabinet nebe hatoo tiha proposta ona , Sr Vieirade Mello hateten, no sei hetan responsabilidadepolitika boot atu halo desizaun.

Iha ukun hamotuk ida nee, UNTAET seitomakonta ba defeza, justisa nomos servisu baliur nian, tuir mandatu konselhu seguransaONU nian.

Hau mai iha nee laos atu obriga imi atusimu modelo ida nee ka modelu seluk, sr. Veierade Melo hateten. Maibe imi bele fo modeloalterntivo balu maibe hau iha nee atu fo hateneba mim katak ita tenki hakotu lia nee; ami seihalo buat nebe ami bele atu tau matan ba perio-du tranzisaun tuir modelu nebe imi hili.

Vice prezidente CNRT Jose Ramos Hortahateten ba Agensia Notisia Portuguesa, Lusa ,katak idea ukun hamutuk neen solusaun idealtranzisaun Timor Lorosa'e ba ukun rasik an.

Proposta nee pozitivu tebes nomos reflektarealidade nebe ami hatete tihan ona iha fulanSetembru nomos Outubru tinan kotuk, Sr.Ramos Horta hateten. Nia hateten tan katak niala iha hanoin ida atu tuur iha fatin ministerialneebe prepara ona ba Timoroan sira.

UNTAET konsidera proposta...hatutan hosi pajina 1

Iha ffatin rrua nneebe bbele ffo aajuda bba eemamoras mmental nnian.

Programa ba desenvolvementu ho rekopersaunpsikologiku iha Timor Lorosa'e. PRDET iha eskolainfermajen lahane telfoni 321097.

UNTAET iha funsionariu unidade konselheru nian fafunsionarius Timor oan ho internasionais UNTAETnian neebe imi bele kontaktu iha no telefoni 312210extensaun no 5496.

Page 6: 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 UNTAET kkonsidera ... · 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 Tais Timor ne'e serbí informasaun públika husi Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional

12 - 25 Junhu 2000 Tais Timor

Pajina 6

Kona ba autoridade AdministrasaunTranzisional nia iha Timor Lorosa'e(Regulamentu No. 1999/1; hatama tiha ona ihaloron 25 Outubru 1999) Estabelese autoridade leg-islativu no executivu Administrasaun TraszitoriuNasoes Unidas iha Timor Lorosda'e (UNTAET).Uza nafatin Lei legal neebe aplika iha TimorLorosa'e durante periodu loron 25 October 1999,maibe laos Lei sira neebe la rekonhese standarteinternasional ka sira neebe regulamentu UNTAETnian troka ona.

Konaba estabelesementu KonselhuKonsultivu Nasional (Regulamentu No. 1999/1;hatama tiha ona iha loron 25 Utubru 1999)Estabelese autoridade legislativu no executivuAdministrasaun Traszitoriu Nasoes Unidas ihaTimor Lorosda'e (UNTAET). Uza nafatin Lei legalneebe aplika iha Timor Lorosa'e durante perioduloron 25 October 1999, maibe laos Lei sira neebe larekonhese standarte internasional ka sira neeberegulamentu UNTAET nian troka ona.

Konaba estabelesementu KonselhuKonsultivu Nasional (Regulamentu No. 1999/2;tama tiha ona iha loron 2 Desembru 1999)Estabelese Konselhu Konsultivu Nasional (KKN)atu garantia partisipasaun Timoroan sira iha pros-esu hakotu lia durante periodu AdministrasaunTransitoiru. Membru nain 15: Hitu husi ConselhoNacional do Resistencia Timorense (CNRT); haathusi UNTAET, inclui mos AdministradorTrasnitoriu hanesan ulun boot KKN nian; toluhusi grupu politika neebe la tama iha CNRT nialaran no ida husi Igreja Katolika.

Konaba estabelesementu Komisaun ServisuJudisial Trasitoriu nian (Regulamentu No.1999/3; tama tiha ona iha loron 3 Desembru 1999)Estabelese Komisaun Servisu Judisial Trasitoriunian atu rekomenda ba Administrador Transitoiruba kandidatu sevisu fatin ba Judisial kaProkurador sira, neebe sei fo konselhu konabaservisu Juise ka prokurados no mos prepzarakodiku konaba etika ba Juisa no Prokuradosr sira.

