Gl Proj Ceste

1

LOKACIJA :

INVESTITOR :

BRODSKO - POSAVSKE UPANIJE

Borovska 7, Slavonski Brod

MAPA :

SADRAJ MAPE :

GLAVNI PROJEKT - PROJEKT NISKOGRADNJE broj TD: 626-13-4

ALFA inenjering d.o.o. Slavonski Brod

Slavonski Brod Slavonski Brod, svibanj, 2014

GLAVNI PROJEKTPROMETNICA U SKLOPU ZAVODA ZA HITNU MEDICINUI ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO U NOVOJ GRADICI

k..1700/6, 1700/10, 1700/11, 1700/12, 2533

ZAVOD ZA HITNU MEDICINU

ZAJEDNIKA OZNAKA PROJEKTA : 626-13

I

2

INVESTITOR :

GRAEVINA :

k..1700/6, 1700/10, 1700/11, 1700/12, 2533 List br: GLAVNI PROJEKT OPI DIO

OPI DIO : List :

Popis mapa 3

Registracija tvrtke 4

Rjeenje o imenovanju glavnog projektanata 5

Ovlatenje projektanta 6

Izjava projektanta o usklaenosti dokumentacije 7

Lokacijska dozvola 8

S A D R A J

ZAVOD ZA HITNU MEDICINU, BRODSKO - POSAVSKE UPANIJE, Borovska 7, Slavonski Brod T.D. 626-13-4

PROMETNICA U SKLOPU ZAVODA ZA HITNU MEDICINU I ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO U NOVOJ GRADICI Z.O.P. 626-13

3

INVESTITOR :

GRAEVINA :


MAPA

I -1

NOVA GRADIKA

Za graevinu :

Zajednika oznaka projekta :

k..1700/6, 1700/10, 1700/11, 1700/12, 2533

ALFA - inenjering d.o.o.Slavonski Brod

ZAVOD ZA HITNU MEDICINU BRODSKO - POSAVSKE UPANIJE Borovska 7, Slavonski Brod

626-13

NAZIV PROJEKTA

PROMETNICA U SKLOPU ZAVODA ZA HITNU MEDICINU I ZAVODA



POPIS MAPA

Glavni projekt niskogradnje 626-13

BROJ PROJEKTA PROJEKT IZRADIO

Za investitora :

5

INVESTITOR :

GRAEVINA :


broj 626-13

kojim se

Draen LEKO, dipl.ing.gra. ovlateni inenjer graevinarstva,

s ovlatenjem redni broj 3026 - ( UP /I-360-01/01-01/ 3026), imenuje za

glavnog projektanta

za :

Investitor : ZAVOD ZA HITNU MEDICINUBRODSKO - POSAVSKE UPANIJEBorovska 7, Slavonski Brod

Graevina : PROMETNICA U SKLOPU ZAVODA ZA HITNU MEDICINU I ZAVODAZA JAVNO ZDRAVSTVO U NOVOJ GRADICINOVA GRADIKAk..1700/6, 1700/10, 1700/11, 1700/12, 2533

626-13

SLAVONSKI BROD

Slavonski Brod, svibanj, 2014

Investitor

Zajednika oznaka projekta :



Temeljem lanka 178. stavka 2. i lanka 180. stavak 2. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN RH broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) izdajem :

R J E E N J E

7

INVESTITOR :

GRAEVINA :


ELABORAT

1. 1

za :


Graevina : PROMETNICA U SKLOPU ZAVODA ZA HITNU MEDICINU I ZAVODAZA JAVNO ZDRAVSTVO U NOVOJ GRADICINOVA GRADIKAk..1700/6, 1700/10, 1700/11, 1700/12, 2533

Z O P : 626-13

ispravna i meusobno usuglaena.

GLAVNI PROJEKTANT :

Ovlateni inenjer aritekture : Draen LEKO, dipl.ing.gra.Ovlatenje broj .

Zaposlen kod :

U Sl. Brodu Slavonski Brod, svibanj, 2014

ALFA-INENJERING d.o.o. Osjeka 125, Slavonski Brod

DA JE DOKUMANTACIJA PRIKAZANA ELABORATIMA :

Temeljem lanka 180. stavka 1. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN RH broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) dajem :

I Z J A V U

BROJ T.D. PROJEKT IZRADIO

Glavni projekt niskogradnje 626-13-ALFA - inenjering d.o.o.

Slavonski Brod

3026 - ( UP /I-360-01/01-01/ 3026)



8

INVESTITOR :

GRAEVINA :




LOKACIJSKA DOZVOLA

1

Osjeka 12535 000 Slavonski Brod

INVESTITOR

GRAEVINA

GLAVNI PROJEKT

GRAEVINSKI PROJEKT

BROJ T.D. 626-13-4

DIREKTOR

svibanj, 2014

ZAVOD ZA HITNU MEDICINU

RAZINA RAZRAENOSTI

VRSTA PROJEKTA PROJEKT NISKOGRADNJE

BRODSKO - POSAVSKE UPANIJEBorovska 7, Slavonski Brod

Draen LEKO, dipl.ing.gra.

k..1700/6, 1700/10, 1700/11, 1700/12, 2533

PROMETNICA U SKLOPU ZAVODA ZA HITNU MEDICINU I ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO U NOVOJ GRADICI

PROJEKTANT Draen LEKO, dipl.ing.gra.

k.o. Nova Gradika

_________________________________________________________________________Projektiranje, nadzor, i inenjering u graditeljstvu, OIB : 20293328923 , Slavonski Brod, Osjeka 125

_______

2

INVESTITOR :

GRAEVINA :

List br:

GLAVNI PROJEKT

1. OPI DIO : List :Registracija tvrtke 2Rjeenje o imenovanju projektanata 3

5

Prikaz mjera zatite od poara 7Tehnika svojstva bitna za graevinu 9Program kontrole i osiguranja uzoraka 14Sanacija okolia 20Projektirani vijek uporabe graevine 22Tehniki opis 24

2. PRORAUNIDimenzioniranje kolnika 27Iskaz povrina i predraunska vrijednost 29Predmjer radova 32

3. GRAFIKI PRILOZI : CRTE BR.: MJ:

GEODETSKA PODLOGA 1: 1000

POSTOJEE STANJE NA TERENU 1 1: 500

NOVOPROJEKTIRANO STANJE 2 1: 500

SITUACIJA ISKOLENJA NA GEODETSKOJ PODLOZI 3 1: 500

PROMETNO RJEENJE 4 1: 500

5 1: 1000/100

POPRENI PRESJEK STACIONAA 1 6 1: 50









DETALJ PROMETNOG ZNAKA 15 1: 50

UZDUNI PRESJEK CESTE OD 0+000,00 DO 0+109,77 km

S A D R A J

Izjava projektanta o usklaenosti projekta sa odredbama posebnih zakona ipropisa

T.D.626-13-4

ZOP626-13

ZAVOD ZA HITNU MEDICINU, Borovska 7, Slavonski Brod

PROJEKT NISKOGRADNJE



_______

3


_______

4

INVESTITOR : T.D.626-13-4

GRAEVINA : ZOP626-13

List br:

GLAVNI PROJEKT

kojim se

Draen LEKO, dipl.ing.gra., ovlateni inenjer graevinarstva

ovlatenje broj 3026 imenuje za projektanta

za :


Graevina :

Sadraj : GLAVNI PROJEKTGRAEVINSKI PROJEKTPROJEKT NISKOGRADNJE

Broj projekta : 626-13-4

Projektant: Za ALFA - inenjering d.o.o.

