Behar br. 92

8/14/2019 Behar br. 92

1/43

PORTETI I SUDBINE: Mesud abanovi

1BEHAR 92

BEHARASOPIS ZA KULTURU I DRUTVENA PITANJA GODINA XVIII 2009. BROJ 92 CIJENA 20KN

KNJIEVNI PORTRETI

DEMALUDIN LATI

U FOKUSUKrani i muslimani to kau jedni o drugima?

ESEJ: TOKOVI MISLIWilliam C. Chittick: Islamsko intelektualno naslijee

PRIETawfiq Al-Hakim: Prva brana noSead Begovi: Dibrilove oi

Senad Nani: I munare zabranjuju, zar ne?

Ibrahim Kajan: Suradnja Dr. Smaila Baliau zagrebakom asopisu Behar

8/14/2019 Behar br. 92

2/43

BEHAR 92 3BEHAR 92

Da bi misao ostala otvorena svijetu, da gastvara, mora biti tajnovita (nedoreena) ipomalo neizreciva. Jedno je sigurno, nesmije biti zaslijepljena varljivom svakodn-evicom, mora svojom snagom prodirati usr ivota, u njegov ljepotni jezik. Koje sumisli jednog zagrebakog Bonjaka, mislikoje bi on odaslao u taj otvoreni svijet, i skojima bi se on predstavio? I s kojim bi tomislima o sebi i svojim sunarodnjacimaon zastupao nas u svijetu, a da se tajmislilaki napor ne odnosi na tradiciona-lni shematizam: pjesma, jelo, ples (ili ga utome prijei meusobni rat do istrebljenjaod meusobne iracionalne zavisti)? Kogabi uostalom Bonjaci iz Hrvatske poslali u

svemir da ih predstavlja - koje djelo, kojeime? Hrvati bi poslali zasigurno jedno djeloMarka Marulia, budui da ga vie ne moguosobno poslati. Moda bi se ak i dvomislilis obzirom na I. B. Maurani i njene Prieiz davnine. Bojim se da zagrebaki Bonjaci ne bi poslali umjet-nika, jer to e umjetnik u svemiru? Zasigurno bi izabrali jednogspretnog menadera u kojeg polau sve svoje nade u ono bolje.Pretpostavimo da je taj menader ujedno i lan nekog Odbora,da je privrednik, da je bonvivan i skorojevi s velikim brojem od-lazaka na dumu, da ivi na Bukovcu i da prezire zastraujui Re-metinec. No, zasigurno ne bi poslali Behar i njegovog urednikada ih tamo sramoti s previe intelektualnim asopisom, koji je uzto jo i predebeo pa ga ne stignu proitati do kraja. No, mora sepriznati da se s tako debelim Beharom moemo meusobnolupati po pametnim glavama.

Kada je Musa azim ati, poetkom 20. stoljea preuzeoureivanje Behara, uinio je to po vlastitom priznanju zbogloeg imovinskog stanja. Piui pjesmu Kurban - bajramskikandilj, sanjajui ivotvornu ljubav vjeitoga Boga, mislio jena svemir Svemoguega i Jedinoga u koji ga sunarodnjaci neeposlati jer je boem i bekrija, jer je neugledan, to nije smeta-lo matoevskom knjievnom krugu u Zagrebu (i posebno TinuUjeviu) da ga prihvate i glorificiraju, tog neobinog Bonjakas fesom na glavi. Jedno je sigurno, da se Musa pojavi u naedoba na vratima Preporoda zasigurno bi ga neki bonjaki

menader, kao ubogo pjesniko lupetalo, otjerao, jer kvaridobro uhodanu i lijepu sliku o nama, a dobra slika o nama jena menader. To je onaj znaajnik zbog kojega se ne moeodrati ni jedan sastanak kulturnog Drutva, kojemu je dun-

jaluk poziv, a stranaki bo ss revolucionarno rjee nje za svakikulturni pogon. On ima i svoje sljedbenike koji e pod istu nebe-sku kapu svesti etiku uvjerenja i etiku odgovornosti. Jer, njegovo

je carstvo od ovoga svijeta te mu je cilj od kulturnog Drutvanapraviti trgovaki centar i sprovesti koncept maloprodajneuslune djelatnosti, gastronomije i zabave. Na taj e se nain,konta on, poveati broj kulturnih kupaca.

Na e nas Menaer braniti i od kulturnih uljeza, onih atievihpotomaka, od svih onih koji nisu u stanju da se nose s tehnikimsadrajima kulture te nisu u stanju donositi javne sudove onaoj kulturi, koja, zamislite, ulazi ak i u podruje etike, po-

RIJE UREDNIKA

KAMO PROGNATI DEMU LATIAvijesti, knjievnosti, povijesti umjetnosti, filo-zofije i kulture. Zato nam je potreban monimenaderski lobi, smatra menader, koji eumjesto nas postaviti umjesno pitanje oodrivosti kulture kao bezinteresne potrageza lijepim (bez deklaracije i bez etikete). Stoga

je, smatra menader, glavni kulturnjaki prob-lem svakog kulturnog Drutva kako i na kojinain prognati umjetnika i njegove snove. Na-pokon, osjetit e se podrhtavajue tlo takvogkulturnog Drutva zbog menaderskihnasrtaja, zbog njihove trgovake psihodin-amike i zbog njihove kulturne retorike u smis-lu: treba nam vie reklama, tanji asopis bezautokratskog voenja i bez nas kao suradnika.Tek nakon takvog oitovanja menader post-

aje ponosan jer njegovo djelovanje, njegovaktivizam, ima publiku, pljesak i kliui kormenaderskih suvremenika koji e izbaciti izorbite one koji ive u vlastitim sazvijeima. Itko mi to moe, ja sam menader planet bez

atmosfere na kome nema samilosti i zanimanja za sablasti kojeizlaze iz osjeajnih umjetnikih njedara. Napokon, menaderi suspoznali svoju mesijansku ulogu i nije ih briga za kulturno potom-stvo Drutva za svoje mladunce, nove individue (mlade lavove),za stvarnu umjetniku reprodukciju.

Vano je biti posjednik kulture, a ne sudionik kulture, smatrana junak. Po njemu treba sprijeiti imaginativnu reakciju nauniverzum kulture, jer ne postoji nita osim materijalnog uni-verzuma. Dakako, pjesniki univerzum dolazi iz druge prostorije,tijesne, hladne i uglavnom mrane. Stoga, ivjeli emotivni vrtlozimenaderske percepcije, njihovo zatezanje uzdi i dolje mudrostsvih pjesnikih finesa!!! Napokon, treba priznati, menaderi sudio novog svjetskog poretka, a umjetnici su zagaivai koji nudeonu hranu koja nije halal. Oni su posvema kodljivi za nasBonjake i treba im programirati jeziine. Eto, dobro do li u svijetmenaderskih hibrida u kojemu emo stvoriti genetski modifici-ranu hranu kulture (knjievnosti, slikarstva, filma i tako dalje), amenader e voditi projekt po kojemu e se svaki pjesnik dovestiu red kao transgenetiki organizam. Napokon, na akciju spremanmenader postat e govornik o lijepom, a pjesnik samo sluatelj.Bit e to novo dostignue pismenosti. Kuku nama pri takvoj

usmjerenosti ka bitku Drutva te se pitamo ima li tu izlaza zasluaj nude (velike i male).

Da zakljuimo, umjetnik ili umjetnica, s kojima svako kulturnoDrutvo mora raunati ne moe razmiljati kao menader (alimoe bolje obavljati njegov posao, udahnuti mu malko duha) kojiradi s jedinicama informacija (bitovima) a ne s intuitivnim kon-figuracijama. I ba zato je za utrojenog menadera umjetnikneprecizan jer mu odailje nejasne poruke. Za njega, primjer-ice, pjesnik, nije dovoljno itljiv, pa stoga nije itljiv ni za kul-turno Drutvo. Treba ga internirati na sigurno mjesto kao iMusu azima atia (jo se ne zna miljenje menadera, da li nadehenemski ili na denetski Olimp). No, da menaderi ne bi ko-

jim sluajem na drugu planetu internirali Demaludina (Demu)Latia, mi ga spaavamo od ieznua u Zagrebu, meu drugimmnogovrijednim Bonjacima u ovom broju Behara.

Sead Begovi

BEHAR 92

EHAR, dvomjeseni bonjaki asopis zalturu i drutvena pitanja

akladnik:lturno drutvo Bonjaka Hrvatske

REPOROD

avni i odgovorni urednik:ad BEGOVI

vrni urednik:ip Mursel BEGOVI

ednitvo:rahim KAJAN, Senad NANI, Ervin JAHI,na KULENOVI, Zlatko HASANBEGOVI,no MUJADEVI, Azra ABADI NAVAEY

kopisi i fotografije se ne vraaju.

resa:EHARDBH Preporodca 35, 10000 Zagreb, Hrvatskalefon i fax: 00385 (0)1 483-3635mail: [email protected]@yahoo.com

eb: www.kdbhpreporod.hr

ena po primjerku 20 kn, dvobroj 40 kn,dinja pretplata 100 knena u BiH: 5 KM, dvobroj 10 KM,dinja pretplata 20 KM.

unski iro-raun:BA 2360000-1101441490

evizni iro-raun: SWIFT ZABA HR 2X:3000-280-3755185naznakom: Preporod, za Behar)

aki dizajn i prijelom:

sak: mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica

skano uz financijsku potporu iz dravnogorauna Republike Hrvatske putem Savjetanacionalne manjine Republike Hrvatske.

SN 1330-5182ljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisuno i stavovi urednitva.

Behar je prvi slavni bonjaki list tiskan latinicom u Sara-

jevu godine 1900., a izlazio je sve do 191 1. godine. Prvim muje urednikom bi o Safvet-beg Baagi, a vlasnik AdemagaMei. Objavljivao je tekstove za zabavu i pouku, izvorne iprijevodne knjievne priloge bosanske i islamske obojen-osti. Beharov se sjaj nije dao integracijom pretopiti u bliskesusjedne kulture, a niti preimenovati. Od 1992. godine izlazizagrebaki Behar ocijenjen najboljim to su Bonjaci dosadimali. On je najbolji izraz povezanosti nacionalne manjine saivotnom sredinom, dijasporom u svijetu i matinim narodomu Bosni i Hercegovini. U desetogodinjem razdoblju (1992. -2002.) glavni i odgovorni urednik zagrebakog izdanja bio jeknjievnik Ibrahim Kajan, a potom ga je zamijenio rahmetli dr.Muhamed dralovi koji je tu slubu obnaao do ljeta 2006.godine.