Konaba estabelesementu Sentru AutoridadeFiscal Timor Lorosa'e nian (Regulasaun No.2000/1; hatama tiha ona iha loron 14 Janeiru2000) Estabelese Sentru Autoridade Fiskal (SAF)neebe toma konta ba manajementu finansa tomakTimor Lorosa'e, inclui mos budjetu neebe iharesponsabilidade distritu nia okos, neebe hamutukho badjetu konsolizasaun Timor Lorosa'e nian.

Konaba uza moeda iha Timor Lorosa'e(Regulamentu No. 2000/2; hatam tiha ona ihaloron 14 Janeiru 2000) Halo regulamentu konabamoeda neebe uza durante periodu AdministrasaunTraszitoriu. Atu labele fo oportunidade ba partidusira atu halo kontratu ka transaksaun seluk neebedomina konaba selu obligasaun iha naran moeda

ida neebe sira simu tiha ona.

Konaba estabelesementu Komisaun ServisuPubliku nian (Regulamentu No. 2000/3; hatamatiha ona iha loron 20 Janeiru 2000) EstabeleseKomisaun Servisu Publiku indepedenti ida atutaumatan ba funsaun Administrasaun TimorLorosa'e nian. Komisaun nee atu halo formu-lasaun konaba funsionariu no mos sevisu polisiasira nian; atributu servisu nain sira no kasuadministrativu too buat sira hanesan prosedurjuridiku neebe estabelese; established; no taumatan ba implementasaun prosedur, insrtusaunadministrativa no servisu sira neebe atu halo, halopromosaun ba ambiente etniku iha adminis-trasaun nian laran no haree kualidade servisuhotu departementu sira nian no anjensia publikubainhira servisu sivil Timor Lorosa'e funsionahotu.

Konaba resistu fila liman nian (RegulamentuNo. 2000/4; hatama tiha ona iha loron 20 Janeiru2000) Husu ba ema hotu hotu no orgaun hotuneebe halo lao fila liman iha Timor laran aturesista sira nia fila liman iha UNTAET.

Konaba lisensa fatin troka osan nian(Regulamentu No. 2000/5; hatama tiha ona ihaloron 20 Janeiru 2000) Defini fatin sira atu trokaosan hanesan ajensia ida neebe iha ninia aktivi-dade konaba transaksaun troka osan nian, inkluimos faan osan no rai osan, cek ba viasem nian noinstrumentu balu neebe hanesan no ida neebe iharelasaun ho lisensa troka osan nian husi Sentruservisu fatin selu osan nian.

Konaba estabelesementu Sentru ServisuFatin Selu osan Timor Lorosa'e nian(Regulamentu No. 2000/6; hatama tiha ona ihaloron 22 Janeiru 2000) Estabelse Sentru SevisuFatin selu osan nian (CPO) hanesan funsaun legalpubliku ida neebe autonomu atu formula no imple-menta servisu hotu, prosedur no lia kotu konabaselu osan nian no sistema kontinua ida; tau matanba sistema ida nee; no halao sistema selu osan idaka barak. Husu ba CPO atu halo hela selu osantemporariu ida no fo ra hela servisu hirak nee ihaSentru Autoridade Fiskal (SAF) no autoridadepubliku sira seluk iha Timor Lorosa'e; halo helafatin selub osan no rai servisu hirak nee atu fodiak ba guvernu liu sira, banku no autoridademonetariu; no halao servisu hanesan ajensia fiskalba SAF no naran autoridade publiku seluk. HusuCPO fo seguransa ba osan liur nian ba SAF; fogarantia ba suplai natoon ba nota banku sira nomos moedas ba tender legal sira; tahan nafatindepositur sira atu fo seguransa moeda sira; lisen-sa, tau matan no problema konaba instrusaunruma no servisu ba banku ba sira neebe troka osannian.