Draen LEKO, dipl.ing.gra. Draen LEKO, dipl.ing.gra.

svibanj, 2014

NOVA GRADIKA




R J E E N J E

Temeljem lanka 178. stavka 2. i lanka 180 stavka 2. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN RH broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) izdajem :



_______

5


_______

6



List br:

GLAVNI PROJEKT

Ovlateni inenjer graevinarstva : Draen LEKO, dipl.ing.gra.Ovlatenje broj . 3026 - ( UP /I-360-01/01-01/ 3026) Zaposlen kod : ALFA INENJERING d.o.o., Slavonski Brod, Osjeka 125

Izjavljujem da je ovaj projekt :

Investitor : ZAVOD ZA HITNU MEDICINUBRODSKO - POSAVSKE UPANIJE

Graevina :

Sadraj : GLAVNI PROJEKT GRAEVINSKI PROJEKTPROJEKT NISKOGRADNJE


uskalen sa sljedeim zakonima i pravilnicima :

2. Zakon o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine RH 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12),

3. Zakon o normizaciji (Narodne novine RH 55/96, 163/03),

4. Zakon o zatiti na radu (NN RH 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 75/09, 143/12)

5. Zakon o zatiti od poara (Narodne novine RH, 92/10),

6. Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara (Narodne novine RH 8/06 )

7. Pravilnik o zatiti na radu u graevinarstvu (NN RH 53/90, 9/91)

8.

9.

10. Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore (Narodne novine RH 06/84 42/05 113/06 114/07)

11. Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine RH 145/04)12. Pravilnik o jednostavnim graevinama i radovima (NN RH 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12)

13.

14. Tehniki propis za eline konstrukcije (NN RH 112/08, 125/10, 73/12, 136/12) s pripadnim pravilnicima i normama

15. Tehniki propis za zidane konstrukcije (NN RH 01/07) s pripadnim pravilnicima i normama

16. HRN EN 1990- Osnove projektiranja konstrukcija, s pripadnim nacionalnim dodatkom-norma HRN EN 1990/NA

17. Niz normi HRN EN 1991-Djelovanja na konstrukcije, s pripadnim nacionalnim dodacima-niz normi HRN RN 1991/NA


I Z J A V U

PROJEKTANTA O USKLAENOSTI GLAVNOG PROJEKTA S ODREDBAMA POSEBNIH ZAKONA I PROPISA

Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine RH 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01 i 26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12)

Tehniki propis za betonske konstrukcije (NN RH 139/09, 14/10, 125/10, 136/12) s pripadnim pravilnicima i normama(ukljuivi dijelove EC1, EC2, EC7 i EC 8)


Temeljem lanka 180. stavka 2. Zakona o gradnji (NN RH broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) dajem:



izraen u skladu s dokumentom prostornog ureenja -GUP Grada Nove Gradike (Novogradiki glasnik 05/07, 01/10, 05/10) te s odredbama Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne Novine RH 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12) i propisima donesenim na osnovu toga Zakona.


_______

7



List br:

GLAVNI PROJEKT




18.

19.

20.

21.

22.

23. Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada (NN RH 110/08)

24.

25. Zakon o vodama (NN br. 153/09, 130/11)

26. Zakon o zatiti okolia ( NN br. 110/07 )

27. Zakon o zatiti od buke ( NN br. 30/09 )

28. Zakon o otpadu (NN RH 178/04, 111/06, 60/08, 87/09)

29. Zakon o zatiti zraka ( NN br. 130/11)

30. Pravilnik o zapaljivim tekuinama ( NN br.54/99 )

31. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94, 55/94, 142/03)

32. Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11)

33. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 74/11, 80/13, 158/13)

34.

35. Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju prikljuaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07)

36. Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05, 14/11)

37. Lokacijska dozvola

Projektant:


Niz normi HRN EN 1992-Projektiranje betonskih konstrukcija s pripadnim nacionalnim dodacima-niz normi HRN EN 1992/NA

Niz normi HRN EN 1997-Geotehniko projektiranje s pripadnim nacionalnim dodacima-niz normi HRN EN 1997/NA

Niz normi HRN EN 1998-Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija s pripadnim nacionalnim dodacima-niz normi HRN EN 1998/NA

Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN RH 110/08, 89/09, 79/13)

Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevinama osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN br. 78/13))

Niz normi HRN EN 1994-Projektiranje spregnutih elino-betonskih konstrukcija s pripadnim nacionalnim dodacima-

Niz normi HRN EN 1993-Projektiranje elinih konstrukcija s pripadnim nacionalnim dodacima-niz normi HRN EN 1993/NA


_______

8

INVESTITOR :

GRAEVINA :

List br:

GLAVNI PROJEKT


Graevina :



Projektant : Draen LEKO, dipl.ing.gra.

Ovjerava :


PROMETNICA U SKLOPU ZAVODA ZA HITNU MEDICINU I ZAVODA ZA

T.D.626-13-4

ZOP626-13



PRIKAZ MJERA ZATITE OD POARA I PRIMJENJENI PROPISI


NOVA GRADIKA


_______

9

INVESTITOR :

GRAEVINA :

List br:

GLAVNI PROJEKT

1. Primjenjeni propisi i pravila tehnike prakse

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

Na prometnim povrinama obuhvaenim ovim projektom, cijela prometnica je irine min 5,5 m. Polumjeri zaobljenja prometnice su min 6 m. Kolnika asfaltna konstrukcija kao i prometno kolne povrine predviene za promet osobnih i ttv vozila raunate su za osovinsko optereenje 2x50 kN=100kN (2x5t=10,0 t), to zadovoljava za potrebe vatrogasnih vozila.

ZAVOD ZA HITNU MEDICINU, Borovska 7, Slavonski Brod T.D.111-06-4

ZOP111-06PROMETNICA U SKLOPU ZAVODA ZA HITNU MEDICINU I ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO U NOVOJ GRADICI

Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda (N.N. RH 14/78, 31/80, 53/84)

Pravilnik o odravanju i izboru vatrogasnih aparata NN 35/94,55/94 i 103/96


Zakon o zatiti od poara (Narodne novine RH,92/10.)

Pravilnik o tehnikim normativima za hidrantsku mreu za gaenje poara SL 30/91

HRN U.J1.030-poarno optereenje

HRN U.J1 .240-tipovi konstrukcije zgrada prema njihovoj otpomosti protiv poara

HRN Z.S0.001 i HRN Z.S0.005

Zakon o vatrogastvu (N.N. RH 58/93)

Zakon o normizaciji (N.N. RH broj 55/96.)

Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe NN 35/94

Pravilnik o tehnikim propisima o gromobranima SL 13/68

Zakon o prostornom ureenju i gradnji ( NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12)

Pravihiik o tehn. normativima za elektrine instalacije niskog napona SL 53/88

TVRB A 100 87; TRVB S 125 80

A/ MJERE PROTUPOARNE ZATITE ZA VRIJEME IZVEDBE POSLOVA NISKOGRADNJElakozapaljivim materijalima koji mogu izazvati poar.Takove materijale je potrebno drati udaljene od toplinskih izvora.Na gradilitu je potrebno izraditi pravila za zatitu od poara, sa kojim pravilima treba upoznati sve sudionike u gradnji i odrediti odgovornu osobu.Elektrine instalacije, ureaji i oprema moraju svojom izradom i izvoenjem odgovarati vaeim propisima.Na gradilitu, za vrijeme izvedbe, potrebno je osigurati poarne pristupe, slobodne od bilo kakvog materijala prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN RH br. 35/94). Ovi vatrogasni pristupi i za vrijeme gradnje trebaju biti najmanje irine 5,50 m.Na svim mjestima na gradilitu gdje postoji opasnost od poara potrebno je sprovesti zatitne mjere prema Zakonu o zatiti od poara.Zapaljive tekuine potrebno je uvati u posebnim skladitima osiguranim od poara.Za provedbu ovih mjera nadlena je i odgovorna uprava gradilita.Kontrolu provedbe ovih mjera provodi rukovoditelj gradilita, nadzorni inenjer i zaposlenik opine ili Republike Hrvatske.