KAZALO

RIJE UREDNIKAKamo prognati emu Latia 3

ESEJ: TOKOVI MISLIWilliam C. Chittick (preveo s engleskog Muamer Kordi): Islamsko intelektualno naslijee 4

KNJIEVNI PORTRETI: DEMALUDIN LATIIntervju s Demaludinom Latiem (Razgovarao Filip Mursel Begovi):

Misterij poezije: Dar od Boga i ejtana 12Alija Izetbegovi gleda Bosnu iz helikoptera (poezija) 21Gazi Husrev bee ili: Bugakije (ulomci tragedije u pet inova) 27Traka zloglasnog Dubura ( iz memoara etnje s Alijom) 34

NOVE KNJIGE - Krani i muslimani to kau jedni o drugima?Senad Nani: Uvod 37Kranski stavovi prema islamu 38Islamski stavovi prema kranstvu 42

BONJAKI ARHIV SJEANJAIbrahim Kajan: Suradnja Dr. Smaila Balia u zagrebakom asopisu Behar 44

PRIETawfiq Al-Hakim: Prva brana no 49

MULTIMONOLOGSenad Nani: I munare zabranjuju, zar ne? 54

PREPORODOVA IZDANJA DIBRILOVE OIZdravko Zima: Izmeu poroka i vrline 56Ervin Jahi: Dibrilove oi 57Sead Begovi: Ruica i Smajo 57

Dibrilove oi 58Vikenda 60

USMENA KNJIEVNOSTStipe Maji: Gusle i glas umjesto pisma: Pjesmom preko Kunare planine 62

Pisma o smrti gojenog Alila 64Buljubaa Mujo i njegova ljuba 66

KAZALINA KRITIKABlao Stevovi: Steak koji transcendira grozomornu zbilju 68Mladen Biani: ar mladenake igre 69

POETSKI GLASOVINadija Rebronja: Nemam vie ime da te zagrlim 70

PREDSTAVLJANJE KNJIGAEdina Smajlagi: Identitet ima i ensko lice 71

OBLJETNICE Mustafa eman (1925.-1999.)Amir Brka: Izlazak iz sjene vrijednog kulturnog batinika i bibliografa 76

ARHIVA FOTODOKUMENTACIJABratstvo kamenara: Kad zemnik postane nebesnikFotografije: Nusret IdrizoviUvod i tekst uz fotografije: Filip Mursel Begovi 78

8/14/2019 Behar br. 92

3/43

BEHAR 92 5BEHAR 92

J: TOKOVI MISLI

MOE LI ISLAMSKO INTELEKTUALNO NASLIJEEITI OBNOVLJENO?

e: William C. Chittickveo s engleskog: Muamer Kodri

islamskim intelektualnim naslijeem podrazumije-m ovdje umovanja o Bogu, svijetu i ljudskom biu ute-

jena na Kuranu i Poslanikovoj tradiciji i predstavljenaksom generacija muslimana. Koristim termin intelek-no kao prijevod rijei aqli, elei time razgraniiti ovuu naslijea od drugog, iznimno srodnog naslijea, koje

oer posjeduje teorijsku i intelektualnu dimenziju. Ovogo naslijee jeste preneseno (naqli) naslijee.neseno znanje ueno je putem oponaanja (taqlid),osno kao slijeenje onih autoriteta koji ga posjeduju.vrsta znanja podrazumjeva nauke poput deklamiranja

ana, hadisa, arapske gramatike ili fikha. Bez taqlidamogue je biti musliman, budui da niko sam ne moei znanje o Kuranu ili prakticiranju erijata. Upravo kaose jezik ui oponaanjem, tako se i o Kuranu i praktici-e islama ui oponaajui one koji ih poznaju. Oni koji su

uzeli na sebe odgovornost uvanja prenesenog znanjanati su kao znalci, odnosno ulema.

prenesenog znanja nema mjesta pitanju zato. Uko-bi neko i postavio takvo pitanje, odgovor bi bio da Kuran

e to to kae, ili da gramatika odreuje pravila govora.uprot tome, jedini nain uenja intelektualnog znanjae n jegovo razumijevanje. Takvo znanje nitko ne moe

i oslanjajui se iskljuivo na slijeenje autoriteta. In-ktualna znanja podrazumjevaju matematiku logiku,

zofiju i znaajan dio teologije. Pri njihovom izuavanjuto je temeljno i iznimno vano pitanje. Ukoliko neko

ne razumije zato, onda e on biti slijedbenik koji opetujestavove izvjesnog autoriteta. Tada ne postoji niti dovoljnopameti da se prihvati da je 2+2=4, kako se to tvrdi, niti spo-sobnosti da se ispita vjerodostojnost izvora. Ovakvu stvarradije razumijevajte ili se ne bavite s time. Ono na to seovdje smjera nije tahqid, to bismo mogli prevesti kaoprovjeravanje, potvrivanje ili ostvarenje.

U sluaju prenesenih znanosti ljudi moraju slijedi-ti mudtehide, bilo da se radi o ivim (kao to je sluaj uiizmu) ili mrtvim (kao u sunizmu) mudtehidima. Drugimrijeima, osoba slijedi mudtehida zato to je jedini nainda se naue prenesena znanja taj da se preuzmu od onogko ih ve posjeduje. No, nitko ne moe slijediti mudtehidau stvarima poput vjerovanja, jer vjerovanje podrazumijevavlastito razumijevanje Boga, Njegovih poslanika, svetih tek-stova i Sudnjeg dana. Musliman ne moe kazati Vjerujem uBoga jer mi je moj mudtehid kazao da trebam vjerovati.Jer znailo bi to da ova osoba ne bi vjerovala u Boga akobi joj mudtehid rekao da ne treba vjerovati. Odnosno, mo-glo bi se rei da takvo vjerovanje poiva tek na ispraznimrijeima.

Premda smo ovakvim postavkama htjeli ukazati na razlikuizmeu prenesenih i intelektualnih znanosti, one su u praksiu veoma bliskom odnosu, tako da prenesene znanosti pred-stavljaju temelj za nadogradnju onih intelektualnih. Kao tobez poznavanja gramatike niko ne moe ispravno govoriti,

ESEJ: TOKOVI MISLI

isto tako je nemogue razumijevati islam bez poznavanjaKurana i hadisa. Ipak, injenica da neko odlino poznajeprenesene znanosti ne znai obavezno da je ta osoba popt-puno ili uope upuena u intelektualne znanosti. Takoer,sposobnost da se prepriavaju stavovi muslimanskih ve-likana i deklamiraju principi islamskog vjerovanja ne morauope znaiti da govornik razumijeva ono o emu pria.Obje vrste znanosti, i prenesene i intelektualne, nune su zaopstanak neke religije (ne samo islama), i obje se, takoer,postepeno gube. tavie, prenesene znanosti mogu selake ouvati negoli intelektualne, a razlog tome je izvjes-tan. Svakome je mogue nauiti Kuran ili hadise, no maloje onih koji mogu ispravno razumijevati Boga i poslanike, tevaljano raspravljati o takvim temama. Pojedinac razumjevau okvirima vlastitih sposobnosti. No, niko ne moe nauitimatematiku (ili bilo koju drugu intelektualnu znanost) bezdvoje prirodne nadarenosti i vjebe. ovjek moe imati ve-likog dara za matematiku, ali bez godina rada i vjebanjanikada njome nee znaajnije vladati. Ukoliko je tako to se

tie matematskih postulata i zakljuaka, koji su nam ipak,makar se radilo i o najsloenijim i novim problemima, rela-tivno bliski, kako tek stoje stvari s teologijskim pitanjimakoja su daleko od naeg svakodnevnog iskustva1.

Vano je istai da religija ne moe opstati, ili makar ne moedalje cvasti, bez ivue intelektualne tradicije. Da bismo todokazali (jer ovakvu postavku nipoto se ne moe prihvatitiu smislu taqlida), morat emo potraiti odgovore na pitanjapoput: ta je znaila intelektualna tradicija? Kakvu je funk-ciju imala u islamskom svijetu? ta je njen cilj? Postaviti

ovakva pitanja isto je kao i pitati: Zato muslimani morajurazmiljati? Osnovni odgovor bio bi taj da muslimani morajurazmiljati zato to jesu mislea bia, te i nemaju drugogizbora. Stvorivi ih, Bog im je podario sposobnost miljenjai inteligenciju. K tomu, Bog im je kroz mnoge kuranskestavke zapovjedio da razmiljaju i upotrijebe svoju inteli-genciju.Bez sumnje, to ne znai da Bog zahtjeva od svih muslimanada se upuste u razmatranje najprofinjenijih pitanja i tako do-prinesu izgradnji intelektualnih predispozicija posredstvom

kojih bi to inili. No, svi muslimani imaju vjersku i moral-nu dunost da na ispravan nain koriste svoju sposobnostmiljenja. Kao to Kuran kae: Bog nije zaduio niti jednuduu osim onim to je njena sposobnost. S obzirom da irazmiljanje spada u ljudske sposobnosti, Bog je zaduioovjeka da misli ispravno. No, On nije kazao to valja mis-liti, jer bi se time i u problematici intelektualnih znanosti

javio taqlid kao i u vezi sa osnovniom postulatima vjerovanja(usul), a to je pogreno i sam B og tako neto zabranjuje. Onje ljudima podario sposobnost miljenja, a oni nee moirazmiljati ispravno ukoliko jednostavno prihvaaju dogme i

stavove autoriteta. Da bi ispravno mislio, ovjek mora istin-ski misliti, i to, a ne bilo ta drugo, temeljna je pretpostavkaza bilo kakvo intelektualno pregnue. Uitelj bilo koje in-telektualne znanosti, matematike ili filozofije, to savrenodobro zna.Istina je da su mnogi, ako ne i veina ljudi, u ovom smisluneosjetljivi i nikad se nee upitati zato bi morali razmiljatio nekim stvarima. Oni rutinski slijede svoju svakodnevni-cu i umiljaju da razumijevaju vlastitu situaciju. U nekimsluajevima oni pretpostavljaju da Bog od njih ne trai nitadrugo doli da se dre vjerozakona. No, to nipoto ne moebiti argument u prilog onima koji su odobreni sposobnoumiljenja da se mahnu razmiljanja. Svako ko posjedujesposobnost umovanja o Bogu, svijetu i ljudskoj dui morataj dar upotrijebiti. Ne uini li tako, izdat e vlastitu, Bogommu datu, narav i prekrit e Boiju zapovjed.

Otud nekim muslimanima nema drugog izbora osimumovati, uei kako da misle ispravno, to bi i trebalo bitinajvanije pregnue muslimana. No, kako definirati is-pravno razmiljanje? Kako moemo razluiti izmeu is-pravnog i neispravnog naina razmiljanja? Da li injenicada ljudi nemaju izbora osim da misle znai i da su slobodnida misle ta hoe? Islamski odgovor na ovakva pitanja uvijeke biti taj da su naini ljudskog razmiljanja dosta razliiti.Neki naini miljenja podstaknuti su Kuranom i sunnetom.Drugim rijeima, cilj islamske intelektualne tradicije morabiti podudaran s ciljem islama, ili se ne radi o islamskoj in-telektualnosti.

No, ta je cilj islama? Uopeno kazano, cilj islama jestevratiti ljude k Bogu. Premda, svako se na izvjestan nainvraa k Bogu, tako da se ovdje i ne radi o pitanju samogpovratka, ve prije o nainu povratka. Posmatrano krozKuran i sunnet, Bog poziva ljude da Mu se vrate na nainkoji e njima samima osigurati konanu sreu. Ukoliko eleslijediti Put pravi (siratul-mustaqim), onaj koji vodi k sreii izbavlja od jada, oni svoja razmiljanja, stavove i vienjamoraju uskladiti s Bogom, jedinom istinskom Zbiljom. Budu

Cilj islama jeste vratiti ljude k Bogu. Premda, svakose na izvjestan nain vraa k Bogu, tako da se ovdje ine radi o pitanju samog povratka, ve prije o nainupovratka. Posmatrano kroz Kuran i sunnet, Bog pozi-va ljude da Mu se vrate na nain koji e njima samimaosigurati konanu sreu.

Vano je istai da religija ne moe opstati, ili makar nemoe dalje cvasti, bez ivue intelektualne tradicije. Dabismo to dokazali (jer ovakvu postavku nipoto se nemoe prihvatiti u smislu taqlida), morat emo potraitiodgovore na pitanja poput: ta je znaila intelektualnatradicija? Kakvu je unkciju imala u islamskom svijetu?ta je njen cilj? Postaviti ovakva pitanja isto je kao ipitati: Zato muslimani moraju razmiljati? Osnovniodgovor bio bi taj da muslimani moraju razmiljatizato to jesu mislea bia, te i nemaju drugog izbora.Stvorivi ih, Bog im je podario sposobnost miljenja iinteligenciju.

1 Uzmemo li u obzir filozofiju (falsata), teoretski sufizam (irfan) i onu znanostkoju podrazumjevamo pod pojmom kalam, uvidjet emo da je kalam najblii intelek-tualnom stilu naih dana. Islamska filozofija i irfan postavljaju mnogo vie temeljnihpitanja o sopstvu i realijama svjeta, ne zahtjevajui pritom i nuno polemike osvrte.