Konaba estabelesementu tender legal TimorLorosa'e nian (Regulamentu No. 2000/7; hatamatiha ona iha loron 24 Janeiru 2000) EstabeleseDilar Amerukanu hanesan moeda ofisial TimorLorosa'e nian no hanesan tender legal ba ema hotuhout no mos transaksaun privadu sira. Husu baselu osan hotu hotu, neebe ninia nain naranautoridade publiku ida tenke halo iha tender legal.

Konaba lisensa banku nian no suprevizaun(Regulamentu No. 2000/8; hatama tiha ona ihaloron 25 Febreiru 2000) Halo buat ruma atu beleproteja intrese ema sira neebe rai osan iha banku,prevene resiko ba sistema banku nian, husik baskupu sifisiente hodi esforsa merkadu atu opera ihaba servisu funansial nian no fo sai diak oinsa nokompetisaun seitor banku nian iha Timor Lorosa'e.

Konaba estabelesemento fronteira ba guvernuTimor Lorosa'e (Regulamentu No. 2000/9; hata-ma tiha ona iha loron 25 Febreiru 20000) Estabelesefronteira guvernu nian no servisu ba fronteira nianba Timor Lorosa'e atu kontrola movimentu ema siranian no sasan neebe tama no sain iha fronteiraTimor Lorosa'e nian.

Konaba rekrutamentu ba administrasaun siviliha Timor (Regulamentu No. 2000/10; hahu halaoiha 6 Marsu 2000) Halo regulamentu konaba sasan,serbisu no atu serbi iha Timor Lorosa'e no aplika barekrutamentu hotu nebe UNTAET hahu halao hosi1 Julhu 2000 uza fundu Orsamantu KonsolidaduTimor Lorosa'e nian ka fundu orsamnetu seluk nebebele uza hodi halao administrasaun sivil TimorLorosa'e

Konaba organizasaun tribunal (RegulamentuNo. 2000/11; hatama tiha ona iha loron 6 Marsu2000) Halao regulamentu konaba funsionamentu noorganizasaun tribunal nian durante periodu admin-istrasaun tranzitoriu iha Timor Lorosa'e. seguransaba tribunal independenti ida no defini jurikamentedistritu nian no apelu judisial ida, orgaun judisialnian no sira nia komponenti, direitu no dever juizsira nian no konaba administrativu sira.

Konaba estabelesementu orgaun temporariuatu haree konaba taxa no alfandegu nian(Regulamentu No. 2000/12; hatama tiha ona ihaloron 8 Marsu 2000) Estabelese orgaun temporariuida atu haree konaba taxa no kostume nian neebeaplikabel ba importasaun ba Timor Lorosa'e laran,exporta husi Timor Lorosa'e no produtu sasan railaran iha Timor Lorosa'e.

Konaba estabelesementu konselhu desen-volvementu ba aldeia no suku nian atu belehetan osan ba aktividade desenvolvementunian. (Regulamentu No. 2000/13; hatama tiha onaiha loron 10 Marsu 2000) Promosaun ba partisi-pasaun efektivu husi suku no subdistritu atu dis-bursementu konaba osan ba aktividade desenvolve-mentu iha termu Fundu Espesial nian husi Akordutulun ba Timor Lorosa'e neebe representativa nobele responsabiliza, no bele halao hamutuk hoadministrasaun distritu UNTAET nian. Estabelesementu ne'e defini konaba estatutu dezennvolvemen-tu konselhu iha suku no sub-distritu.

Koreksaun Regulamentu No. 2000/11 konabaorganizasaun judisial (Regulamentu No.2000/14; hatama tiha ona iha loron 10 Maiu 2000)Seksaun Koreksaun Regulasaun 2000/11 konabajudisial teritoriu iha judisial distritu nian (7.1), juizindividual (11) no investigasaun juiz nian 12.2).Hatama seksaun foun iha "Detensaun" hafoin sek-saun 12.

LLoorroonn 1100 FFuullaann MMaaiiuu 22000000,, KKoonnsseellhhuuKKoonnssuullttiivvuu NNaassiioonnaall aaddooppttaa ttiihhaa oonnaarreegguullaammeennttuu ttuuiirr mmaaii nneeeebbeeAAddmmiinniissttrraassaauunn TTrraannzziittoorriiuu NNaassooeennssUUnniiddaass iihhaa TTiimmoorr lloorroossaa''ee ((UUNNTTAAEETT))uuzzaa ttiihhaa oonnaa..