B/ MJERE PROTUPOARNE ZATITE ZA VRIJEME UPOTREBE GRAEVINE

Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore (N.N. RH 6/84)

Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od statikog elektriciteta (Sl.list RH br. 62/73)

Pravilnik o tehnikim propisima o gromobranima SL 13/68

Pravilnik o tehnikim normativma za zatitu skladita od poara i eksplozije SL 24/87

HRN Z.S0.001 i HRN Z.S0.005

Smjernica 897106/EWG 19. DIN 4102 dio 1 i 4


_______

10

INVESTITOR :

GRAEVINA :

List br:

GLAVNI PROJEKT


Graevina :




Ovjerava :



NOVA GRADIKAPROMETNICA U SKLOPU ZAVODA ZA HITNU MEDICINU I ZAVODA ZA

T.D.626-13-4

ZOP626-13



TEHNIKA SVOJSTVA BITNA ZA GRAEVINU


_______

11

INVESTITOR :

GRAEVINA :

List br:

GLAVNI PROJEKT

TEHNIKA SVOJSTVA BITNA ZA GRAEVINU

1. POUZDANOST

2.MEHANIKA OTPORNOST I STABILNOST

3. SIGURNOST U SLUAJU POARA

4. ZATITA OD UGROAVANJA ZDRAVLJA LJUDI

5. ZATITA KORISNIKA OD POVREDE

6. ZATITA OD BUKE I VIBRACIJA

7. UTEDA ENERGIJE I TOPLINSKA ZATITANema zahtjev.

Nema zahtjeva.

Prometne povrine u sklopu ovog projekta su u asfaltnoj izvedbi. Odvodnja ureenih povrina je najveim dijelom izvedbom pravilnih padova te sustavom kanala. lz navedenih opisa se vidi da su poduzete sve mjere zatite da ne bi dolo do opasnosti, smetnji, teta ili nedopustivih oteenja tijekom uporabe graevine, odnosno da ne bi dolo do zagaenja voda i tla, odnosno ugroavanja zdravlja ljudi.

Osigurana je dovoljna irina prometnice za siguran promet osobnih, dostavnih te vatrogasnih vozila. Sve hodne povrine izvedene su tako da nedoe do klizanja, pada i sl.Zatita korisnika od povrede provedena je istim mjerama kao u tokama zatite na radu i programu kontrole i osiguranja kakvoe.

Projektirana prometnica ne emitira niti buku, niti vibracije, pa je ve time provedena ova zatita.


Pouzdanost predmetne graevine predviene ovim glavnim projektom, zastupljena je odabirom ugraenog materijala u granicama dozvoljenih vrijednosti i koritenjem sukladno pozitivnim propisima i normama.

Primjenom zakona i propisa projektom je osigurano da prometnice trajno osiguravaju prenoenje predvienih optereenja bez oteenja i trajnih deformacija te da trajno osiguravaju stabilnost i sigurno kretanje prevoznih sredstava. Svi radovi moraju biti u skladu sa propisima iz ovog projekta te sa uputama o postupanju sa materijalima (nain prijevoza, skladitenja, ugradnje, zatite, odravanja u eksploataciji,...), koji propisuju proizvoai.


ZOP626-13PROMETNICA U SKLOPU ZAVODA ZA HITNU MEDICINU I ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO U NOVOJ GRADICI


_______

12



List br:

GLAVNI PROJEKT


Graevina :




Ovjerava :



PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOE




NOVA GRADIKA


_______

13

INVESTITOR : ZAVOD ZA HITNU MEDICINU, Borovska 7, Slavonski Brod T.D. 626-13-4

GRAEVINA : Z.O.P. 626-13List br:

GLAVNI PROJEKTPROJEKT NISKOGRADNJE

PROGRAM KONTROLE

PRIPREMNI RADOVI

ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE

HRN U.B1. 010 Geomehanika ispitivanja, uzimanje uzorakaHRN U.B1. 012 Geomehanika ispitivanja, odreivanje vlanosti tlaHRN U.B1. 014 Geomehanika ispitivanja, odreivanje zapreminske mase materijala tla bez poraHRN U.B1. 016 Geomehanika ispitivanja, odreivanje zapreminske teine tlaHRN U.B1. 018 Geomehanika ispitivanja, odreivanje granulometrijskog sastavaHRN U.B1. 020 Geomehanika ispitivanja, odreivanje granice teenja i valjanja tlaHRN U.B1. 024 Geomehanika ispitivanja, odreivanje sadraja sagorljivih i organskih materija tlaHRN U.B1. 030 Geomehanika ispitivanja, odreivanje pritisne vrstoe tla HRN U.B1. 038 Geomehanika ispitivanja, odreivanje optimalnog sadraja vodeHRN U.B1. 042 Geomehanika ispitivanja, odreivanje kalifornijskog indeksa nosivostiHRN U.B1. 046 Geomehanika ispitivanja, odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploeHRN B.B8. 001 Ispitivanje prirodnog kamena, otpornost na utjecaj mraza HRN B.B8. 013 Ispitivanje prirodnog kamena, ispitivanje postojanosti pod utjecajem atmosferilijaHRN U.E1. 010 Projektiranje i gradnja cesta, Zemljani radovi na izgradnji cesta- tehniki uvjeti za izvrenjeHRN U.E8. 010 Projektiranje i gradnja cesta, nosivost i ravnost na nivou posteljiceU.S4. 062: 1990 Tipovi odvodnjavanja kolnika i obalne strane na cestama

Sve materijale, kao i sve radnje na ugradnji izvesti sukladno projektiranim veliinama, o emu kontrolni (nadzorni) inenjer mora od strane izvoaa radova biti obavjeten upisima u graevni dnevnik. Radovi na sljedeoj fazi ne mogu zapoeti dok se uredno ne izvri prethodna.

Kontrolu kakvoe radova i ugraenih materijala provoditi za vrijeme izvoenja svih vrsta radova, a podrazumjevaju se: - prehodna ispitivanja - tekua ispitivanja - kontrolna ispitivanja

Odnose se na pripremu gradilita za neometano izvoenje ostalih radova. Poglavito se odnose na pronalaanje i oznaavanje postojeih instalacija. Od dana predaje izvoa je duan osigurati sve stabilizirane geodetske toke i to na svim trasama, a na takvoj udaljenosti od trase, da osiguranja ostanu neporemeena do kraja graenja.Izvoa e o svom troku izvesti sva potrebna iskolenja za iskope i za nasipavanje, polazei od osnovnih toaka, a prema podacima za iskolenje i nacrtima projekta objekta.Prije poetka svake faze graenja, tj. prije nego to da odobrenje za poetak svake faze radova (iskopi, nasipi i sl.) nadzorni inenjer e kontrolirati tonost iskolenja i visinskog poloaja odgovarajueg dijela objekta. Ukoliko inenjer ustanovi nesuglasice s podacima danim u projektu, izvoa e izvriti sve potrebne ispravke.Prije poetka radova treba iskoliti i snimiti poprene profile prvobitnog stanja terena, a to e posluiti kao osnova za obraunavanje radova.

U okviru ugovaranja o graenju izvoa e investitoru donijeti na uvid popis predviene mehanizacije s tehnikimkarakteristikama svih strojeva. Nakon ugovaranja, prije poetka graenja objekta izvoa je duan inenjeru datina uvid i odobrenje projekt organizacije graenja i popis opreme gradilita.Predviena mehanizacija kao i itava organizacija graenja moraju u potpunosti omoguiti izvrenje radova uskladu s projektom i tehnikim uvjetima graenja, a s dinamikom koja e omoguiti prvu punu efikasnost i unepovoljnim uvjetima graenja (kina razdoblja, zimsko razdoblje, kraa poplavna razdoblja i sl.). Inenjer imapravo traiti izmjene u predloenom projektu organizacije graenja, ako smatra da predvieni strojevi iorganizacija graenja ne bi osigurali izvoenje radova kvalitetno i na vrijeme.Nakon to se inenjer suglasi sa planom organizacije graenja, izvoa e na gradilite dopremiti strojeve iopremu, te dovriti sve pripreme za poetak radova.Inenjer e dati dozvolu za poetak radova, im se uvjeri da su svi predvieni strojevi i ureaji na gradilitu i dasu sposobni za rad.