8/14/2019 Behar br. 92

4/43

BEHAR 92 7BEHAR 92

J: TOKOVI MISLI

ijedili iluzije i tlapnje, slijedie krivi put, koji ih neeesti mjestu zadovoljstva kome tee.torija islamske intelektualnosti ukljuuje razliite oblikeljenja koje su muslimani usvajali kroz svoje nastojanjemisle valjano i ispravno. Intelektualna tradicija bila jeava i iva, tako da su i razilaenja bila uobiajena stvar.ad u razliitim kolama miljenja koje su se javljale krozmsku historiju niti jedan stav nije bio opeprihvaen.avno, opeprihvaen stav bio je da je Bog jedan i da je Onno vrelo Istine i Zbilje; On je izvor svega i sve se njemua. Kao to je poznato, ovaj princip u islamu naziva se te-

dom insistiranjem na Boijoj Jednosti. Misliti islamskii priznavati Boiju Jednost, imajui pritom na umu onotakvo priznanje za sobom povlai. Razliitost stavova

enja, dakle, odnosi se na sporadina pitanja, a ne naenicu da je Bog jedan. to proistjee kao posljedica priznavanja tevhida tiepoimanja Boga. Uobiajeno, muslimani svoje vienjea trae promiljanjem nad znaenjima Boijih imena

svojstava spomenutih u Kuranu i sunnetu. Stoga seiitosti tih vienja tiu naina na koji je Bog primarnoaen. Ukoliko je On prvenstveno pojmljen kao Zakono-ac, ljudi e biti u prvom redu usmjereni ka potivanju irovoenju erijatskih odredbi. Ukoliko Ga se shvati kaog Koji pokriva grijehe, ljudi e se usmjeriti na utjecanje

svojih grijeha Njemu. Ako se Boga prvoredno shvati kaoostivog, svijet e tragati za Njegovom milou, a pojmi lise prvenstveno kao Lijepog, znat e da Ga moraju vol-Bog, svakako, ima devedeset i devet imena, i svako odbaca drugaije svjetlo na ono to Bog doista jeste teto On nije, pruajui ljudima mogunost da oni shvate

ga i ono to je ispravan odnos s Njim. Prirodno, misleislimani uvijek su Boga razumijevali na razliite naine,dei svakojake zakljuke utemeljene na svom vidu ra-

mjevanja. Ove razliitosti u razumijevanju u okrilju tevhi-lustrirane su i u Poslanikovoj molitvi: O Boe, utjeem

Tvojoj milosti od Tvog gnjeva, Tvom zadovoljstvu od Tvogadovoljstva; utjeem se Tebi od Tebe!

ETNJE OBNOVIj tekst naslovom ukazuje na to da se podrazumijevao je islamsko intelektualno naslijee u modernom dobunogome izgubljeno. Radi se o opirnijoj temi, te ovdje

mogu navoditi sve potkrijepe za svoju tvrdnju, ali mis-da se radi o injenici koja je oigledna za svakog musli-na koji ima uvida u vlastitu historiju. Ono to se smjerae ukazati na nekoliko osobitih prepreka, premda postojehove druge vrste. Prvo, radi se o onim intelektualnimgama koje su izvorno tue. One su blisko vezane s onim

tipovima miljenja koji su preovlaujui u Zapadnoj Evropi iAmerici, i koji preuzimaju dominaciju u modernom svijetu.Kako god, ovako su ve postali interni problem, jer ih mnogimuslimani strasno i rado prihvaaju kao neto izvorno, ilibarem doputaju da se ovi uvuku meu njih prihvaajui ihkao injenicu. Dopustivi da se ovakve intelektualne snageodomae, stvoren je prostor za drugu grupu prepreka, a tosu ona stajalita i drutvene silnice koje prijee obnovu is-lamskog drutva.

Izlaui prirodu prve grupe prepreka, moemo poeti satemeljnim pitanjem: Da li je danas mogue razmiljati is-lamski? Ili, da li je mogue biti muslimanskim intelektual-cem u modernom svjetu? Je li mogue biti i suvremeninaunik i musliman koji svijet i ljudsku duu razumijeva natemelju Kurana i sunneta? Da li je mogue biti sociolog, arazmiljati u odrednicama tevhida?

Kao posmatrau sa strane, ini mi se da mnogi musliman-ski intelektualci nisu odreeni principima islama i onim tojeste islamsko poimanje, nego uzusima miljenja koji sunesvjesno prihvaeni jo za vrijeme osnovnog obrazovanja,a tokom univerzitetskog kolovanja potvreni i uvreni.Mnogi se mogu doimati kao muslimani, ali oni razmiljajukao doktori, ininjeri, sociolozi ili politolozi.

Naivno je i pomisliti kako neko moe nauiti razmiljati is-lamski posjeujui jedanput sedmino predavanja, itajuitu i tamo knjige muslimanskih prvaka, itajui Kuran,obavljajui molitvu ili uzevi muslimanski image. U tradi-cionalnom islamskom svijetu veliki mislioci provodili sucijeli svoj ivot traei znanje i produbljujui vlastito razumi-

ko se Boga prvoredno shvati kao Milostivog, svijet eagati za Njegovom milou, a pojmi li Ga se prven-veno kao Lijepog, znat e da Ga moraju voljeti. Bog,

vakako, ima devedeset i devet imena, i svako od njihaca drugaije svjetlo na ono to Bog doista jeste te onoo On nije.

ESEJ: TOKOVI MISLI

jevanje. Islamsko intelektualno naslijee izvanredno je bog-ato. Stotine, ak i hiljade vanih knjiga koje ine intelektual-no naslijee muslimana nisu dostupne modernom svijetu, ito stoga to nikad nisu tampane. I one koje su objavljenerijetko su itane od strane muslimanskih intelektualaca.Onih nekoliko to su, pak, s arapskog ili perzijskog preve-dene na engleski ili druge moderne jezike, manje ili vieloe su prevedene, tako da se meu tim prijevodima moenai malo pravih vodia.Ne znai kako sugeriram da je nuno proitati sve velikeknjige intelektualne tradicije, i to na njihovim originalnimjezicima, e da bi ste mogli misliti islamski. U ovom vremenumusliman moe proitati jednu od ovih vanih knjiga, ak iu prijevodu, razumijeti je, i to e imati dubokog uticaja nanjegovo razmiljanje. Kako god, jedini nain da razumijemoneke knjige jeste da pripremimo sebe za njihovo razumi-jevanje, odnosno da se uputimo u tematiku kojom se bave

i izuimo je. Takvo to nije mogue uiniti kroz principesavremenog univerzitetskog obrazovanja, izuzev ako vasneko, moda, ne uputi u islamsku tradiciju. (Kaem moda,jer mnogi muslimani i nemuslimani s doktoratima islam-skih znanosti nisu u stanju itati i razumijevati velika djelaislamskog intelektualnog naslijea).

Dopustivi da moderna naobrazba pusti korjenje kroznaine miljenja koji nisu sukladni tradicionalnom islam-skom nauavanju, misliocu i praktinom muslimanu da-nas je iznimno teko uskladiti podruje intelektualnosti spodrujem vjere i vjerske prakse. Niko ne moe godinamastudirati neto, a ne biti dotaknut onim to je studirao. Nemaumaknua od onih umnih uzusa, odnosno od onog nainamiljenja kojem se neko u svom ivotu predao. To je jo vje-rovatnije i esto, mada ne i neizbjeno, kod onih intelektual-aca kod kojih je njihova vjerska orijentacija sasvim z asebnastvar (ne elim ii toliko daleko pa rei da se radi o pod-vojenim linostima, ali skoro da je tako). Naime, jedan dionjihove intelektualnosti pripada profesionalnom domenu, adrugi dio linoj pobonosti i vjerskoj praksi. Premda poje-dinac moe uspostaviti odnos izmeu ova dva podruja, onto neizbjeno ini u korist svjetonazora koji je odreen kaoracionalnija strana, odnosno, u ovom sluaju profesionalna,moderna strana. Svjetonazor zasnovan na Kuranu i noenkroz generacije muslimana bit e zatvoren kroz ovakveljude, te e se oni okrenuti onom nainu miljenja kome sukroz profesiju uvjebani, koji predstavljaju suvremene in-telektualne trendove i koji je populariziran putem televizije idrugih sredstava masovne indoktrinacije.

Mnogi muslimanski znanstvenici govore nam kako im

moderna znanost pomae da vide velianstvenost Boijegstvaranja, i to je sigurno argument kojim se prirodnimznanostima daje prednost u odnosu na drutvene. No, da lije nuno studirati fiziku ili biokemiju da biste vidjeli Boijeznakove u svim Njegovim stvorenjima? Kuran se stalnoobraa muslimanima: Zar o njima neete razmiljati?! Zarneete uoavati?! Zar neete misliti?! O emu? O Boijimznakovima (ayat) koji se vie od dvije stotine kuranskihstavaka govore nam o tome mogu svuda nai. Ukratko,niko ne mora biti veliki znanstvenik, odnosno ne mora ni-kako biti znanstvenik, da bi shvatio kako svijet govori ovelianstvenosti Tvorca. To je jasno svakoj budali. Ovdje seradi o onome to Poslanik naziva vjerom starica, i nikomnije potrebna naroita intelektualna vjeba da bi ovu stvarshvatio. Jednostavno, dovoljno je pogledati po svijetu i svee biti jasno onima koji misle. Istina je da osnovno razum-jevanje Boijih znakova moe osigurati ono znanje koje ebiti dovoljno za spas. Uostalom, Poslanik je rekao: Mnogi odljudi u Dennetu bie budale. No, biti budala ovdje znai

neoptereenost ovosvjetskim stvarima, a u naim danima toje teko ostvarivo. Sigurno je da se takvo to danas ne moesresti meu intelektualcima. Oni su obino mnogo pamet-niji, to objanjava kako to da su uvijek odlini doktori iliininjeri. Drugim rijeima, oni stalno razvijaju i unapreujusvoju sposobnost miljenja, tako da nemaju izbora osim dabudu intelektualci. Neizbjeno, njihova inteligencija bivaoblikovana kroz proces njihovog obrazovanja i posredstvommedija.

BOANSTAVA MODERNITETAOne informacije i uzusi miljenja koji kolaju kroz moder-nu epohu nisu sukladni islamskom nauavanju. Moda jenajbolji nain da ovo jasnije predstavimo uz osvrt na kara-kteristike moderniteta pod ime podrazumijevamo to ukakvom odnosu stoje karakteristike moderniteta s prvimprincipom islamskog vjerovanja tevhidom. Poteno bi bilokazati da stoje u opozitnom odnosu. Neko bi odmah kazaoda se u sluaju moderniteta radi o irku - produivanjusudruga Bogu. Meutim, mnogi muslimani imaju isuvieemotivne reakcije naspram ovog izraza, tako da bi on malopomogao u naoj diskusiji. tovie, oni su izgubili dodir spravim smislom tog izraza jer nisu upoznati sa islamskomintelektualnom tradicijom u kojoj su tevhid i irk detaljnoanalizirani i predstavljeni. Stoga, neka mi bude doputenoda modernitet okrakteriziram kao teksir, odnosno jezikiopozit tevhidu. Tevhid znai tvrditi da je Bog jedan. Tek-sir jeziki znai umnoavati, initi neto mnotvom, au vjerskom kontekstu razumio bih to u smislu tvrditi da jebogova mnogo.Moderno doba i moderno miljenje nema jedinstvenosredite, jedinstvenu orijentaciju, jedinstven cilj, odnos-

Mnogi muslimanski znanstvenici govore nam kako

im moderna znanost pomae da vide velianstvenostBoijeg stvaranja, i to je sigurno argument kojim seprirodnim znanostima daje prednost u odnosu nadrutvene. No, da li je nuno studirati ziku ili bioke-miju da biste vidjeli Boije znakove u svim Njegovimstvorenjima?

Ukratko, niko ne mora biti veliki znanstvenik, odnosnone mora nikako biti znanstvenik, da bi shvatio kako svi-

jet govori o velianstvenosti Tvorca. To je jasno svakojbudali.