REGULAMENTU FFOUN TTIMOR LLOROSA'E

Page 7: 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 UNTAET kkonsidera ... · 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 Tais Timor ne'e serbí informasaun públika husi Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional

Tais Timor 12 - 25 Junhu 2000

Pajina 7

Pasajen narukt ida remata ona ba futbol gigatesco Spanhol Real madridnian, hadau fila fali tasa Campeaun hodi manan Valenci clube maluk rai

ida ho 3:0 iha 29 Maio iha Paris .Ho manan ida ne katak Madrid manan ona dala walu premiu nebe dese-

ja tebetebes. Valencia hahu jogo ho diak iha 15 minutos nia laran iha primeirotempo, maibe Real madrid domina tiha jogo hodi hatamaida nebe nia presijahela, husi Fernando Morienth iha minuto 39. Steve Mc Manaman ho Raulaumenta tan golo rua iha segunda tempo hodi garanti katak tasa sei ba ihaEspanha nia liman laran.

Depois liu tiha, Raul bolu tiha ne hanesan victoria bot ida sei dehan tankatak depois de barak ,hodi monu ho hamrik, hodi susar oioin iha tempo neeami hatudu dala ida tan katak ami maka makaas liu hotu hotu. Maibe ita beledehan katak ema ida nee bele kompletu liuiha jogo maka Sr. Mc Manamannebe dehan" buat hotu hotu equipa ne maka halo atu victoria sai fantastico. Laiha davida katak jogo ida logo liu jogo hotu hotu nebe hau joga ona.

Ba valencia ida ne mak ninian lakon ba dala rua ho laran dodok tebes baCoach hector ceeper, depois lakon ho real Malborca depois iha tinan uluk ihaUEFA nia tasa final. Gazika M deita logar ida valencia nian hatete katak" Ami iha aportunidadebalu maibe ami la aproveita didiak. Ami halo hotu buat nebe ami bele .

Ho successu ida bainhira Raul Gonsalves hatama treseiru golo, Realmadrid nia consaun combate nia fila ba haklalak "Viva Espanha" hanesanvalencia mos acompanha espanha sira hotu hodi canta eon ba Espanhois hotuhotu nia final.

RESUMU TTUTEBOL NNIAN

Desafio ida ba premeira final entre equipa rua husi brazil cozitiaus hopalmeiran no boca Juniores hasoru America do Mexico iha desafio rua ihasemi-final nia laran maka sei determina se maka bela avansa ba final CopaLibertadores nian e bele iha sorte ato toman Real Madrid iha Tasa Toyota nian.

Iha preparasaun ba Euro 2000 Inglaterra manan tiha sira nia jogo amigavelida iha tinan ne hasoru Ukraine ho 2:0. Antes de semana ida sira joga impa-

NNoottiissiiaass kkoonnaa bbaa FFuutteebbooll MMuunnddiiaallta 1:1 hasoru Brazil, antes de Rivaldo hatama golu halo impata, Inglatera dom-ina uluk tiha ona golo magrifico husi Michel Owen iha minutus hira deit pre-meira parte atu hotu.

Rekompensa RReal: Husi nia victoria iha Tasa Compoens Real Madrid tomanliuona Manchester United iha topo Futbol Mundial nian, tuir mai maka cozitians ,Lazio, Bayern Munich, Valenci, Deportivo Galatasa ray, Boca Juniors hoPalmeiras.

Registu dde NNegosiasaun: Manchester United asina tiha ona contratu tin neennian ho French internasional Fabian Bartes husi Monacu hodi tranferensia desala ho 7,8 milhaun de pounds ($11.7 milhaun ) Negosisaun Britanico ida baGuardiaun ida.

Tranferensian ida maka sai nudar segunda tranferensia nebe karu liu ihamundo tuir inter Milhao nia guardiaun Angelo Perruszi bainhira asina husijuventus Unidus nian manager hein atu asina buat diak ruma bele mai rejolveUnited nia problema nebe fo precupasaun bot tebe tebes.