Svi iskopi (osim irokih) dublji od 1.0 m moraju se zatititi od uruavanja,te je potrebno osigurati stabilnostpostojeih graevina.Radove izvesti sukladno Pravilniku o tehnikim normativima za temeljenje graevinskih objekta, opim tehnikimuvjetima za radove na cestama ( HUC, Zagreb, 2001) te sljedeim standardima:


_______

14





Ovi radovi e se izvriti prije skidanja humusa.Sve povrine na kojima e se izvesti nasipavanje objekta biti e oiene od raznih neistoa, otpadaka i tome slino.Sve ureene povrine moraju se odrati kako je naprijed navedeno sve do momenta dok se ne

Sve ureene povrine moraju se odrati kako je naprijed navedeno sve do momenta dok se ne prekriju prvim slojem.

Nakon zavrene pripreme podloge, te njezinog preuzimanja od strane inenjera zapoet e se nasipavanje i toprema mjerama i dimenzijama danim u projektu.Materijal koji ne odgovara propisanim uvjetima i kvaliteti ne smije se ugraivati u objekt .Prije nasipavanja slijedeeg sloja izvrit e se kontrola ispitivanja netom zavrenog sloja, odnosno izvaditi uzorkeuza laboratorijska ispitivanja.Ako nije postignuta traena zbijenost, zbijanje materijala u sloju nastavit e se tako dugo dok se ona ne postigne.Zbijanje materijala potrebno je posebno provesti u kontaktnim zonama.Izvoa je duan uvati sve ugraene repere, pijezometre i ostalu opremu za promatranje od oteenja prilikomizvoenja radova .Kota do koje e se izvriti nasipavanje oznaena je na nacrtima i poprenim presjecima.

Ovaj materijal e se ukloniti odgovarajuim mehanikim sredstvima ili runo, to e zavisiti o uvjetima na terenu, a prema uputama n. inenjera.

Povrine u tlocrtu objekta, gradilinih objekata, prometnica itd. oznaene na crteima ili odreene od strane Nadzornog inenjera moraju se oistiti od humusa i organskih materijala.

Podaci ovog snimanja koristit e se i za obraun izvrenih radova na skidanju humusa. Plaanje skidanja humusa u tlocrtu objekta izvrit e se po jedininim cijenama iz trokovnika po m skinutog materijala.

Sav skinuti materijal e se prema uputama inenjera odloiti u deponije ivestitora. Materijal pogodan za humusiranje deponirat e se posebno na nain, koji e olakati kasniju upotrebu ovog materijala.

Skidanje humusa provest e se odgovarajuom mehanizacijom ili runo, zavisno o uvjetima na terenu, a prema odobrenju inenjera. Prije poetka radova na skidanju humusa izvrit e se geodetsko snimanje po poprenim profilima.

Skidanje humusa izvrit e se i s povrina na koje se deponira materijal predvien za ugradnju u objekt. Skidanje e se izvesti do dubine predviene projektom, odnosno koju odredi n. inenjer.

Iskopani materijal moe biti ugraen u odgovarajue zone objekta ili e se deponirati u deponije za otpadni materijal. Povrina tla u podlozi ispod objekta mora biti ureena prije nasipavanja.

Sve prije izvedene jame, bunari, zasjeci, sondane buotine i slino moraju biti oieni i zatim zapunjeni dobro zbijenim glinenim materijalom, cementnim mortom ili betonom, a sve na nain dogovoren s n. inenjerom.

Ureeno temeljno tlo mora zadovoljavati sljedee minimalne kriterije: stupanj zbijenosti min. 100 % od standardnog Proctora ili modul stiljivosti najmanje 30 MN/m2 za krunu plou 300mm

Po zavretku ureenja povrine tla u podlozi inenjer e izvriti pregled i dati dozvolu za poetak nasipavanja.Tom prilikom e se geodetski snimiti ureena podloga i sve izmjene ucrtati u odgovarajue nacrte. Na zahtjevinenjera izvrit e se detaljno geoloko kartiranje podloge objekta, ukljuujui i sve iskope.Radovi na pripremanju temelja objekta opisani u ovoj toki ne plaaju se posebno, ve se ukljuuju u jedininecijene za nasipavanje odgovarajuih zona objekta.

Cijena skidanja humusa s povrina pozajmita i deponija ukljuit e se u jedinine cijene odgovarajuih radova za nasipavanje.

Nakon skidanja humusa odstranit e se sav materijal iz tla u podlozi , koji je po miljenju n. inenjera i geomehaniara nepogodan za temeljenje, odnosno za ostvarenje dobre veze objekta s temeljnim tlom.


_______

15





BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI

HRN EN 12350 Ispitivanja svjeeg betonaHRN EN 12390 Ispitivanja ovrslog betonaHRN EN 12504 Ispitivanje betona u konstrukcijamaHRN U.M1. 016 Beton- ispitivanje otpornosti na smrzavanjeHRN U.M1. 055 Beton- ispitivanje otpornosti povrine betona na djelovanje mraza i soli za odmrzavanjeHRN C.K6. 020 Vrue valjani elici, betonski elici, tehniki uvjetiU.N2. 060: 1989 Betonski tvorniki izraeni rubnjaci, tehniki uvjeti

Osim toga izvoa se mora pridravati svih tehnikih propisa i standarda sa obaveznom primjenom za elik,cement, agregat i ostale materijale.U jedininim cijenama betonskih i armirano betonskih konstrukcija sadrani su svi pripremni radovi, skele, zatita betona od niskih i visokih temperatura te ispitivanje uzoraka.U pravilu kod armirano betonskih radova cijene betona , oplate i eljeza date su odvojeno, a u sluajevima kadanisu posebno iskazani, jedinina cijena se odnosi na kompletan rad i materijal (beton sa oplatom i armaturom).Obraun radova za betonske i armirano betonske konstrukcije izvodi se prema vaeim propisima i prosjenimnormama u graevinarstvu, ako to nije trokovnikom drugaije predvieno.

Za armirano betonske konstrukcije primjenjivati e se:

Rebrasti elik RA-400 / 500 Mree MA 500 / 560 Cement

a koriteni materijali moraju biti usklaeni opim tehnikim uvjetima za radove na cestama ( HUC, Zagreb, 2001)i sa sljedeim standardima

Materijali za spravljanje betona (cement, agregat i voda) moraju biti u skladu sa slijedeim normama:

HRN B.C1.011 Cement. Portland cement. Portland cement s dodacima. Definicija, kvalifikacija i tehniki uvjeti. HRN B.B2.010 Separirani agregat (granulat) za beton. Tehniki uvjeti. HRN B.B3.100 Kameni agregat. Frakcioni kameni agregat za beton i asfalt. Osnovni uvjeti kvalitete. HRN U.M1.058 Beton. Voda za pripremanje betona. Tehniki uvjeti i metode ispitivanja. Dodaci betonu moraju zadovoljavati uvjete kvalitete prema HRN U.M1.035, i provjeru da li dodatak betonu odgovara projektiranoj namjeni prema HRN U.M1.037. Za upotrebu bilo kojeg dodatka Ovrsli beton mora imati slijedee osobine: - traenu marku betona - niti jedan rezultat ispitivanja vrstoe betona na pritisak ne smije biti manji od 0,9f fCK - da zadovoljava uvjete za tehnik da zadovoljava uvjete za otpornost na mraz prema HRN U.M1.016 Armatura MAG 500/560 mora zadovoljavati HRN U.M1.091.

Opi Tehniki uvjeti za beton Betonski se objekti moraju projektirati i radovi u svemu izvoditi prema odredbama, koje propisuju: Tehnikih propisa za betonske konstrukcije NN 101/05, NN 85/06,

Prije poetka betoniranja odgovorna struna osoba naruitelja mora pregledati stanje podloge (temeljnog tla), skele, oplate i armature i upisom u graevinski dnevnik, ako nema nedostataka, odobriti poetak betoniranja, a ako ima nedostataka uvjetovati njihovo otklanjanje. Beton se mora transportirati i ugraivati prema projektu betona na nain i u uvjetima koji spreavaju segregaciju betona i promjene u sastavu i svojstvima betona. Ako se ugraivanje betona prekida na neplaniranim mjestima, treba predvidjeti i poduzeti mjere koje e osigurati da takav prekid ne utjee tetno na nosivost, trajnost i ostala svojstva elementa i konstrukcije. Svjeem betonu ne smije se naknadno (tijekom transporta i ugradnje) dodavati voda.