8/14/2019 Behar br. 92

5/43

BEHAR 92 9BEHAR 92

J: TOKOVI MISLI

namjere. Modernitet nema opih principa niti svogmjerenja. Drugaije kazano, nema boanstva kao onog

daje smisao i orijentaciju ivotu. Bog je, inae, ono emuimo. 2

derni svijet slui mnotvu, mnotvu boanstava. Pos-rano kao nikad intenzivniji proces teksira, boanstvaas mogu biti umnoavana do u beskonanost, dok ljudiu sve ono to im se nadaje kao boanstvo, uglavnom boanstava. Ispravnost mog stava bie izvjesnija uko-napravimo usporedbu izmeu intelektualne historije

adne i islamske civilizacije. Svojevremeno, islamskoljenje moglo se ocjeniti kao tendencija ka jedinstvu,moniji, integraciji i sintezi. Veliki muslimanski misliocidali su mnogim disciplinama, no doimalo se tada kao da

ve one grane jednog stabla stabla tevhida. Nije posto-nikakva oprenost u izuavanju astronomije i zoologije,

ke i etike, matematike i juristike, misticizma i logike. S veilo proeto jedinstvenim principom, a osjeaj da je Bog

proimajua realnost bio je svuda prisutan.

torija zapadnjake misli, pak, moe se okarakterizira-kao suprotna tendencija. Premda je u srednjovjekovljuaristiko miljenje bilo preovlaujue, nakon Srednjegka na ovamo stalno je rasla podvojenost i oprenost.esansni ovjek mogao se baviti razliitim znanostimaodobno zadravati jedinstvenu viziju. Danas, meutim,ko je ekspert za jednu strogo odreenu oblast, dok seormacije stalno mnoe. Rezultat je uzajamno nera-

mijevanje i opa disharmonija. Nemogue je danas us-taviti, jedinstvenost znanja i nema mjesta komunikaci-runjaka u razliitim disciplinama ili ak specijalista za

edinana pitanja iste discipline. Ukratko, ljudi modernoga ne posjeduju jedinstvene principe, a poslijedica toga jeontrolirano bujanje ciljeva i elja te intenziviranje kaosa.

om kaosu svatko ima boanstvo koje on ili ona tuju.ko ne moe opstati u totalnom vakuumu, bez cilja, bezsla i bez usmjerenja. Boanstva koja ljudi tuju u kazi su

ono to daje smisao i razloge njihovim ivotima. Razlikaeu tradicionalnih i modernih predmeta tovanja jeste

ome to je danas nemogue uskladiti sitna boanstvaderniteta s Vrhovnim boanstvom, a ako se u tome i us-, Vrhovno boanstvo biva proizvedeno ideologijom. Pri se zasigurno ne moe raditi o Bogu tevhida, jer On jeacija bilo kakvih drugih boanstava; moe jedino bitiora o oevidnoj imitaciji Boga tevhida, a takvo to javlja

naroito onda kad se religija neumjesno upusti u domentike.

Boanstva u svijetu teksira su brojna. Da napomenemosamo ona najvanija, trebalo bi sainiti spisak mitova i ide-ologija modernog doba: evolucija, napredak, znanost, me-dicina, nacionalizam, socijalizam, demokracija, marksizam,sloboda, ravnopravnost... Ipak, moda je najopasnija stvarkod boanstava moderniteta to to je iznimno teko pre-poznati svrhu tih boanstava, jer u modernom svijetu onase uzimaju zdravo za gotovo, i drimo ih tako neizbjenimkao da se radi o zraku ili disanju. Dopustite da navedemnajznaajnije meu ovim boanstvima s njihovim naizgledbezazlenim imenima: osnovne potrebe, briga, komunikaci-ja, potronja, razvoj, obrazovanje, energija, razmjena, fak-tor, budunost, rast, identitet, informacija, ivotni standard,menadment, model, modernizacija, planiranje, proizvodn-ja, napredak, sirovina, odnos, resurs, uloga, sluba, seksu-alnost, mogunost, sistem, blagostanje, posao. Tu su neka,ne i sva, od devedeset i devet lijepih imena boanstava mo-derniteta. Ponavljanje ovih imena zikr je modernog ovjeka.

Za onog koji se eli pozabaviti analizom prirode ovihboanstava uputno je da konzultira knjigu Plastine rijei,njemakog lingvista Umea Poerksena. Podnaslov dijelamnogo bolje govori o emu se radi: Tiranija modularnogjezika. Poerksen prikazuje kako moderna upotreba jezika(upotreba dominantna od svretka Drugog svjetskog rata)ima za poslijedicu nastanak grupe rijei koje su se pretvor-ile u najgore tirane to ih je svijet ikada vidio. Dodue, on ihne naziva boanstvima, jer se radi o lingvistu bez pretenzijada se uplie u teoloke teme. Ipak, on ove termine naziva ti-ranima, a to je dobar prijevod kuranskog boanskog imenaAl-Jabbar. Kad se taj termin primjeni na Boga, oznaava daBog dri potpunu kontrolu nad cjelokupnom Svojom kre-acijom. Tiranija postaje negativan atribut onda kada seona pripie stvorenjima, jer tada ukazuje na to da stvoren-ja u zurpiraju Bo iju mo i autoritet. U sluaju plastinihrijei, uzurpacija se odnosi na uz imanje pojedinih pojmova

kao sredstava za ostvarenje drutvenih ciljeva.Kao to Poerksen zakljuuje, ove tiranske rijei u krajnjemposjeduju trideset osnovnih karakteristika. Najvanije odnjih su to da se ovi termini ne daju definirati te injenicada se doivljavaju kao neto to se odlikuje boanstvenoui svetou. Lingvistikim terminima kazano, takve rijeinemaju svoju denotaciju (opseg znaenja pojma), ali zatonose brojne konotacije. Rijei kao skrb, blagostanje iliivotni standard sasvim su u redu, ali razliitim ljudimaone sugeriraju mnoge razliite stvari. Radi se o apstraktnimterminima koji se doimaju znanstveno, tako da im se u svi-jetu u kome je znanost jedno od najviih boanstava pridajeoreol svetosti.

Muslimanski intelektualci, osim nekolicine asnihizuzetaka, ne postavljaju pitanja legitimnosti mod-ernih boanstava. Oni radije raspravljaju o najboljemnainu da se robuje tim novim tiranima. Odnosno, onimisle kako islamsko drutvo mora biti prilagoeno iusklaeno standardima moderniteta, standardima kojisu zasnovani na teksiru.

uran kae da je Bog bogat, a da su ljudi siromaniovatelji Boga. Odnosno, ljudi nemaju nikakve drugevarne potrebe osim tovati Boga. No, danas ljudi

sjeaju potrebu da tuju besmislene koncepte, misleia ih moraju posjedovati.

Spomenimo pri tom kuranski stavak : (...) hoe li ti biti uvar onomee strast svoju za Boga svoga uzeo? (25:43)

ESEJ: TOKOVI MISLI

Mnoge od ovih rijei unose neto to se ne da definirati istvaraju beskonane ideale. inei ideale beskonanim, onei ljudske potrebe ine beskonanim, a kada se te potrebejednom probude, one pretendiraju da budu samoevidentne.Kur'an kae da je Bog bogat, a da su ljudi siromani tovateljiBoga. Odnosno, ljudi nemaju nikakve druge stvarne potrebeosim tovati Boga. No, danas ljudi osjeaju potrebu da tujubesmislene koncepte, mislei da ih moraju posjedovati. Tiisprazni idoli objekti su ljudskog tovanja i klanjanja.

Plastine rijei daju veliku mo onome ko govori u njihovoime. Svako ko koristi rijei poput skrb, komunikacija,potronja, informacija, razvoj doima se uglednim, abudui da govori o boanstvima i istinama, primorava drugeda ute. Nakon svega, mi mislimo da samo potpun idiot neeli biti objektom brige i potpore. Zato slijedimo one koji ese, eto, brinuti o nama i unaprijediti nas.

Moderni mudtehid koji govori u ime ovih mini-boanstava

je, naravno, ekspert. Svaka od plastinih rijei nudi namneki ideal i hrabri nas u pomisli da ih samo eksperti moguostvariti, te zato moramo njima povjeriti svoje ivote. Mora-mo slijediti autoritete, mudtehide znanosti, a oni e namponuditi lani erijat naeg zdravlja, blagostanja ili naegobrazovanja. Ljudi uivaju u tome da se dre fetvi ovihmudtehida. Ako se eksperti usaglase, ako ostvare idmu,i ako kau da moramo sruiti selo da bismo prinijeli rtvuboanstvu razvoja, nama nema druge nego slijediti svojeautoritete. Mudtehidi znaju najbolje.

Svaka od plastinih rijei ini da druge rijei spram nje iz-gledaju nitavnim i deplasiranim. Moramo se ponositi timeto tujemo ovakva boanstva, jer nai prijatelji i kolegesmatrat e nas prosvjetljenima kad vide da su ove rijeina zikr i dova. Oni koji starog Boga jo uvijek dre zaoz-biljno mogu prikriti tu zbunjujuu injenicu time to e Mu

pridruiti tovanje novih boanstava. Oevidno, mnogi ljudikoji istrajavaju na tovanju starolikog Boga nastoje to oprav-dati tako to govore kako i On trai da ponavljamo: briga,komunikacija, potronja, identitet, informacija, ivotni stan-dard, menadment, resursi..., taj dobro poznati zikr.

Zato to plastina boanstva nemaju denotacije, oni kojivjeruju u njih mogu ih razumijevati kroz sve konotacije kojeim nude, te tako mogu uvjeriti sebe da slue temeljnimpotrebama iskazanim kroz ova boanska imena, potrebamakoje su, nakon svega, samoevidentne. Siromani smo beznjih i moramo im sluiti. Svi vide da su ova boanstva vri-jedna tovanja. Religioznim ljudima ne pada nimalo tekobojiti ove tirane vjerskim bojama. Ljudi dobre volje u imeovih boanstava nastoje mijenjati svijet, ne shvaajui daslue idolima koje je napravio ovjek, idolima koje su, kakoKur'an, kae, nainili sami vlastitim rukama.

Pria o lanim boanstvima je preduga, naroito danas kad

lanih boanstava ima vie nego li ikad ranije u povijesti.Ku'ran nam kazuje kako je svaki poslanik dolazio s poru-kom tevhida i da je Bog svakoj zajednici slao poslanika.Svaka zajednica u prolosti imala je vlastitu verziju tevhida,premda bi ljudi, zbog svoje neukosti i zaboravnosti, odlutaliu irk. No, u modernom drutvu nema nieg osim mnotvaboanstava, a ova boanstva, po pravilu, ne ostavljaju mjes-ta tevhidu.Razumijevanje prirode lanih boanstava uvijek je imalocentralno mjesto u intelektualnim znanostima, to se nemoe kazati i za prenesene znanosti. Nitko ne moe prih-vatiti da nema boga osim Boga iskljuivo na temelju taqlida.Svjedoenje mora biti zasnovano na razumijevanju onog kotvrdi da je istinito, inae ono nee biti potpuno. Stoga veidio islamske intelektualne tradicije sadri razjanjenjai pojanjenja objekta vjerovanja: to je to u to muslimanmora vjerovati? Zato bi uope trebalo tako vjerovati?

8/14/2019 Behar br. 92

6/43

BEHAR 92 11BEHAR 92

J: TOKOVI MISLI

rvi objekt vjerovanja muslimana je Bog, potom Njegovieli, poslanici, Sudnji dan te to da Bog odreuje dobro i. Pri raspravi o Bogu i drugim objektima vjerovanja bitnoojasniti ne samo to on i jesu, nego i to nisu. Onda kadi ne znaju to Bog jeste i kad ne znaju kako lahko moguenuti u tovanje lanih boanstava, nee se moi zatititieksira modernog svijeta, mnotva boanstava za koja imderni naini miljenja tvrde da ih valja sluiti. U sluajuza islama s modernitetom upadljivo je to da muslim-ma nedostaje intelektualne pripremljenosti da se nosesituacijom. Muslimanski intelektualci, osim nekolicinenih izuzetaka, ne postavljaju pitanja legitimnosti mod-

h boanstava. Oni radije raspravljaju o najboljem nainu

se robuje tim novim tiranima. Odnosno, oni misle kakomsko drutvo mora biti prilagoeno i usklaeno stan-dima moderniteta, standardima koji su zasnovani nasiru.glo bi se rei da ogroman broj muslimana naeg dobai naine kako da islam prilagode irku. Mnogi musli-

ni prepoznaju danas da je Zapad platio visoku cijenudernizaciji i sekularizaciji. Oni vide da se razliite soci-e krize javljaju u svim modernim drutvima i shvaajusu te krize na neki nain povezane sa gubitkom religi-e tradicije i devalvacijom modernih vrijednosti. Mnogi odjudi govore nam kako je islam drugaiji, da islam moeojiti tehnologiju i progres, razvoj ili strunost,ajui pritom i islamski moral i duhovne vrijednosti iegavajui drutvene dezintegracije prisutne na Zapadu.gim rijeima, oni misle da bi muslimani trebali zaborav-a tevhid, zauzeti kurs teksira, a da pritom ne podnesu

akve negativne konsekvence.

enica je da mnogi razmiljaju o ovakvim putevima, neaajui apsurdnost svoje pozicije i gubei pritom onu viz-evhida koja je davala ivot islamskom miljenju. Oni ne

gu vidjeti kako je sve u posebnom uzajamnom odnosu,roputaju razumijeti da robovanje lanim boanstvimano razara svaki poredak (ne samo na individualnoj itvenoj razini, ve i u svijetu prirode). Odnosno, kad ljudiputaju da slue Boga onako kako ih je On pozvao dae, oni nisu u stanju izvravati one funkcije zarad kojihstvoreni. Konaan rezultat je to da na svijet postaje svetiniji. Sljedei kur'anski stavak znakovito govori o tome:g onoga to ljudi rade pojavio se mete i na kopnu i naru, da in On da da iskuse kaznu zbog onog to rade, nese popravili. (30:41) Kad ljudi slijede boanstva teksira,

vrat se samo moe uveati, to e zavriti rastrojstvomode jednako kao i rastrojstvom drutva. Razvrat (fes-naposlijetku, definira se kao pomanjkanje ispravnosti

ah) odnosno valjanosti, uravnoteenosti, harmonije,ada, reda, uvezanosti i jedinstva, to sve skupa gradi te-d ili injenje neega jednim.