Contratu iimportante lliu: Jogadores famoso ida husi Fiorentina Gabriel OmarBatigol Batistuta asin ona contratu ho AS, Roma, Itali nebe halao nia nudarjogador nebe selu makaas liu iha mundo nee ho salario US $ 5.2 milhaun tinanida e ho eusto de transferensia US 33 milhaun .

"Ne tinan ida foti makaas tebes jogador tuan ida ho tinan 3 e hau hein atuselu fali sira ho golos" Batistuta hatete. Nia uluk joga ba " Laviola" durante tinansia iha tina sia ne nia laran nia hatama golo 168 iha 269 jolos.

Tuir Batistuta nia transferensia, suporter sira protesta, hodi husu nia atuhela ho La Viola.

Hasselbaink hhalo CChelsea aatu bbok aan: Chelsea atu asina Jimmy FloyalHasselbaink ho pound milhaun 14 tuir comferme nia clube, Atletico MadridHasselbink husi Leeds United maibe nia tuir hamutuk fali ona Atletiku Madridiha Verao liu ba ne. Nia hatama golos 24 iha momentu nia salva AtletikuMadriad husi isolamentu.

Entretantu jose Robertu Carlus hakarak halo kontratu foun fali duranti tinanlima ho pounds milhaun sanulu.

Sammer ssai lliu DDortmund: Matias Sammer nomeado ona hanesan BorrusiaDortmund nia skipper foun bainhira treinador lodu latek para servisu nudarfoliuador iha fin de Maio. Sammer uluk latek nia assistente e sei kaer kontrolateam ne iha dia 3 de julho.

Euro 22000: Competisaun fotbol Europa nian komesa tiha ona iha dia 10 deJunho iha stadion Bruxela Belgia,marca ona atu lao iha dia 2 de Julho. Eguipauma laran Belgia nian manan Swedia ho 2 :1 iha premeiro jogo depois de ser-imonia abertura nian. Iha segunda dia de tornamente Holanda manan nia pre-meiro jogu 1:0 hasoru Rep. Czech depois de penalte kotraversial ida. Worldchamps Francemana 3:0 iha nia jogo de abertura hasoru Dinamarka .Iha tercadia de tornamentu Portugal jogu ho Inglaterrajogo ida sei sai nudar jogo idadura tebes. Tuir nafatin notisias konaba tornamentu seluk iha ne’e.

Tenis Timor Lorosa'e komesa: iha kampu Tenis nian naran Bastion iha Dili, foin sae sira hosira nia mehi iha t\pratika loron loron nian. "Tinan 12- too 17sira komesa servisu iha daderloos," Joanico Gonsalves hateten, chefe Asosiasaun Tennis Timor Lorosa'e, neebe harii ihafulan Marsu ho tulun husi Forsa Paz nian husi. "Obrigadu ba suporta husi Republiku Koreania, Australia no mos Estadus Unidus, ohin loron ami iha sasan ba tenis nian barak tan nonaton ba ami nia membru foin tama sira," nia hatutan tan.

Foto

: OC

PI-U

NAE

T

Jogu, ppartida nno eenkontru

SivPol ONUNumir Emerjensia iha Dili

(telemovel) 0408 839978

FFiinnaall CCaammppeeoonnaattuu KKlluubbuu lliiggaa EEuurrooppaa nniiaann:: TTaassaa sseeii ffiillaa bbaauummaa nnaaiinn kkeeddaass

Foto

: OC

PI-U

NAE

T

Page 8: 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 UNTAET kkonsidera ... · 12 - 25 Junhu 2000 Vol. I, No. 9 Tais Timor ne'e serbí informasaun públika husi Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional

12 - 25 Junhu 2000 Tais Timor

Pajina 8

Naran Tais Timor ne'e fó hanoin kuadadu oinsá, prosesu lori tempu oinsá ne'ebé presiza atu halo hena tradisional Timor nian ne'ebé kaer ba lia importante sira. Nu'udár "ingredientes"oioin ne'ebé hamutuk halo Timor Lorosa'e iha periodu tranzisional nian atu harii hi'as rain ida ne'e, Tais Timor nia objetivu atu hakerek no leno lala'ok sira ne'ebé soru hena be TimorLorosa'e.Serbisu semana ruarua informasaun públiku Nasoens Unidas nia Administrasaun Tranzisional iha Timor Lorosa'e (UNTAET). Publika hodi Tetun, Indonezia, Portugés no Inglés. Hakerek,edita no dezenhu husi UNTAET nia Eskritoru ba Komunikasaun no Informasaun Públiku (OCPI). Sirkulasaun 50,000. UNTAET-OCPI, c/- PO Box 2436, Darwin NT 0801, Australia. Tel:+61- 8-8942-2203 Fax: +61-8-8981-5157 email: [email protected] La'ós dokumentu ofisial ida. Serve ba informasaun de'it.

Ola maluk sira hotu! Agora nee spesial ba itania kolom, hau sei akompanha imi konaba

prosesu ajuda sira, konaba konferensia neebehalo tiha ona iha fulan Desembru Japaun; nokonferensia tuir mai neebe komesa husi from21 too 23 Junhu iha Lisboa.

Rona mai ba hanesan hau koalia ho sut-dante universidade ida neebe hakarak tebesatu rona barak tan konaba osan sira neebepromete atu fo ba Timor Lorosa'e iha konferen-sia tulun nian iha Tokyo fulan Desembru liu ba.Tiu: ola maluk doben, ita boot halo saida ihanee?Friends: be ita boot, ita boot halo saida iha neeTiu? Ita boot laos tenke iha servisu fatin?Tiu: Aah maluk, hau deskansa atu han meiu-dia. maibe, hau bele tuur iha meja ida nee?Friends: Aah bele Tiu, tuur hamutuk ho ami,ami koalia dadaun konaba osan sira neebekomunidade internasional sira promete atu fohodi tulun Timor Lorosa'e fila fali moris mesaknian. Ami perguntas barak neebe ami hakarakatu diskuti ho ita boot.Tiu: hau koko took, se karik hau bele tulun itaboot sira. Saida mak imi hakarak hatene?Joao: ami hakarak klarifikasaun ruma konabakonferensia donor sira neebe ami rona baraktiha ona. Buat nee koalia konaba saida?Antonia: Tiu, husik hau koko hataan ida nee.Kurize hau se hau sala.

Konferensia konaba donor nee atu mobilizarekursu husi komunidade internasional barekonstrusaun no dezenvolvementu TimorLorosa'e hafoin destrusaun boot bainhira kon-sulta popuilar hotu tiha.

Iha neebe donoutor husi nasaun 26 makiha inkontru neeba, hanesan mos KOmisaunEopei nian, Ajensia Estadus Unidus nianoinoin, fundus sira no progarama door sira, nomos Banku Mudial, FunduMonetariuInternasional (IMF) no BankuDesenvolmentu Asia nian (ADB).Tiu: Wow! Imi rona nia koalia? Nia loos tebes!Tino: antaun, Antonia nee buat ida ita hatenehotu oan. Maibe saida mak pontu neebe koala-ia kona iha konferensia neeba? Ita boot bele foohatene ba ami konaba ida nee, Tiu?Tiu: Diak, hau hakarak isplika oituan konababuat ruma maibe imi husu hau uluk konaba idanee, hau sei esplika uluk nia.

Buat ida husi resultadu lubuk ida neebe saihusi konferensia iha Tokyo Japaun maka atu foorsamentu ruma ba Timor Lorosa'e. ida ulukliu mak Trust Fund ba Timor Lorosa'e (TFET)-Fundu fiar nian ba Timor Lororsa'e - neebeBanku Mundial mak sei toma konta inklui mosBanku Desenvolvementu Asia.