_______

16





Kontrola suglasnosti kvalitete betona s uvjetima projekta konstrukcije (na gradilitu)Na mjestu ugradnje betona izvoa betonskih radova mora evidentirati podatke o karakteristinim svojstvima betona i vrijeme trajanja transporta.

Visina slobodnog pada betona ne smije biti vea od 1,5 m. Ako se beton ubacuje na mjesto ugradnje s vee visine, mora se na visinu do 1,5 m spustiti kontraktor cijevima dovoljnog promjera ili crijevom pumpe za beton.Beton se tijekom ugradnje ne smije namjerno transportirati (navlaiti) vibratorima. Mora se kompaktirati u slojevima ne viim od 70 cm, ija visina mora biti prilagoena tehnologiji kompaktiranja. Naredni sloj mora se ugraditi na prethodni unutar vremena koje osigurava kvalitetnu hidratacijsku vezu dvaju betona (prije poetka vezanja cementa).

Beton se neposredno nakon ugradnje mora zatititi od:- prebrzog gubitka vlage,- prebrze izmjene topline izmeu betona i okolice,- visokih i niskih temperatura i- vibracija i drugih mehanikih oteenja koja mogu promijeniti strukturu betona i poremetiti prionljivost betona i armature.Njegovanje i zatita betona moraju trajati najmanje 7 dana ali ne manje od vremena koje je potrebno da beton dobije najmanje 60 % vrstoe uvjetovane marke.

Na objektu se mora obavljati i posebna kontrola projektom uvjetovanih svojstava ovrsnulog betona i davati ocjena suglasnosti s uvjetima projekta konstrukcije.Uzorci za dokaz suglasnosti tlane vrstoe s uvjetima projektirane marke betona uzimaju se na mjestu ugraivanja betona prema odredbama vaeih normi.Ako se beton doprema iz tvornice betona i zadovoljava uvjete ovih Tehnikih uvjeta uzima se:

- najmanje jedan uzorak dnevno za svaku vrstu betona u danima betoniranja,- jedan uzorak u prosjeku na 100 m3 betona ili na 150 mjeavina,- najmanje tri uzorka za jednu partiju betona i- jedan uzorak od svake isporuene koliine betona za konstrukcijske elemente koji su znaajni za sigurnost konstrukcije i u koje se ugrauju samo manje koliine betona.Pri uzimanju takvih uzoraka betona treba voditi evidenciju u koje konstrukcijske elemente objekta se ugrauje beton iz kojeg su uzeti kontrolni uzorci za ispitivanje tlane vrstoe.

Primjena kemijskih sredstava za zatitu betona mora biti prethodno dokazana i eksperimentalno potvrena. Kemijska sredstva povrinske zatite betona moraju se jednoliko rasprostirati po povrini betona i ne smiju tetno djelovati na beton.U uvjetima minimalnih temperatura okolice ispod +5oC i maksimalnih iznad +30oC moraju se poduzimati posebne mjere izvoenja betonskih radova i zatite betona.Poetna temperatura svjeeg betona ne smije biti u netom ugraenom stanju nia od +5oC niti via od +30oC, ako se beton ne ugrauje postupcima predvienim za ugradnju grijanih betona. Prema prvom uvjetu mora temperatura proizvedenog svjeeg betona (na betonari) biti prilagoena vremenskim prilikama i trajanju transporta i ugradnje i poveana za iznos tih gubitaka (na cca +7oC do +15oC).

Pri izvoenju betonskih radova pri visokim temperaturama kod utvrivanja konzistencije betona treba uzimati u obzir pad obradljivosti betona tijekom transporta i ugradnje. Ako se u takvim uvjetima primjenjuju dodaci za poveanje obradivosti i usporenje vezanja, mora im se djelovanje provjeriti i pri oekivanim temperaturama betona.Temperatura ugraenog betona tijekom ovravanja ne smije prei 50oC. Ako se taj uvjet ne moe ispuniti izborom vrste i koliine doziranja cementa, moraju se poduzeti mjere hlaenja betona (u proizvodnji ili u konstrukciji).


_______

17





Kontrolu razreda vrstoe i preuzimanje betona po programiranim partijama betona treba obavljati nadzorna sluba naruitelja ili organizacija koju ovlasti naruitelj Ako se propisana marka betona u nekoj partiji betona ne dokae, treba provesti naknadna ispitivanja kvalitete betona u konstrukciji.Ostala svojstva betona, uvjetovana projektom ispituju se prema uvjetima vaeih normi. Treba redovno obavljati sljedea ostala ispitivanja:- tlane vrstoe nakon 3 ili 7 dana i tlane vrstoe nakon 90 dana na uzorcima koje treba uzimati najmanje sa svakim treim uzorkom za dokaz razreda vrstoe betona,- vodonepropusnosti najmanje na svakih 500 m3 ugraenog betona (ili na svakoj partiji betona),

Zavrna ocjena kvalitete betonaZa beton projektiranog sastava treba dati zavrnu ocjenu kvalitete betona u konstrukciji, koja mora obuhvaati:- dokumentaciju preuzimanja betona po partijama i- miljenje o kvaliteti ugraenog betona koja se daje na osnovi vizualnog pregleda konstrukcije (koje je obavio i registrirao nadzorni inenjer tijekom graenja), pregleda kontinuirane kontrole dokumentacije o graenju i verifikacije rezultata iz evidencije tekue kontrole proizvodnje i kontrole suglasnosti kvalitete betona s uvjetima projekta konstrukcije.Zavrnu ocjenu kvalitete betona u konstrukciji daje zaduena struna sluba naruitelja (nadzor) ili po njemu angairana radna organizacija ili institucija za djelatnost kontrole i osiguranja kvalitete betona.Na osnovu ove ocjene dokazuje se sigurnost i trajnost konstrukcije uvjetovana ovim projektom i vaeim propisima, ili se trai naknadni dokaz kvalitete betona.


_______

18





ASFALTERSKI RADOVI

HRN U.E4. 014

Materijali Bitumen je crna ljepljiva, na normalnoj temperaturi poluvrsta ili vrsta masa, koja se sastoji od ugljikovodika injihovih nemetalnih derivata, topljiva je u toluenu, a nalazi se u prirodi ili se dobiva preradom nafte. U asfaltnim mjeavinama bitumen ima ulogu vezivnog sredstva. Bitumenska emulzija je disperzni sustav od bitumena dispergiranog u vodi, koji sadri emulgirajue sredstvo. Cestograevni bitumen upotrebljava se za proizvodnju asfaltnih mjeavina, a dobiva se iz ostatka vakuumskedestilacije nafte. Djelomino separirani zrnati kameni materijal je nedrobljeni (ljunak, sipina) ili drobljenjem kamena, ljunka ilisipine dobiveni zrnati kameni materijal nazivne veliine zrna od 0 do najvie 32 mm, separiran i deklariran prema gornjoj nazivnoj veliini zrna. Drobljena kamena sitne je zrnati materijal krupnoe zrna od 2 do 32 mm dobiven drobljenjem kamena, ljunka isipine, te separiran sukladno normi HRN B.B3.100. Kamena sitne dobivena drobljenjem ljunka mora sadravati najmanje 90 %(m/m) drobljenih zrna ljunka(drobljeno zrno je ono koje ima najmanje 50% lomljene povrine), a potpuno nedrobljenih zrna smije imati najvie 2 %(m/m). Drobljeni pijesak je zrnati kameni materijalkrupnoe zrna od 0 do 2 mm ili krupnoe zrna od 0 do 4mm, dobiven drobljenjem kamena, ljunka i sipine. Drobljeni ljunak sadri odreeni udiodrobljenih zrna. Pod drobljenim zrnima ljunka smatraju se zrna koja imaju preko 50 % lomljene povrine.