STAJALINE SMETNJE

Druga vrsta prepreka koje stoje pred obnovom intelektu-alnog naslijea mogu se na drutvenoj razini razluiti kaostajalita i idejni koncepti koji su prihvaeni od muslimanamodernog doba. Oni proizilaze iz gubitka intelektualne ne-zavisnosti, utjelovljujui se u institucije i strukture mod-ernog drutva. Ne bih elio sada ii u detalje. Dopustitesamo da ukaem na to da se ove prepreke manifestirajukroz razliite struje koje nije teko uoiti, poput politizacijezajednice, monolitne interpretacije islamskog uenja i slij-epog prihvaanja stavova suvremenih muslimanskih lidera(odnosno taqlida ondje gdje je mjesto tahqiqu). Ipak, modaje n ajizrazitija i najpogubnija prepreka onaj odnos koji seopenito moe nazvati antitradicionalizmom.Svakako, islam je, poput drugih religija uostalom, ute-meljen na tradiciji (sumi cjelokupnog prenesenog i intelek-tualnog naslijea), no mnogi muslimani ne vide danas ni-kakvu oprenost izmeu vjere u boanstva modernitetai prihvaanja autoriteta Kur'ana i Sunneta. Slijedstvenotome, oni ignoriraju trinaest stoljea intelektualne historijeislama, zagovarajui stav kako niko ne treba pomo velikihmislilaca iz prolosti e da bi razumijevao i interpretiraoKur'an i Sunnet.

Moramo imati na umu to da ako u modernom svijetu postojineka opeprihvaena dogma, onda je to odbacivanje tradici-je. Veliki profeti moderniteta (Descartes, Rousseau, Marx,Freud) slijede razliita boanstva, no svi su suglasni okotoga da stari bogovi nisu vie upotrebljivi. S gledita islama,Boiji poslanici propovijedaju tevhid. Nasupot tome, mod-erni profeti zagovaraju odbacivanje tevhida i prihvatanjeteksira. Mora se prvo zanijekati Boije jedinstvo e da bi semoglo prihvatiti druge bogove umjesto Njega.

U tradicionalnoj islamskoj terminologiji, Bog je qadim,prapoetan ili vjeit. Bog je oduvijek bio i zauvijek e biti. Umodernitetu, bogovi su novi. Da bi ostali novima, moraju sestalno mijenjati i modificirati. Novo uvijek nastoji biti ispredstarog, onog koje je zastarjelo i zaostalo. Znanost uvi-jek iznalazi nova otkria, a tehnologija stalno proizvodi nove

nogi muslimani ne vide danas nikakvu oprenostmeu vjere u boanstva moderniteta i prihvaanjautoriteta Kurana i Sunneta. Slijedstveno tome, oni ig-oriraju trinaest stoljea intelektualne historije islama.

objasniti njihov odnos ili konani znaaj. Suk ladno vlastitimpremisama, znanost je ograena od podruja nevidljivog,onog to Kur'an naziva gajb. Ukoliko znanost nema ta rei oanelima i duhovima, onom to se moe nazvati relativnimgajbom, to tek moe kazati o Bogu, odnosno apsolutnomgajbu?! Nasuprot tome, islamska intelektualna tradicija

ukorijenjena je u znanju o Bogu, i na taj nain takoer os-tvaruje razliite vidove znanja. Ona je utemeljena na apso-lutnoj istini i izvjesnosti, nasuprot modernih disciplina kojesu uskraene za Apsolut. Jedino ovi oblici tradicionalnogznanja mogu nanovo uspostaviti ljudsku vezu s boanskim.Naposljetku, dopustite da ukaem i na to kako je temeljniproblem modernog islama u tome to muslimani pate odonog to se tradicionalno naziva sloenim neznanjem,dehli murakkeb.

Neznanje znai ne znati. Sloeno neznanje je ne znati dase ne zna. Tako, mnogo muslimana uope ne zna ta je is-lamska tradicija, ne znaju kako misliti islamski, i pritom neznaju da ne znaju. Pojedinci prepoznaju vlastito neznanje idaju se u potragu za znanjem (talab al-'ilm), to je, kako jeope poznato, dunost svakog muslimana, preciznije svakogivog bia. Obnova intelektualne tradicije nemogua je svedok svako ne poduzme takav korak na individualnom planu.Tradicija nikad ne moe biti obnovljena kroz taqlid niti orga-niziranom zajednikom akcijom, nego jedino posveenjemindividue, kroz njihovu osobnost odnosno lini tahqiq.Vlade i komiteti ne mogu rijeiti problem, jer oni od poetkanastupaju pogreno. Razumijevanje ne moe biti nametanoili ozakonjivano, ono jedino moe niknuti iz srca.

Poslanik je rekao: Mudrost je izgubljena deva vjernika. Gdjegod da je nae, on joj se obraduje. Ljudi danas ne znaju tomudrost jeste, a jo manje znaju da polau pravo na nju.Dok to ne uvide, nee shvatiti da se njihova deva izgubila.Ostat e pri miljenju da je i ta deva tek upotrebna roba,poput automobila, kompjutera i aviona koje koriste kad imustrebaju. Tragedija se deava onda kad ljudi nemaju pojmao tome da jedino na kamili mudrosti mogu bez opasnostiprojahati kroz pustinju moderniteta.

izume za koje svi odmah mislimo da ih trebamo. Sve ono tose stalno ne obnavlja doima nam se mrtvim.

Jedno od imena boanstva novovjekosti jeste originalnost.Njena uloga je da odreuje nove stilove i modele, i njenoprisustvo svugdje je evidentno, posebno u podruju propa-gande i masovne indoktrinacije. Tako, imamo suvremenemudtehide koji odreuju eni ta bi morala obui i koji svojefetve mijenjaju svaki dan. Sveenstvo originalnosti nameesvoj autoritet i u svijetu umjetnosti. Uzima pod svoje mod-erne univerzitete, gdje mnogi profesori prihvaaju najnovijeintelektualne stilove isuvie kasno, tako da moraju otii sascene. I na modernim univerzitetima, ba kao i kod enskeodjee, dominira parika moda.Najvea opasnost od antitradicionalizma za moderne mus-limane lei u tome to oni moraju prihvatiti ovo boanstvo(kao i mnoga druga) n e razmiljajui previe o tome to za-pravo ine. Oni, tako, umiljaju da z a trinaest stotina godinamuslimani nisu rekli nita. ele zadrati svoj muslimanski

identitet, ali oni samo umiljaju da to i ine, jer nedovoljnoje sauvati svoju naklonjenost Kur'anu i Sunnetu, a istodob-no slijepo ignorirati velike interpretatore tradicije iz minulihstoljea.

Ako ljudi vjeruju kako im veliki interpretatori vie ne tre-baju, izgleda da je to zato to ljudi danas vjeruju u boanstvaprogresa, znanosti i razvoja. Govore nam kako danas o svi-jetu znamo kudikamo vie negoli ljudi starih vremena, jermi imamo znanost. Ljudi koji ovako razmiljaju obino oznanosti ne znaju nita osim onoliko koliko saznaju iz medi-ja, a zasigurno nemaju pojma o islamskoj intelektualnojtradiciji. Oni su slijepi poslunici, premda je taqlid u ovakvimstvarima apsurdan. to je jo gore, radi se o selektivnomtaqlidu. Oni ele prihvatiti jedino intelektualni autoritetznanstvenika i eksperata, ali nipoto velike musliman-ske mislioce iz prolosti. Ukoliko je Einstein neto kazao,to mora biti istina, no ukoliko su neto kazali Gazali ili Mula

Sadra, onda je to neznanstveno, hoe se rei pogreno.Ukoliko bi imali nekog pojma o intelektualnim korijenimai temeljima znanosti i teologije, znali bi da znanost nemato kazati teologiji, ali teologija ima tota rei znanosti.Razlog tome je taj to je teologija ukorijenjena u tevhidu,te zato stoji ponad svega i jasno uoava sveopu uzajam-nost. Znanost je, meutim, ukorijenjena u teksiru, i zato jeobiljeena mogunou, te se ona moe baviti samo mno-gostima i njihovim rearaniranjem unedogled. ak i kadauspije primijetiti oevidne uzajamnosti, ona nije u stanju

ESEJ: TOKOVI MISLI

U tradicionalnoj islamskoj terminologiji, Bog je qadim,prapoetan ili vjeit. Bog je oduvijek bio i zauvijek ebiti. U modernitetu, bogovi su novi. Da bi ostali novi-ma, moraju se stalno mijenjati i modicirati. Novo uvi-

jek nastoji biti ispred starog, onog koje je zastarjeloi zaostalo. Znanost uvijek iznalazi nova otkria, atehnologija stalno proizvodi nove izume za koje svi od-mah mislimo da ih trebamo. Sve ono to se stalno neobnavlja doima nam se mrtvim.

Ako ljudi vjeruju kako im veliki interpretatori vie netrebaju, izgleda da je to zato to ljudi danas vjeruju uboanstva progresa, znanosti i razvoja. Govore namkako danas o svijetu znamo kudikamo vie negoli ljudistarih vremena, jer mi imamo znanost. Ljudi koji ovakorazmiljaju obino o znanosti ne znaju nita osim ono-liko koliko saznaju iz medija, a zasigurno nemaju po-

jma o islamskoj intelektualnoj tradiciji. Oni su slijepiposlunici, premda je taqlid u ovakvim stvarima apsur-dan. to je jo gore, radi se o selektivnom taqlidu. Oniele prihvatiti jedino intelektualni autoritet znanst-venika i eksperata, ali nipoto velike muslimanske

mislioce iz prolosti. Ukoliko je Einstein neto kazao,to mora biti istina, no ukoliko su neto kazali Gazali iliMula Sadra, onda je to neznanstveno, hoe se reipogreno.

8/14/2019 Behar br. 92

7/43

BEHAR 92 13BEHAR 92

JIEVNI PORTRETI: Demaludin Lati

MISTERIJ POEZIJE:DAR OD BOGA I EJTANARazgovarao: Filip Mursel Begovi

Intervju: Demaludin Lati

KNJIEVNI PORTRETI: Demaludin Lati

Godine 1983. osueni ste na 6 i pol godina zatvora. Vjero-jatno Vam je pria o Vaem utamnienju naporna, s obzi-rom da je toliko medijski isticana. Meutim, nas zanima to

je s generacijom muslimana koja je provela svoje najboljegodine po komunistikim zatvorima? Tko se prodao zakarijeru i ima li jo uvijek onih estitih i vjernih izvornojideji mladomuslimanskoga kruga? Opstoji li ta ideja i daljeu novom drutvenom i politikom ureenju i treba li namaneka posve nova deklaracija? Nekada zajedno u eliji, adanas se neki od vas u potpunosti razilazite? Kako je tomogue?Bismillahir-Rahmanir-Rahim. Jedan dio nas, osuenih1983., ve je na Ahiretu: Salih Behmen, Alija Izetbegovi,Dervi urevi, Omer Behmen, a Ruid Prguda je podle-gao komunistikoj torturi jo u istrazi, 1983. Neka je rah-met njihovim duama. Mi koji smo preostali i danas smozajedno, osim jednog, ili dvoje od nas. Zapravo, ne znam tai kako danas razmilja Melika Salihbey Bosnavi. Sa njomsam prekinuo kontakte nakon moga izlaska iz zatvora i tosamo stoga to sam ostao uz Aliju ljudski i, dobrim dije-lom, politiki, sve do kraja njegovog ivota. Sa MustafomSpahiem sam bio u odlinim odnosima sve dok i on nijekumovao propasti Ljiljana i mojih projekata... Meliku i da-nas potujem, imam razumijevanja za njezinu rtvu, itamnjezinu literaturu, korektan sam prema njoj kao piscu, ali ne elim biti blizu nje, i to ne samo ja, nego, koliko znam,niko od nas. Mustafa Spahi danas pie za Osloboenje, koje