Rua tuir mai mak Trust Fund-Fundus FiarUNTAET nian, ida nee Nasun Unidas siramaka harii iha fulan Outubru tuir ResulusaunKonselhu Seguransa katak estabelseAdministrasaun Transitoriu ONU nian ihaTimor Lorosa'e (UNTAET).Antonia: Hau haree iha neeba iha fundus ruaneebe la hanesan?Tiu: Sin loos duni Agora rona didiak, FunduFiar UNTAET nian - Fundu Espesial UNTAET- sei uja hanesan orsamentu ba administrasaunfoun Timor Lorosa'e - liuliu ba salariu ba sirvi-su sivil nian hanesan mestri sira, infermeirusira, polisia no atu harii institusaun basiku

nian hanesan banku sentral, jaksa no kadeiasira.

Fundu nee mos hanoin atu uza ba hadia faliuma publiku sira balu no hodi sosa sasan baserebiso fatin repartementu nian iha adminis-trasaun foun nee nian osan ida mos uza atu seluhodi fo trenu ba funsionariu sivil sira nia serbisufoun.

Osan ba Timor Lorosa’e nee, iha parti seluk,seiuza liuliu ba rekonstrusaun no aktibidadedezenvolvementu nasaun ida nee: halo dalan,hadia ponte kais, aerportu, hadia eletsidadi, benserbiso sanitario nian. Osan hosi fundu nee seiuza mos atu hari fila fali escolah sira, ospital,klinika, rehabilitas seitor agrikultura, no tulunhodi harii lalais aktividade ekonomia no preparaosan kiikoan ba fila liman kiik sira. Lista kona-ba ida nee too agora sei lao nafatin.Jose: OK, Tiu. Hau haree iha fundus rua. Maibebuat neebe ami hakarak hatene maka osan hirahusi nasaun sira neebe promete ba fundus ruanee. Dolar hira mak ami idaida bele hetan?Tiu: Hein lai, Jose. Uluk liu, tia boot tenkehatene katak osan sira neebe promete atu fo laosatu fo ba ema idaidak. Iha duni osan balu ba pro-grama balu neebe fo impresta ba fila lima kiik baema idaidak, maibe laiha sentavus ida sei fo deitba naran ema ida.

Importante liu, tuir loloos ita labele hanoinbadak. Ita boot tenke hatene tulun barak neebenasaun sira fo nee indikasaun ida katak muduiha suporta makaas konaba ita nia kazu. Maibeosan sira neebe atu fo ba ita laos limitu laiha noita tenke agradese ba nasaun sira nee nia diak.Buat hirak nee hatudu katak mundu ihainterese konaba kazu Timor Lorosa'e fila fali bahamrik mesak no fo tulun ida atu komesa buatdiak ida ba hanesan nasaun ida neebe ukunrasik aan.

Ohin, atu hataan ita boot nia perguntas,komunidade internasional promete ona atuosanba ita US$523 milhau atu tulun harii fali TimorLorosa'e. rona didiak, tanba buat nee susartebes, maibe hau koko atu isplika oinsa osan siranee lao mai.

UNTAET nia Fundu simu tiha ona hamutukUS$31.5 miliaun neebe promete no Fundu baTimor Lorosa'e (TFET) hetan US$146.8 miliaun.

Nasaun donor sira hateten katak sira seikontribui US$156.7 miliaun ba servisu humani-taria. Husi buat sira nee hotu, sira dehan kataksira sei fo osan oituan ka barak US$117 miliaunba aktividade desenvolvementu bilateral, neekatak nasaun balu sei fo osan deretamentu baprojetu ruma iha Timor Lorosa'e.Jose: tuir hau rona buat nee osan barak loos,Tiu, osan nee iha neebe? Hau nia hanoin, nasaunsira nee hakerek deit chek ba Timor Lorosa'edurante inkontru iha Tokyo? No oinsa ona baosan sira nee, too ohin loron ami seidauk hareebuat ruma mosu ka halo iha Timor lorosa'e?Tiu: Perguntas diak, Jose. Too ohin loron, kon-tribusaun ba UNTAET nia fundu hamutukUS$28 miliaun. No ba Fundu Timor Lorosa'enian (TFET) simu tiha ona US$35 miliaun.Nunee, osan total, ba fundus rua nee simu onaosan hamutuk ona US$63 milhaun.Antonia: Maibe Tiu, buat nee la besik liu buatneebe promete tiha ona no buat neebe fo?Tiu: Ida nee pontu diak ida, maibe tulun siranee uza tiha ona iha tempu tomak. Hanoin kon-

aba foos,kapa/plastiku no sasan ba tein nian nomos material ba atu halo uma nian neebe imibalun simu ona.Osan sira hotu neebe prometeba servisu humanitaria nian nee simu hotu tihaona no osan sira nee hasai ona hodi sosa sasanno ba transporte hodi tula aiha ba distritu sira,lori doutor mai, infermeiruno sasan ba medikuba Timoroan sira no mos tulun refujiadus sirafila ba sira nia uma.