HRN B.B0.001:1984 Prirodni kamen. Uzimanje uzoraka kamena i kamenih agregata HRN B.B3.045:1978 Kameno brano za ugljikovodine mjeavine. Tehniki uvjeti HRN B.B3.100:1983 Kameni agregat. Frakcionirani kameni agregat za beton i asfalt. Osnovni uvjeti kakvoe HRN B.B8.001:1982 Ispitivanje prirodnog kamena. Ispitivanje postojanosti na mrazu HRN B.B8.002:1978 Ispitivanje prirodnog kamena. Ispitivanje postojanosti upotrebom otopine natrijevog sulfata HRN B.B8.003:1986 Prirodni kamen. Ispitivanje mineraloko-petrografskog sastava HRN B.B8.004:1986 Kameni agregat. Ispitivanje mineraloko-petrografskog sastava HRN B.B8.010:1980 Ispitivanje prirodnog kamena. Odreivanje upijanja vode HRN B.B8.012:1987 Prirodni kamen. Odreivanje tlane vrstoe HRN B.B8.015:1984 Ispitivanje otpornosti prema habanju bruenjem HRN B.B8.029:1982 Kameni agregat. Odreivanje granulometrijskog sastava metodom suhog sijanja HRN B.B8.031:1982 Kameni agregat. Odreivanje prostorne mase i upijanja vode HRN B.B8.032:1980 Ispitivanje prirodnog kamena. Odreivanje prostorne mase s porama i upljinama,prostorne mase bez pora i upljina i koeficijent prostorne mase i poroznosti HRN B.B8.036:1980 Kameni agregat. Odreivanje koliine sitnih estica metodom mokrog sijanja HRN B.B8.037:1986 Kameni agregat. Odreivanje slabih zrna HRN B.B8.038:1982 Prirodni i drobljeni kameni agregati. Odreivanje udjela gruda gline HRN B.B8.044:1982 Prirodni i drobljeni kameni agregati. Ispitivanje postojanosti na mraz natrijevim sulfatom HRN B.B8.045:1978 Ispitivanje prirodnog kamena. Ispitivanje prirodnog i drobljenog agregata strojem LosAngeles HRN B.B8.048:1984 Kameni agregat. Odreivanje oblika zrna metodom kljunastog mjerila HRN B.B8.080:1980 Punila od kalcijevog karbonata. Uzimanje i priprema uzorka HRN B.B8.101:1982 Ispitivanje kamenog brana. Odreivanje prostorne mase punila bez upljina HRN B.B8.102:1982 Ispitivanje kamenog brana. Odreivanje udjela upljina punila u suhozbijenom stanju HRN B.B8.103:1982 Ispitivanje kamenog brana. Vanjski izgled kamenog brana HRN B.B8.104:1982 Ispitivanje kameog brana. Odreivanje indeksa otvrdnjavanja HRN B.B8.105:1984 Ispitivanje kamenog brana. Odreivanje granulometrijskog sastava HRN B.B8.120:1988 Kameni agregat. Ispitivanje polirnosti drobljenog kamenog agregata HRN B.H8.610:1980 Ispitivanje bitumena. Uzimanje uzoraka HRN B.H8.614: 1980 Ispitivanje bitumena. Indeks penetracije HRN B.H8.615. 1980 Ispitivanje bitumena. Odreivanje duktilnosti Osim toga izvoa se mora pridravati svih tehnikih propisa i standarda sa obaveznom primjenom za asfalt,agregat i ostale materijale.U jedininim cijenama sadrani su svi pripremni radovi, skele, zatita asfalta od niskih i visokih temperatura teispitivanje uzoraka. Obraun radova izvodi se prema vaeim propisima i prosjenim normama ugraevinarstvu, ako to nije trokovnikom drugaije predvieno.

Radove izvesti sukladno Opim tehnikim uvjetima za radove na cestama ( HUC, Zagreb, 2001) i sljedeimstandardima:


_______

19





Kamena sitne (kameni agregat) je zrnati kameni materijal krupnoe zrna od 2 do 32 mm i separiran na osnovne frakcije ili meufrakcije prema uvjetima norme HRN B.B3.100. Kameno brano jedrobljeni ili mljeveni zrnati kameni materijal krupnoe do 0,71 mm. Mora sadravati najmanje 80 %(m/m), odnosno 65 %(m/m) punila, ovisno o kakvoi kamenog brana to jepropisano normom HRN B.B3.045. Kamen se uzorkuje sukladno uvjetima norme HRN B.B0.001. Na uzorcima kamena ispituju se sljedea svojstva: mineraloko-petrografski sastav HRN B.B8.003 ili HRN EN 12407 vrstoa na tlak HRN B.B8.012 ili HRN EN 1926 otpornost prema habanju bruenjem HRN B.B8.015 upijanje vode HRN B.B8.010 ili EN 13755 otpornost kamena na smrzavanje HRN B.B8.001 ili EN 12371 prostorna masa HRN B.B8.032 ili HRN EN 1936 gustoa HRN B.B8.032 ili HRN EN 1936 poroznost HRN B.B8.032 ili HRN EN 1936 postojanost na djelovanje Na2SO4 HRN B.B8.002 ili HRN EN 12370.

Na kamenoj sitnei ispituju se sljedea svojstva: granulometrijski sastav HRN B.B8.029 ili EN 933-1 udio estica manjih od 0,09 mm HRN B.B8.036 udio gruda gline HRN B.B8.038 udio organskih neistoa HRN U.B1.024 udio zrna nepovoljnog oblika HRN B.B8.048 ili EN 933-4 udio tronih - slabih zrna HRN B.B8.037 obavijenost bitumenom HRN U.M8.096 ili EN 12697-11 upijanje vode HRN B.B8.031 ili EN 1097-6 otpornost na djelovanje Na2SO4 HRN B.B8.044 ili EN 1367-2 otpornost prema drobljenju i habanju HRN B.B8.045 ili EN 1097-2 vrijednost polirnosti HRN B.B8.120 ili EN 1097-8 mineraloko-petrografski sastav HRN B.B8.0041 ili EN 932-3 udio drobljenih zrna2 EN 933-5 gustoa HRN U.M8.082 ili EN 1097-6

Izvoa treba provoditi vlastiti nadzor procesa proizvodnje asfaltnih mjeavina, ukljuujui odravanje iumjeravanje mjernih ureaja na asfaltnom postrojenju sukladno zahtjevima norme EN 13108-10. Materijali za proizvodnju asfaltnih mjeavina, uskladiteni na asfaltnoj bazi, ovisno o predvienoj namjeni,moraju odgovarati zahtjevima OTU izdanje 2001. Prije poetka rada pri asfaltnom postrojenju mora biti uskladitena dovoljna koliina materijala za kontinuiranuproizvodnju.

Ovim projektom se definira debljina BNS16, 7 cm i habajueg sloja AB8, 4 cm, vezivo BIT 60. Prometno

optereenje je definirano kao teko. Temperatura asfaltne mjeavine na izlazu iz bubnja najvie 180 oC. Asfaltnamjeavina prevozi se do gradilita kamionima kiperima. Dno kamiona mora biti metalno ili obloeno metalom,isto i bez nakupina praine, blata ili nekog drugog materijala. Radi sprjeavanja lijepljenja asfaltne mjeavine,potrebno je poprskati dno i stranice sanduka kamiona odgovarajuim sredstvom. Nije doputeno prskanjenaftnim derivatima. Pri prijevozu se asfaltna mjeavina mora na pogodan nain uinkovito zatititi od hlaenja,kie i neistoe bez obzira na vremenske uvjete.