se nikad nije izvinilo za zloin nad nama i drugim rtvamakomunizma i koje i danas, ustvari, stoji na istim pozicijamakao 83, tj. najradije bi nas, svjedoke komunistikih uasa,hapsili i ostraeno strijeljali kao i nau brau 1949. Ne vje-rujem da itko normalan moe shvatiti toga Mujkija koji usvojim filipikama za kilu mesa zakolje vola; ja ga uistinusaalijevam, on je jedna velika komunistika pobjeda nadnaim islamskim kakvim-takvim pokretom. Kakvi su odno-si drugih sa Mujkijem i Melikom, ja o tome ne znam i neraspitujem se. Mi preostali smo u jako bliskim odnosima,i pored ponekog politikog neslaganjaNaalost, mi smodoslovno rastjerani 2001. g., nakon 11. septembra, ni krivini duni! Zavrili smo na crnim listama ambasada nekihzapadnih zemalja i, ponovo, u sudnicama, gdje su od naspokuali napraviti kriminalce na isti nain kao to su nekadaod nas pravili nacionaliste, klerofaiste, fundamentalisteNa svu sreu, Hasana je ameriki sudija dva puta oslobodio,mene je oslobodila sudijinica Naa Seferovi nakon godinui po dana komunistikog pritiska i slamanja zbog navodneuvrede njihova oca nacije, Hamdije Pozderca (traili su30.000 KM na ime odtete!), a Edhemu ponovo sude za nekistan koga je njegova Vlada oduzela od komunistikog funk-cionera i predala Nedadu Brankoviu; Husejna ivalja suprebacili iz Austrije i tri dana isljeivali u MIP-u za navodnemalverzaicje dok je bio ambasador u Beu, nakon ega jeon, pokrivi sve i dinar ovjerenom dokumentacijom, na-pustio Bosnu Nama treba jedno kritiko itanje naeg

Knjievnik Demaludin Lati roen je u Pridvorcima kod Gornjeg Vakufa 1957. godine. Zavrio je Gazi Husrev-begovumedresu u Sarajevu, zatim Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i Filozofski fakultet (Odsjek jugoslavenskih knjievnostii srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika kao i prvi stepen na Odsjeku za filozofiju i svjetsku knjievnost). Magistriraoje na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu (Odsjek svjetske knjievnosti), a doktorirao na Fakultetu islamskihnauka 1999. na temu Stil kuranskoga izraza. Na istom fakultetu zaposlen je kao docent na katedri tefsira. Predajetefsir na Islamskoj pedagokoj akademiji u Novom Pazaru, te teoriju knjievnosti na Filozofskom fakultetu Univerzitetau Novom Pazaru.Zbog islamskih aktivnosti i politikih ideja komunistiki reim ga je uhapsio 1983. g. i u poznatom sarajevskom pro-cesu protiv muslimanskih intelektualaca osudio na 6,5 godina zatvora. Osloboen je na intervenciju MeunarodnogPEN-centra 1986. g. Po izlasku iz zatvora bio je zamjenik glavnog urednika Preporoda, islamskih informativnihnovina, a pokrenuo je i sedmine listove Muslimanski glas i Ljiljan, iji je glavni urednik bio od 1990. do 1994. g.Bio je dugogodinji politiki suradnik predsjednika Stranke demokratske akcije i Predsjednitva Bosne i Hercegovine,rahm. Alije Izetbegovia, s kojim je pokrenuo Bonjaku radio-televiziju. lan je Drutva pisaca Bosne i Hercegovine iSvjetskog drutva muslimanskih pisaca sa sjeditem u Rijadu. Dobitnik je vie knjievnih nagrada.Objavio je zbirke poezije: Mejta i vodica, V. Maslea, Sarajevo, 1980., Amberom ti cvali puti (poema), El-Kalem,Sarajevo, 1980. (dva izdanja), Dome Davudov, Svjelost, Sarajevo, 1990. (tri izdanja; tree pod naslovom Moj Um-mete), Srebrena esma, V. Maslea, Sarajevo, 1991. (etiri izdanja), kripa vratnica, Bosanica-print - Signum,Sarajevo-Zagreb, 2000., Srebreniki inferno, Bosanica-print, Sarajevo, 2001. (dva izdanja), Ja sam tavus aikane- Divan ilahija i kasida, Bosanica-print, Sarajevo, 2003., Keri svoga porobljenog naroda zbirka poezije (Bosanska

rije, Tuzla, dva izdanja, 2006. i 2007.). Nadalje, objavio je knjige: ejtanija (dramatizirana bajka), Bosanica-print,Sarajevo, 2003.,Mjeseina endeluske noi tragedija koja tematizira genocide na muslimanima panije u 15. st. ( Sa-rajevo, Bioturs, 2007.), Stil kuranskoga izraza (doktorska disertacija), El-Kalem, Sarajevo, 2001., Islam i svjetskereligije, I i II, El-Kalem, Sarajevo, 2000., Hrestomatiju Metodologija tefsira, Hrestomatiju Klasine kole tefsira,Hrestomatiju Hatabet (zajedno sa mr. hfz. Kenanon Musiem).Pred tampanjem je knjiga Sedam harfova Kurana Ogledi o jeziku Allahove Knjige u izdanju FIN-a. Autor jemnogih prijevoda s arapskog i engleskog jezika. Zastupljen u svim antologijama i pregledima bosanskohercegovake ibonjake poezije i u antologiji bonjake prie za djecu. Pojedini ciklusi pjesama prevedeni su mu na arapski, turski,engleski, francuski i talijanski jezik, zbirka pjesama Moj Ummete prevedena je na albanski jezik, a Srebreniki in-ferno - poema od devetanaest pjevanja prevedena je na turski jezik i objavljena u dva izdanja, zatim je prevedena naperzijski i eka na objavljivanje. Mjeseina endeluske n oi prevodi se na turski jezik.

8/14/2019 Behar br. 92

8/43

BEHAR 92 15BEHAR 92


domuslimanskog pokreta. Zato se Alija Izetbegovi,je bio predsjednik SDA i predsjednik Predsjednitva,

ao sa tadanjim Mladim Muslimanima, a oni sa njim?ravam svoje memoare i o tom pitanju u ljubei istinu nego Sokrata takoer progovoriti koju rije. Naalost,

pokret ukoliko je to ikad bio istinski politiki pokret as tuno nestaje zahvaljujui osionom i plitkoumnomaanju upravo dvojice-trojice svojih starih lanova. Ne

elio da me krivo shvatite, nas nekolicina nikada nismoili lanovi toga pokreta; mene su bili ulanili tek negdje9., dok je predsjednik bio Imo Serdarevi, da bih se us-o sukobio sa njihovim novim predsjednikom (a ko se tosa njim sukobio, tj. koga to on nije napao i izvrijeao n ab-rihak?) i napustio sam to otuno drutvo. Nau dananjularaciju napisat e vam svako ko ima zrno soli u glavi:siti podjelu drave (na emu danas radi Alijin politikiljednik!), od Meunarodne zajednice zahtijevati njezinendarde za Bosnu, ulaniti Bosnu u Nato-savez i uiniti da

jednog dana postane lanica EU i Organizacije islam-konferencije kako bi, bar za narednih pola stoljea,

stalo klanje, ubijanje i raseljavanje naeg naroda.

ko mi je zamisliti, u ovoj konstelaciji politikih odnosa,snika, esejista, prevoditelja i proesora Demaludinaa u bilo kakvoj politikoj ulozi. Mislim da Vam kao

sniku vie ne bih vjerovao. Ne bih vjerovao da ste iskre-Vjerujete li Vi da jo uvijek postoje estiti politiari ito se Vas neprestano postavlja u izvanknjievni kon-st?Boe da se o mene svi vi, mislei Bonjaci, ne ogrijeite.to? Zato to sam ja ostavljen na pustopolju, izranjavan,ljuvan i pogaen sa svih strana bez ikakvog svoga javnogostojnog ina, hvala dragom Allahu, Koji me je dosadavao toga Svojom beskrajnom milou Uza svoga pro-ora, akademika Muhammed-bega Filipovia, koga samvao uiteljem bosanskog dostojanstva, ja sam danasnjaka tragina figura, Harun nae moderne bonjakeaajnosti, nepotkupljivi svjedok povijesti, sarajevski Kihot koji svake hefte objavljuje svoja miljenja, suko-va se sa najgorom, komunistikom i neokomunistikom

ologijom, licemjerima, lopovima, pijunima, intelektual-prostitutkama, izdajnicima vjere i bonjatvainama sam bio i ostao meta miloevievaca,

adievaca, tumanovaca, bobanovaca, abdievaca,ovaca, rigidnih sekularista, godinama sam javno u sta-uz obespravljene muslimane i rtve svakog zloina iilja, naravno i uz rtve zloina istina rijetkih- koje su

muslimani poinili nad drugima, godinama drim glavu utorbi, kao Petefijev kurjak Danas, i kad bih htio, ne moguse zaustaviti. Zato me drugi, tj. dumani nae vjere i naegnaroda i nae zemlje Bosne, i gore spomenuti lovci stavl-jaju u izvanknjievne kontekste kako bi uguili moju rije.Za pisce a dobrim dijelom su to hulje ja sam hodica kako bi na trenutak umirili svoju savjest prodanih skribo-mana i zatomili svoj neizljeivi kompleks manje vrijednosti;za politike monike i munafike u muslimanskoj zajednici- ja sam pjesnik- kako bi sakrili svoju nemo pred mojimidejama i izbjegli mojoj kritikoj otrici za svoje nedostojnepostupke; za sarajevske i ine medije i akademsku zajedni-cu ja sam bonjaki nacionalist, rasist, klerofaist kakobi sakrili svoj opijum titoizmom i ueem u linu musli-manske slobodne misli, svoje dounitvo i sluenje ovom ilionom -izmu

O emu se tu radi? O najobinijim laima jer su sve naeumno, muslimansko i bonjako, sve to je radilo na boljitkunaeg naroda, sve to je imalo talenta i to je mislilo svojomglavom, sve to je svjedoilo o zlehudoj sudbini Bonjakakojima jesu pripremili plan postepenog unitenja i nestankasa lica Planete, unitavajui najprije njihovo duhovno sta-blo, drei ih u politikoj nesvijesti i konfuziji, poslije kojihslijede zasjecanja u njihovo bioloko stablo sve su te n aeumnike i Hadi Loje etiketirali isto kao i mene, i to je jednaod mojih malobrojnih satisfakcija

Bio sam u stranakoj politici, nikad u izvrnoj vlasti, iz jed-nostavnog razloga: to sam robijao sa Al ijom Izetbegoviem,islamskim piscem, to su nas povijesni dogaaji hitnuli upolitiki vrtlog, to smo svoju politiku aktivnost shvatalikao svoj vjerski poziv, kao svoju vjersku obavezu. I da-nas tako mislim, jer biti izvan politikih zbivanja koja setiu naeg ummeta to znai izdati islam. U emu bi seogledala vanost jedne knjievnike karijere pred islams-

ato se Alija Izetbegovi, dok je bio predsjednik SDApredsjednik Predsjednitva, raziao sa tadanjim

Mladim Muslimanima, a oni sa njim? Zavravam svo-memoare i o tom pitanju u ljubei istinu vie nego

okrata takoer progovoriti koju rije. Naalost, tajokret ukoliko je to ikad bio istinski politiki pokretdanas tuno nestaje zahvaljujui osionom i plitk-

umnom ponaanju upravo dvojice-trojice svojih starihanova.