Loos duni katak osan ba desenvolvementunian oituan deit mak foin hasai. Maibe haree baFundu ba UNTAET nian. osan hirak nee uzatiha ona hodi selu salaria ba mestri no infer-meiru sira no halao Projetu Impaktu Lalais(QIPs) iha distritu 13.

Maibe ninia restu, barak liu sei mai no seiuja ba iha fulan hirak tuir mai. Akordu batulun osan nian ba TFET nian asina tiha onaatu halao projektu hanesan halo dalan,trasporte, pontekaisno eletsidade (US$29.8 mil-iaun), no mos ba fila liman kiikoan no mediunian (US$4.8 miliaun), rehabilitasaun ba saudinian (US$12.7 miliaun) no Projetu Servisu baKomunidade iha Dili (US$499,000). Mos ihaprojektu seluk ba edukasaun no agrukulturanian neebe sei finaliza la kleur tan.Antonio: Hau hatene ona tanba ita boot karikhateten ona mai ami, maibe oinsa mak Timoroan sira bele hola parte iha programa hiraknee, Tiu?Tiu: Loos duni, Antonio. Timoroan sora holatiha ona parte bo prosesu hirak nee, komesahusi servisu hamutuk ho tim sira neebe assesusira nia presiza iha seitor oinoin ka hamosuprioridade konaba oinsa osna ba fundu fiarnian neebe atu uza, ida neebe KonselhuKonsultativu Nasional halao ona (NCC).Mario: Oinsa mak ema timor sira hanesan aminee bele hetan informasaun konaba oinsa osansira nee uza?Tiu: Diak, imi bele koko relasaun ho imi niamaluk sira no mos bele ba husi ema sira nebeiha UNTAET. Maibe iha mos inkontru regular-iu importante ida hanesan inkontru koordi-nasaun donour iha kampu nian ho BankuMundial, UNTAET no mos representanteTimoroan sira.Mario: Tiu, ita boot mos promete atu fo hatenemai ami konaba konferensia iha Lisboa.Tiu: Obrigadu hodi fo hanoin hau. Konfrensiannee sei haree fali oinsa osan hirak neebe tooona uza, no halo evaluasaun konaba konabaprogresu iha Timor Lorosa'e liu tiha konfrensiaTokyo.

Iha neeba sei iha oportunidade atu fohatene ba nasaun donor sira konaba buat spe-sial ruma neebe ita presiza hodi husu sira niatulun, se ita mos hakarak. Nasaun donor sirasei interese tebetebes iha badjetu nasional per-meiru ba Timor Lorosa'e hanesan tinan fiskalba Timor Lorosa'e neebe hahuu iha loron 1fulan Julhu. Maioria osan ba tinan oin mai seiuza ba salariu funsionariu sivil, aktividadesauide, edukasaun, infrastrutura,lei no orden.

Hai maluk sira, diskulpa maibe hau niaoran haan meudia nian hotu no liu tiha ona.Hau tenke fila fali ba servisu!Kolega sira: Hanesan baibain, obrigadu barakTiu! Ita boot fo ona mai ami informasaun barakneebe ami hanoin!

Maluk lee nain sira, ida nee konfersesaunneebe hau halo ho hau nia maluk sira konabakonferensia donor nian, hau hanoin katak idanee bele tulun imi atu hatene prosesu nee diakliutan. Ate loron seluk, adeus!

TTiiuu hhaattáánn lliiaa kkoonnaa.......

TTuulluunn oossaann ddoollaarr bbaa TTiimmoorr LLoorroossaa''ee