Polaganje asfaltnog sloja izvodi se na nosivi sloj od nevezanog zrnatog kamenog materijala. Asfaltna mjeavinamoe se polagati samo na podlogu koja je ispitana i koju je preuzeo nadzorni inenjer. Vremenski razmakizmeu ispitivanja podloge i ugradnje smije biti najvie 24 sata i za to vrijeme treba zabraniti gradilini prijevozpo ispitanoj podlozi. Ako je podloga povrinski oteena zbog vremenskih epogoda, ili iz bilo kojeg drugograzloga, mora se popraviti prije ugradnje asfaltne mjeavine. Ugradnja asfaltne mjeavine po kii i na mokrupodlogu nije doputena. Prilikom izrade habajueg sloja temperatura podloge i zraka mora biti via od 10oC, apri ugradnji veznog i nosivog sloja via od +5oC. Polaganje asfaltne mjeavine na podlogu od asfaltnog slojamoe zapoeti kada je podloga oiena, suha i poprskana bitumenskom emulzijom. Prskanje mora zapoetinajmanje 3 sata prije polaganja asfalta, kako bi voda isparila i bitumenski se dio vezao za podlogu. Temperaturaasfaltne mjeavine pri ugradnji iznosi najnie 140 oC.


_______

20





Asfaltna se mjeavina u pravilu ugrauje strojno, pomou asfaltnog finiera na nain da se osigura kontinuiranaugradba, bez zastoja. Asfaltni finieri moraju omoguiti postizanje jednolikog stupnja pretkomprimacije, i tonajmanje 88% u odnosu na optimalnu prostornu masu asfaltne mjeavine. Osim propisanom tekuomkontrolom, potrebno je i vizualno pratiti kakvou izvedenog sloja i odmah otklanjati mogue grube neispravnosti(npr. izrazita segregacija, izrazita promjena debljine ili visine sloja i sl.). Razastrta asfaltna mjeavina valja seoptimalnim brojem valjaka po broju i vrsti. Izvoa radova obvezan je od nadzornog inenjera zatraitisuglasnost o predloenoj garnituri valjaka i reimu valjanja.

Izvoa radova mora pribaviti odgovarajuu dokumentaciju o upotrebljivosti svih materijala koje e upotrebljavatipri proizvodnji asfaltne mjeavine, sukladno potpoglavlju 6-00.2.13 OTU i predati ih nadzornom inenjeru naovjeru najmanje 30 dana prije poetka radova. Nadzorni e inenjer u roku 10 dana prethodna ispitivanjaupotrebljivosti odobriti ili ih vratiti izvoau na doradu. Izvoa mora imati prethodni sastav za svaku vrstuasfaltne mjeavine propisane projektom kolnike konstrukcije i predloiti ga investitoru ili njegovom nadzornominenjeru na odobrenje, najmanje 20 dana prije poetka radova. Nadzorni e inenjer u roku pet dana prethodnisastav odobriti ili ga vratiti izvoau na doradu. Zahtjevana ravnost sloja za teko optereenje je 4 mm mjerenoletvom od 3 m. Doputeno visinsko odstupanje 5%. doputeno odstupanje od projektiranog poprenog pada(svaki profil), najvie +/- 0,4%(aps.). Doputeno odstupanje (horizontalni poloaj lijevog i desnog ruba) odprojektiranog visinskog poloaja, najvie 25 mm.


_______

21



List br:

GLAVNI PROJEKT


Graevina :




Ovjerava :





NOVA GRADIKAPROMETNICA U SKLOPU ZAVODA ZA HITNU MEDICINU I ZAVODA ZA

SANACIJA OKOLIA


_______

22

INVESTITOR :

GRAEVINA :

List br:

GLAVNI PROJEKT

SANACIJA OKOLIA

Za ovu vrstu graevinskih radova potrebno je u cilju sanacije okolia uiniti slijedee:

- Prije zakazivanja tehnikog pregleda, odnosno prije izdavanja zavrnog izvjea nadzornog inenjera, sav koriteni radni pojas gradilita dovesti u prvobitno stanje, tj urediti saenjem autohtonih biljnih vrsta. - Viak materijala vratiti na skladite izvoaa a otpadni materijal sa gradilita odvesti na deponiju. Zemlju iz iskopa koji ostanu neiskoriteni obavezno deponirati tako da se moe naknadno koristiti ( na gradskoj deponiji ili sl).

-Pridravati se svih uvjeta danih u lokacijskoj dozvoli, kao i suglasnostima na projektnu dokumentaciju, a koji se odnose na ureenje i sanaciju okolia gradilita.


PROMETNICA U SKLOPU ZAVODA ZA HITNU MEDICINU I ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO U NOVOJ GRADICI ZOP626-13



_______

23



List br:

GLAVNI PROJEKT

Investitor : ZAVOD ZA HITNU MEDICINUBRODSKO - POSAVSKE UPANIJE

Borovska 7, Slavonski Brod

Graevina :




Ovjerava :


NOVA GRADIKA





PROJEKTIRANI VIJEK GRAEVINE


_______

24



List br:

GLAVNI PROJEKT

Materijal i oprema koja se ugrauje, mogu se ugraditi samo ako je njihova kvaliteta dokazana ispravom proizvoaa ili certifikatom sukladno zakonu.

Za odravanje i vijek tajanja glavne i nosive konstrukcije graevine najbitnije je provoditi redovite preglede i u sluaju uoenjanedostataka pravovremeno reagirati.

Pretpostavljeno vrijeme trajanja asfaltirane prometnice je 20 godina te kao takva u tom vremenskom razdoblju ne ugroavaivot i zdravlje ljudi, susjednih graevina, prometnih povrina i komunalne infrastrukture.

Kod gradnje graevine bitni su uvjeti kvalitetne izvedbe sljedeih vrsta radova: zemljani i asfalterski radovi.

PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE GRAEVINE I UVJETI ZA NJENO ODRAVANJE

Za projektiranu prometnicu predvieni su dugogodinje primjenjivani i po kvaliteti provjereni materijali, kao to su beton, asfalti dr. koji ispravnim dimenzioniranjem i izvedeni ine graevinu pouzdanom u svim dijelovima i u cjelini, te kao takvi neeprouzroiti deformaciju prometnice u nedoputenom stupnju.





_______

25



List br:

GLAVNI PROJEKT


Graevina :




Ovjerava :


PROMETNICA U SKLOPU ZAVODA ZA HITNU MEDICINU I ZAVODA ZA JAVNO

TEHNIKI OPIS




JAVNO ZDRAVSTVO U NOVOJ GRADICINOVA GRADIKA


_______

26

INVESTITOR :

GRAEVINA :

List br:

GLAVNI PROJEKT

OPENITO:

POSTOJEE STANJE:

PROJEKTIRANO STANJE:

LOKACIJA:

Odvodnja :Odvodnja se predvia u okolni teren. Popreni nagib ceste iznosi 2,5%, to e biti dovoljno za odvodnju oborinske vode u okolni teren. Ne predvia se izvedba cestovnih slivnika.Na predvienom dijelu trase nema evidentiranih instalacija.

Prilikom graenja e se pojaviti odreena koliina otpada koja e se privremeno deponirati na estici, te e se nakon dovretka radova odvesti na za to odreenu deponiju. Ostali otpad (koji nastaje normalnim fukcioniranjem), prikupljati po vrstama i odlagati na za to predvieno mjesto, a zatim se odvozi na gradsku deponiju redovitim prikupljanjem i odvozom gradskog komunalnog poduzea.

Prema zahtjevu investitora ZAVOD ZA HITNU MEDICINU I ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO, Vladimira Nazora 2a, Slavonski Brod, a na osnovi Lokacijske dozvole KLASA:UP/I-350-05/13-01/134, URBROJ:2178/1-15-14-11, u Slavonskom Brodu 05.05.2014. godine pristupilo se izradi Glavnog projekta za PROMETNICU U SKLOPU ZAVODA ZA HITNU MEDICINU I ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO U NOVOJ GRADICI. Novoizgraeni objekt Zavoda za hitnu medicinu i zgrada Zavoda za hitnu medicinu u Novoj Gradici su udaljeni cca 110 m zrane linije, meutim nisu prometno povezani. Ovim projektom se predvia izvedba interne prometnice koja ima za svrhu povezati novoizgrani objekt Zavoda za javno zdravstvo i Zavoda za hitnu medicinu. Prometnica e se izvoditi na katastarskim esticama k.. 1700/6, 1700/10, 1700/11, 1700/12, 2533, k.o. Nova Gradika.