Za pisce a dobrim dijelom su to hulje ja sam hodica kako bi na trenutak umirili svoju savjest prodanih

skribomana i zatomili svoj neizljeivi kompleks manjevrijednosti; za politike monike i munake u musli-manskoj zajednici - ja sam pjesnik- kako bi sakrilisvoju nemo pred mojim idejama i izbjegli mojoj kritikojotrici za svoje nedostojne postupke; za sarajevske i inemedije i akademsku zajednicu ja sam bonjaki nacio-nalist, rasist, kleroaist kako bi sakrili svoj opijumtitoizmom i ueem u linu muslimanske slobodnemisli, svoje dounitvo i sluenje ovom ili onom -izmu

Bio sam u stranakoj politici, nikad u izvrnoj vlasti,iz jednostavnog razloga: to sam robijao sa AlijomIzetbegoviem, islamskim piscem, to su nas povijes-ni dogaaji hitnuli u politiki vrtlog, to smo svojupolitiku aktivnost shvatali kao svoj vjerski poziv, kaosvoju vjersku obavezu. I danas tako mislim, jer biti iz-van politikih zbivanja koja se tiu naeg ummeta toznai izdati islam.


kim zahtjevima? Ni u emu jer smisao naeg ivota nijeda dobijemo lovorike za neku visoku knjievnu ili bilo kojudrugu umjetnost, ve da sluimo svome Gospodaru svime,pa i svojim talentom A na drugoj strani, moja politikaaktivnost nema nikakve veze sa time hou li ja svoju novupjesmu napisati u slobodnom ili vezanom stihu, hou li svojroman strukturirati na ovaj ili onaj nain

Za nas, muslimane - pisao je Muhammed Iqbal, najveaumjetnika i filozofska figura 20. st., pjesnik, mislilac, vjer-ski reformator i politiar - postoje samo dvije vrste politikeaktivnosti: musaovska i faraonska. Danas, hvala Allahu,d.., postoje naa braa diljem Svijeta koja slijede mus-aovsku politiku i koja popravljaju alosno stanje musliman-skih naroda.

Neki bosanskohercegovaki knjievni arbitri novoga dobasmatraju da se Vi nameete kao najvei bonjaki nacio-nalni pjesnik. Smijeno su te kontroverzne prie o Vamai to se ini kao da je rije o nekom pjesnikom teroristu.Demo Lati e za neke simbolizirati nazadno prolo vri-

jeme, nemoderno, dogmatino... meutim, dok oni prodajudue za slavu ili, moda, ne bi li iskamili kritiki ogledo svojoj knjizi, pjesme i prepjeve eme Latia znaju,pjevaju, ue, s nostalgijom i adoracijom izgovara gotovosvaka bosanska mahala, svaki grad. Nije li Vam dosta togada se stalno morate nekome opravdavati i napokon to jeto Demo Lati pjesniki, a po nekima i vjerski, podvalioBonjacima?

Nikome nita ne podvaljujem, s navodnicima ili bez njih. Uumjetnosti, kao to znate, nema progresa, posebno ne upostmoderni za koju je svaki oblik u inventaru njezina post-ojanja relevantan ukoliko je umjetniki skladan, snaan. Jasam revitalizirao neke pjesnike oblike iz nae nacionalneknjievne tradicije, a drugima, savremenima, igram se kao isvaki poeta doctus. U bonjakim kafanskim priama menenazivaju nacionalnim pjesnikom, obino bez potcjenjivakihnamjera, ali to nisu moje kvalifikacije, ja i na njih, i na ponekihrabri prikaz svoje poezije odmahujem rukom, nasmijemse neukosti mnogih bonjakih veliina i produim dalje.Ja sam duboko svjestan toga i o to sam se oprio Bog znakoliko puta da sam pjesnik s biografijom, i da se mnogipozvani boje da piu o mojoj poeziji. ta ako ih sutra pro-glase islamskim fundamentalistima, ta e biti s njihovom

karijerom?U sebi imam savreni barometar koji mi nepogrjeivogovori koliko vrijedi moja poezija, i samo taj barometar,ustvari, sluam, izuzmu li se glasovi nekolicine pjesnikai uenih knjievnih kritiara koje cijenim, koji o knjievnojumjetnosti razmiljaju poput mene. Piem za vjenost, kaoi svaki istinski pjesnik, i ne zanimaju me ocjene puzavica ineznalica. Kao musliman, hrvem se sa porivom samopoka-zivanja, idem na seddu i veliam Allaha, delle anuhu, i,kako prolaze godine, sve vie se gnuam slave.

Ne ini li Vam se da je interkulturalno i multikonesionalnou Bosni samo deklarativno i da iza toga malo tko stoji. Ne-davno se Vae ime spominjalo u unim polemikama koje

S lijeva na desno:1. Na ekskurziji u Pruscu, drevnom sreditu bosanske uenosti, 1975.g.: Kada bih otkrio tajnu muzike, prevrnuo bih Planetu.

2. Nakon prvog izlaska iz opkoljenog Sarajeva 1994.g.: susret sa djecom: Nafisom (u sredini), Muhammedom (prvi slijeva) i Ahm-edom, razdraganim prognanicima u Ljubljani.

3. Ispod planine Hire (gdje je, u znamenitoj peini, poelo objavljivanje Kurana), godine 1997., na hadu.Moja poezija nije nitadrugo do eksplikacija kuranske poruke (M.Iqbal).

8/14/2019 Behar br. 92

9/43

BEHAR 92 17BEHAR 92


male svoje odjeke i u Hrvatskoj. Izgleda da se uzajam-nedovoljno toleriramo. Moemo li nai krivca u jednomodu, u pojedincima, ili su svi podjednako krivi? to je

kraju sutinski problem meuetnikih problema u Bos-Hercegovini? Kakvu ulogu, napokon, ima knjievnost upreviranjima?moemo rei da je islam jedini, ali on jeste najbitnijistituent multietnikog i multireligijskog tkiva Bosne.

mjesto da se islam, to autentino Boije uenje kojenaje sve ranije, predmuhammedanske Boije glasonoea ranija sveta Pisma, pozdravlja na svakom koraku, onustvari, uporno napada i okrivljuje. Zato? Zato to sestoljee i po Bosna dijeli, rastae, nekad javno, a nekad

o, uvijek na opasan nain, uvijek s tekim krvoproliimainima na sljedbenicima ove vjere.vemu tome knjievnost ima doslovno krucijalnu ulogu:ljednja agresija na Bosnu zapravo je zapoela na Kat- za junoslavenske knjievnosti Filozofskog fakulteta uajevu i u Drutvu pisaca Bosne i Hercegovine. Na kat- su etniki profesori slavili Andria, Crnjanskog, R.P.a, osia, a potirali nacionalnu samobitnost jednog

oda, zloine na njemu u toku Drugog svjetskog rata i,avno, njegovu knjievnost. Suprotstavljao im se Muhsinvi, moj profesor, sa krugom svojih saradnika. U Drutvuaca R. P. Nogo, Marko Veovi, Radovan Karadi i drugiski pjesnici napadali su Mehmedaliju Dizdara, urednikaota koji je objavio esej Muhammeda Filipovia Bosan-duh u knjievnosti ta je to? i autora jedne od naihnih knjiga Stari bosanski tekstovi, u kojoj je dokazivaotojanje bosanskoga jezika pa time i bosanske (kasnijevane bonjake) nacije i drave. Godine 1992., kao tote, srpski (crnogorski) pjesnik stao je na elo agresorskenocidne vojske koja je napravila genocidnu tvorevinu, RS.

Ima li za Vas poezija prosvjetljujuu ulogu, neku izvanred-nu mo, neki skroviti utjecaj? Moemo li rei za Vau poez-iju da je ujedno molitva (ne mislim pritom na anrovskoodreenje)?Porijeklo svake istinske poezije je misterij; ona je dar odBoga ili od ejtana, svakako od jedne od tih nadnaravnihsila, i ona ima izvanrednu mo. U tradiciji je muslimanimada poezija bude edeb, odgojitelj ljudi. Znam koliko se to kosisa teorijama o poeziji na Zapadu, gdje se raskida svaka vezaizmeu umjetnosti i odgoja; umjetniki oblik je cilj samomesebi, i on ne slui nikakvoj drugoj, izvannumjetnikoj svrsi.Tolstoj se tome pogledu na umjetnost, npr., estoko su-protstavljao. Bilo kako mu drago, snana umjetnost je im-

plicitno prosvjetljujua; ona svojim recipijentima priskrbispoznaje do kojih ne bi nikad doli nekim drugim putem.Sva moja zrela knjievna umjetnost je jedna molitva, jednovelianje Boga u najirem smislu te rijei. Poezija za meneima neki skroviti smisao, kao to kaete, ponekad pogo-tovo kad sam bio u zatvoru i psihoterapijski smisao.

Znamo da pjesnici ponekad pekuliraju sa smislom, bit-kom, pa i biem, a na kraju i Bogom, elei po svaku cijenuizrei neki totalni smisao. Upravo zato oni nemaju Bog znakakav status u islamu. Jeste li se iscrpili piui, upravozbog gorinom ispunjenih prijepora sa strane, i je li Vaenadahnue ikada bilo u sukobu s vjerskim kodeksom?U jednoj pjesmi jeste, bio sam u sukobu sa svojim vjer-skim kodeksom. Danas bih najradije tu pjesmu izbacioiz svoje prve zbirke, ali to se dogaa svakom umjetniku;doe vrijeme kad bismo dosta toga to je proisteklo iz naegduha unitili. Nije islam jedini osudio pjesnike; uinila je toi Biblija, iz svojih, neto drukijih razloga, i, kao to znate,Platon. Ali islam je, u isto vrijeme, izuzeo jednu vrstu pjesn-ika i pjesnitva, bolje rei- ir-a: svakog proizvoda ljudskogduha koji utjee na ljudsku svijest i savjest. Radi se o onomiru koji ne rastae Boanske vrijednosti, koje te vrijed-nosti uzdie. U tom sluaju, Rat i mir Lava Nikolajevia Tol-stoja, ili Rilkeov Jesenski dan, jesu islamski ir. Ne samoto se nisam iscrpio; pa ja tek poinjem da piem, sve kiptiiz mojih prstiju.

to za Vas kao knjievnika vjernika znai sloboda pisanjai dokle ona dosee? Treba li, primjerice, one koji su zain-teresirani za estoku seksualnost sasjei ve u korijenu?Islam neke harame zaista sasijeca u korijenu, i to odmah,preventivno, a neke isuuje evolutivno, korak po korak u vlastitoj zajednici koju gradi. U umjetnosti ne bih nitasasijecao ve bih nudio snaniji, bolji artefakt. Islam nijesasjekao arabljanski politeizam, njegovu umjetnost i nje-gov drutveno-politiki sistem, nego je svoje monoteistepozvao da se okrenu od njega (wa aarid anil-murikin).

a sam duboko svjestan toga i o to sam se oprio Bogna koliko puta da sam pjesnik s biograjom, i dae mnogi pozvani boje da piu o mojoj poeziji. ta ako

sutra proglase islamskim undamentalistima, ta eti s njihovom karijerom?

osljednja agresija na Bosnu zapravo je zapoela naatedri za junoslavenske knjievnosti Filozoskogkulteta u Sarajevu i u Drutvu pisaca Bosne i Herce-

ovine. Na katedri su etniki proesori slavili Andria,rnjanskog, R.P. Noga, osia, a potirali naciona-u samobitnost jednog naroda, zloine na njemu u toku

rugog svjetskog rata i, naravno, njegovu knjievnost.uprotstavljao im se Muhsin Rizvi, moj proesor, sarugom svojih saradnika. U Drutvu pisaca R.P. Nogo,arko Veovi, Radovan Karadi i drugi srpski pjesnici

apadali su Mehmedaliju Dizdara, urednika ivota kojiobjavio esej Muhammeda Filipovia Bosanski duh u

njievnosti ta je to? i autora jedne od naih kult-h knjiga Stari bosanski tekstovi, u kojoj je dokazivao

ostojanje bosanskoga jezika pa time i bosanske (kas-je nazvane bonjake) nacije i drave.

Sva moja zrela knjievna umjetnost je jedna molitva,jedno velianje Boga u najirem smislu te rijei. Poezi-ja za mene ima neki skroviti smisao, kao to kaete,ponekad pogotovo kad sam bio u zatvoru i psiho-terapijski smisao.

Disciplina koju je uspostavila naa vjera upravo ostavlja ane suava ogromno polje za igru duha; naa nacionalnaljubavna pjesma, sevdalinka, u svome najboljem izdanju,nastala u ambijentu oblikovanom islamskom disciplinom,pjeva o ljubavi bez ijedne lascivne scene. Pogledajmo Se-jdefu, Moanicu Mein Dervi nema nijedne psovke

u sebi, a danas u sarajevskoj modernoj knjievnoj, filmskoji teatarskoj produkciji, izuzme li se nekoliko izuzetaka, nepostoji nijedno djelo bez psovke i estoke seksualnosti.Koliko traju ta djela? Jednu-dvije hefte, koliko ih na ivotuodravaju vjetake baterije iskompleksiranih i jadnih medi-jskih arulja! Nekim takvim djelima natimaju evropskenagrade zato to su iaena iz muslimanske tradicije,

moderna djela. Pa ipak, to su samo umjetnike krhotine,jeftini estetski okovi nad kojima se svjestan i istinski um-jetnik izrastao iz humusa Bosne moe samo nasmijati.