Teren je u laganom nagibu, od zapada prema istoku, visinska razlika iznosi cca 0,50 m.

Projektiran je pristupni put u asfaltnoj izvedbi. Ovaj pristupni put e se povezati sa postojeim pristupnim putom koji vodi do hitnog prijema te sa novoizgraenom internom prometnicom koja je izgraena u sklopu zgrade Zavoda za hitnu medicinu. Pristupni put je projektiran u niskom nasipu, projektiran je za dvosmjerni promet, sa irinom prometnog traka 3,0 m. Trasa je projektirana sa blagim uzdunim padom koji se prilagoava postojeem terenu, uz popreni pad od 2,5%. Ukupna duina trase je 109,77 m. Popreni pad je na jednu stranu. Na mjestu prikljuka nove prometnice i postojee prometnice uz hitni prijem planira se proirenje manipulativne povrine kako bi se omoguio jednostavniji pristup vozilima hitne pomoi. Na mjestu proirenja manipulativne povrine potrebno je izmjestiti jedan rasvjetni stup.


ZOP626-13



Prometno rjeenje:Predvia se prikljuenje na novoizgraenu prometnicu u sklopu zavoda za javno zdravstvo i na postojeu staru prometnicu uz hitni prijem. Na spoju novoprojektirane ceste i novoizgraene ceste zavoda za javno zdravstvo e se postaviti prometni znak "obavezan smjer desno". Na spoju novoprojektirane ceste i postojee ceste uz hitni prijem e se postaviti znak "obavezno zaustavljanje" radi eventualnog nailaska vozila hitne pomoi i znak "obavezan smjer ravno" kako bi se sprijeilo polukruno okretanje vozilaOd horizontalne signalizacije potrebno je iscrtati sredinju isprekidanu razdjelnu crtu te na spoju sa istom cestom iscrtati oznaku skretanje udesno.

U stacionai 0+0,000 predvia se prikljuak na novoizgraenu internu prometnicu u krugu zgrade Zavoda za hitnu medicinu. Na mjestu prikljuka je potrebno prilagoditi novoprojektiranu prometnicu izvedenoj prometnici po pitanju visinskog uklapanja. U stacionai 0+109,77 se predvia prikljuak na internu prometnicu u krugu bolnice i proirenje manipulativne povrine kako bi se omoguio jednostavniji pristuo vozilima hitne pomoi. Na mjestu proirenja manipulativne povrine potrebno je izmjestiti jedan rasvjetni stup.


_______

27

INVESTITOR :

GRAEVINA :

List br:

GLAVNI PROJEKT


ZOP626-13



m2

m2

m2 UKUPNA NETTO POVRINA 652,80

netto povrina 652,80

1 Pristupni put asfalt 652,80

Prikaz namjene i predvienih povrina :

PRISTUPNI PUT

Detaljan smjetaj novoprojektiranog pristupnog puta je : - J rub : udaljeno 37,30 m do 74,10 m od ruba parcela koje se nalaze juno od pristupnog puta. - S rub: udaljeno 1,50 m od ruba parcele, k..br. 1700/9, put i 25,40 m od ruba parcele k.. 1700/6. -Z rub : udaljeno 30,70 m do 47,80 m od ruba parcela, k..br. 1699. - I rub : udaljeno 0,0 m od ruba parcele k.. 1700/12.


_______

28



List br:

GLAVNI PROJEKT


Graevina :




Ovjerava :


PROMETNICA U SKLOPU ZAVODA ZA HITNU MEDICINU I ZAVODA ZA JAVNO

DIMENZIONIRANJE KOLNIKA




NOVA GRADIKA


_______

29

INVESTITOR :

GRAEVINA :

List br:

GLAVNI PROJEKT

PRORAUN KOLNIKE KONSTRUKCIJE

Dimenzioniranje kolnike konstrukcije provedeno je sukladno odredbama vaeih normativa iz podruja cestogradnje, za slijedee zahtjeve : - nosivost materijala posteljice (donjeg stroja) : CBR =5,5% (HRN U.E8.010)- ukupno ekvivalentno prometno optereenje : 100 kN (osovinski pritisak) u povratnom periodu od 20 godina (HRN U.C4.010)

Dimenzioniranje kolnike konstrukcije provedeno je prema kriteriju nosivosti sukladno : HRN U.C4.012/81, a provjera na smrzavanje prema : HRN B9.012.

Kolnika konstrukcija :

- asfaltna kolnika konstrukcija : - AB-8, habajui sloj asfalt betona, 4 cm - BNS-16 , bitumenizirani nosivi sloj, 7 cm - tampon, donji stroj, 60 cm - posteljica, CBR >5,5 %.- na osnovu danih podataka, usvojeni su slijedei parametri za dimenzioniranje : - projektni period : p = 20 god. - indeks vozne sposobnosti : pk = 2,5 - prometno optereenje : P = 100 kN - regionalni faktor : R = 2 - dubina prodiranja mraza : x = 70 cm. - indeks mraza : I = 214 Cx dani. - nosivost posteljice : CBR >5,5 %. - koeficijent zamjene materijala : a2 = 0,11

iz dijagrama oitavamo : h1 =11 cm, h2 = 40 cm

- usvojeno : h1 = 11 cm (asfaltni slojevi : 7+4 cm) h2 = 60 cm (tamponski sloj tucanika)- usvojena kolnika konstrukcija : - AB-8 , habajui sloj asfalt betona, 4 cm - BNS-16 , bitumenizirani nosivi sloj, 7 cm - tampon, donji stroj, 60 cm

- provjera na smrzavanje : - AB-8 , habajui sloj asfalt betona, 4 cm : 4 2,40 = 9,60 cm - BNS-16 , bitumenizirani nosivi sloj, 7 cm : 7 2,77 = 19,39 cm - tampon, donji stroj, 40 cm : 60 1,25 = 75,00 cm 103,99 cm

- ukupno : = 103,99 > 70 cm - ZADOVOLJAVA

ZAVOD ZA HITNU MEDICINU, Borovska 7, Slavonski Brod T.D.`18-06-3

ZOP18-06




_______

30



List br:

GLAVNI PROJEKT


Graevina :




Ovjerava :





ISKAZ POVRINA I PREDRAUNSKA VRIJEDNOST

PROMETNICA U SKLOPU ZAVODA ZA HITNU MEDICINU I ZAVODA ZA JAVNO NOVA GRADIKA


_______



GLAVNI PROJEKT


BRUTTO RAZVIJENA POVRINA (PBRP) :

m2

m2

m2

UKUPNA BRUTTO RAZVIJENA POVRINA : m2

PROSJENA JEDININA CIJENA BRUTTO POVRINE = Kn/m2500,00

PROCJENJENA PREDRAUNSKA VRIJEDNOST RADOVA 326.400,00 Kn

652,80

UKUPNA NETTO POVRINA 652,80

netto povrina 652,80

1 Pristupni put asfalt 652,80


PRISTUPNI PUT

Projektiranje, nadzor, i inenjering u graditeljstvu, OIB : 20293328923 , Slavonski Brod, Osjeka, br. 125

______________________________________________________________________________



GLAVNI PROJEKT



m2

m2

NERAZVRSTANA CESTA

ZAPREMINA GRAEVINE - OBRAUN ZA KOMUNALNI DOPRINOS

NERAZVRSTANA CESTA

652,80 652,80

UKUPNO ZAPREMINA - za obraun komunalnog doprinosa 652,80

Projektiranje, nadzor, i inenjering u graditeljstvu, OIB : 20293328923 , Slavonski Brod, Osjeka, br. 125

______________________________________________________________________________

33



GLAVNI PROJEKT



PREDMJER RADOVA


_______

626-13-1-text.pdf0.pdf01.pdf02.pdf

Gl Proj Ceste

Documents

Transcript of Gl Proj Ceste