Zapad je od Ise pejgambera (Isusa) napravio zvijezdu umjuziklu, poznate su mnoge neukusne scene, zapravoinaice njegova razapinjanja u svrhu pomodne tzv. praznetranscendencije, ili reklamne dosjetke. to mislite o tren-dovima koji to isto ele uiniti s poslanikom Muhamme-dom i islamom?Ta hemisfera koju nazivamo Zapadom, zapravo, ivi samopod formalnim znakom kranstva; za veinu Zapadn-jaka Isus nije model identifikacije, ve je to Sizif. Otuda semi muslimani moramo jo vie pribliiti naoj uvrijeenojkranskoj brai i vrlo jasno rei: Ne doputamo da to seku-larni fundamentalisti ine ne samo Muhammedu, nego niIsi, odn. Isusu, i njegovoj ednoj majci Merjemi /Mariji, kojuje Kuran, zbog vie razloga, kao to znate, nazvao n ajo-dabranijom od svih ena! Sve troje njih su za nas, musli-

mane, svete linosti; vaa sloboda izraavanja mora imatisvoje granice kao to granice ima i svaka druga sloboda!Neobino sam sretan to, uvijek kada uvrijede poslanikaMuhammeda sallallahu alejhi we sellem (Bog ga blago-slovio i mir mu podario) juer u aferi Rushdie, ovih godinakad su se javile danske karikature, ili kad ovih dana u Aus-traliji pokuavaju da naprave ironini crtani film s n jegovim


Danas u sarajevskoj modernoj knjievnoj, lmskoj iteatarskoj produkciji, izuzme li se nekoliko izuzetaka,ne postoji nijedno djelo bez psovke i estoke seksual-nosti. Koliko traju ta djela? Jednu-dvije hete, kolikoih na ivotu o dravaju vjetake baterije iskompleksir-anih i jadnih medijskih arulja! Nekim takvim djelimanatimaju evropske nagrade zato to su iaena izmuslimanske tradicije, moderna djela. Pa ipak, to susamo umjetnike krhotine, jetini estetski okovi nadkojima se svjestan i istinski umjetnik izrastao iz humu-sa Bosne moe samo nasmijati.

8/14/2019 Behar br. 92

10/43

BEHAR 92 19BEHAR 92


m kranski i jevrejski vjerski autoriteti i najzrelijiularni humanisti staju na stranu uvrijeenih muslimanaao to su muslimani diljem Svijeta osudili Da Vincijev ili Isusovo iskuenje stavi i na svoju i na kranskunu. (Da li znate da su Danci otvorili portal s naslovomrosti nam, Muhammede?) Iako svaki put osjetim tugua vrijeaju poslanika Muhammeda, u meni se javi i onaga, vedra misao: Da svakim danom nisu sve atraktivnijinove generacije Zapadnjaka, zar bi vrijeali islam i po-nika Muhammeda? Zar juer, uz Dantea i uasnog Volt- i njegovog Mahometa (to na starofrancuskom valjdai: divlji ovjek) taj isti Zapad nije dao i velikog Goethea,singa, Rilkea i Tolstoja koji su se divili naem Poslaniku?

pjesnik treba da uradi kada se javi problem s egom,mislu uzreice pjesmu svoju i u njoj sliku svoju lju-? U narodu e se rei: on je pjesnik i ivi u pjesnikimnama. Da li Vas je ikada omamila pjesnika tatina, ooj su Vai zlonamjernici ukali?

? To mi je udno. Ali Ibrahimov no nee da zakolje Is-la, rekli bi mudri dervii. To meni ne pristoji, taj no

ne ne kolje. Ja sam tat samo kad me uvrijede, kad ne-atelji Allahove vjere ele da me ponize, ali sa vjernicima

je nemogue, to me ne omamljuje. Moda?! Moda toi ljudi tako itaju. Drugo, muslimani su poduenibudu skromni, u zapeku, za pragom. Ja nisam skro-n ovjek, da se razumijemo, i ne trpim one, mahomslimane, koji se stalno drugima za neto izvinjavaju,aplaudiraju tuim pjesnicima, a svojima trae mahane.

mojte se uditi: mi pripadamo narodu kojima su uvijekgi ukazivali na njihove umjetnike vrijednosti: Fortisabiljeio Hasanaginicu, koju je proslavio Goethe; Mil-

n Parry i Albert Lord su na Harvardu promovirali Avduedovia i na ep; Mea je morao da bjei dumanimaeograd nosei pod pazuhom Dervia; Berbera su otkrililoveniji; Musa azim ati je dva dana mrtav leao za

mom, otkrila su ga neka obanad, bonjaki prvaci suali o tome da li da ga sahrane u muslimanskom grebljue, a danas se Bonjaci busaju u prsa jer, eto, oni imajuonaelnika svoje moderne poezije koji je utjecao ak i naoa, a utjeli su kad su komunisti na bisti toga genijalca

kirom odsijecali fes. To to umjetnik nekad istakne svoju

umjetninu to ne mora biti tatina, to ne mora biti elja zasamopokazivanjem; to treba razumjeti kao plemeniti ljudskiporiv za afirmacijom, to u Boijem pogledu nije zabranjenokao takvo.Uostalom, prva odlika umjetnika je da drugima eli predatisvoj dar, i to nesebino, bezinteresno. No, zato je Poslanik,s.a.v.s., kae da kada god bi govorio o sebi, reci:Nije da sefalim, ali; zato je mimar Hajrettin, kada je zavrio svojmost u Mostaru, zadivljen darom koga mu je Allah, d.. dao,od straha i sree klanjao dva rekjata i otiao i ne okrenuvise za tom kamenom dugom.

Znamo da Vas je politiki i vjerski idealizam kotao zatvo-ra. Jeste li ostali idealist kada govorimo o pisanju? Postojili za Vas utvreni i pravilno rasporeeni omjer srca i ra-zuma kojega unosite u pjesnitvo?Ne postoji! Pjesnitvo je tajna, Boiji dar, kapanje nekeudesne duhovne energije, ili neke nad-inteligencije, u kojojje nemogue odijeliti srce i razum. Pjesma kao da nastaje u

snu, i tek kad je dovrim u svome duhu, kao da se probudimnad njom, roenom.

Tko su bili Vai knjievni uzori, a tko su dananji Vai a-voriti meu recentnim knjievnicima u Bosni i Hercegovinii svijetu?Moji knjievni uzori su ipak brojni, i ja bih teko tu napravioneku hijerarhiju. Rumi, Yunus Emre, Gabrijela Mistral, Ril-ke, Cesari, Tadijanovi, Vesna Parun, Salih Ali, Tolstoj,Mann, olohov, Krlea, ekspir, Dostojevski, Zilahi, DengizAjtmatov, Solenjicin, alamov, Mandeljtam, a MeinaDervia itam kao sveto tivo, da mi Bog oprosti. Meu,ekspira, Gabrijelu Mistral, Rumija i Dobricu Cesariaitam svake godine, i nikad ih neu zavriti. Od savremenebh. produkcije mene zanimaju samo poneke pjesme Abdul-laha Sidrana, lirika Mire Petrovia i proza Mirka Kovaa.Upravo itam Hertu Muller (Da mi je danas bilo ne susrestisebe ), oduevljen njezinom konstatacijom da je ona pisackojoj je tema dosuena: Pripadam knjievnicima koji nemogu birati svoje teme. Oni koji su preivjeli takva iskustvakao to su rat, koncentracijski logori, gulazi i totalitarizamimaju samo jednu temu i o njoj e pisati razliite knjige dokraja ivota. Oni ne mogu pisati nita drugo. Velika Herta -rtva komunistikog sistema i jecaj rtvovanog naroda kogaje komunizam bio namislio zatrti, jedna opsesivna knjievnatema sve isto kao kod mene.

Koliko ste crpili iz sujske poezije?Mnogo, i to svjesno, a mnogo vie nesvjesno. Moj rahmetlibabo je, odmah nakon Drugog svjetskog rata, uio medresukod dervia Hadimejlia u iviima, pokraj Fojnice. Onje iz tog naeg nakibendijskog i pjesnikog havza (izvora)ponio sufijski svjetonazor i osjeanje svijeta, i prenio ga namene. Meni se ini da je sva moja poezija sufijska.

Neprestano piete i prevodite, spominje se izdavanjevaih memoara, a pokrenuli ste i vlastitu izdavaku djelat-nost. Zanimljivo je da ste se uspjeno okuali i u drami.Po Vaem dramskom predloku elo Jusi pie libreto za

i pripadamo narodu kojima su uvijek drugi uka-vali na njihove umjetnike vrijednosti: Fortis je

abiljeio Hasanaginicu, koju je proslavio Goethe;ilman Parry i Albert Lord su na Harvardu promovi-

ali Avdu Meedovia i na ep; Mea je morao da bjeiumanima u Beograd nosei pod pazuhom Dervia;erbera su otkrili u Sloveniji; Musa azim ati jeva dana mrtav leao za grmom, otkrila su ga nekaobanad, bonjaki prvaci su vijeali o tome da li daa sahrane u muslimanskom greblju ili ne, a danas seonjaci busaju u prsa jer, eto, oni imaju rodonaelnikavoje moderne poezije koji je utjecao ak i na Matoa,utjeli su kad su komunisti na bisti toga genijalcaekirom odsijecali es.


operu. O emu govori Vaa drama Mjeseina endeluskenoi i kako ste zamislili osnovne koordinate te opere?Upravo je objavljen moj prijevod velike zbirke hadisa Mu-hammeda Jusufa Kandehlevija, o emu je Behar pisao uprolom broju. Dovravam svoje memoare pod moguimnaslovom etnje s Alijom (asocijacija na nae duge razgov-ore prilikom etnji zatvorskim krugom i naim ponienimglavnim gradom Sarajevom), memoare o jednom herojskomdobu i o njegovom tunom rasapu. Oni e izazvati politikizemljotres u Bosni (eto nove grae onima koji me kude zbogtatine), a nae nove narataje osvijestiti bar za jednu jotu,ako Bog da. To je jedan obraun bosanskog muslimana sakomunizmom- titoizmom, tom najveom unutarnjom kobi,sa najnakaznijom ideologijom, sa svojevrsnom apostazijomkoja je zadesila na narod u njegovom petstoljetnom traja-nju u islamu.

Ovih dana u tampu predajem svoj istraivaki rukopis podnaslovom Sedam harfova Kuran-i kerima - Ogledi o jezi-ku Allahove Knjige, a na proljee Careve oi, novu zbirkupjesama za djecu.Ovu godinu sam potroio istraujui Tolstojev ulazak u su-fizam i islam (na poticaj hafiza Hadimulia i svoga brataNedada), sabrao sve njegove eseje o vjeri i umjetnosti iplaniram objaviti knjigu o njemu povodom stogodinjicenjegova preseljenja na Ahiret neka je rahmet njegovojplemenitoj dui. Napisao sam dvije tragedije: Gazi Husrev-bee ili: Bukagije, te spomenutu tragediju o muslimanima ikranima- mozarabima Endelusa (muslimanske panije).Moj veliki prijatelj, elo Jusi, koji je to je manje poznato napisao svoje ivotno djelo, svoj dug Bosni, potresni oratorijSrebreniki inferno, podstaknut mojom istoimenom poe-mom, sada se odluio da napie muziku za operu Mjeseina

endeluske noi. Radovi su tek poeli; on, za sada, uzimadijelove iz te moje tragedije, a dijelove emo dopisivati,iznova oblikovati, kako bismo doli i do konanog libreta ido nove velike eline kompozicije. Tako radi Maestro, i ja gapotpuno razumijem i potujem njegovu volju!

Na je zajedniki cilj da uz pomo velikog Allaha ev-ropskim metropolama govorimo ta smo mi muslimanidali naoj zajednikoj evropskoj kulturi i civilizaciji, a kakosmo skonali jednom, pa drugi, pa Bog zna koji put u geno-cidnim pohodima na nae plemenito muslimansko bie.I dok je Srebreniki inferno muziko-poetska bosanskapria, elina opera e biti jedna mediteranska, evropskapria Muhammedovih sljedbenika zaljubljenika u Boga,ovjeka, ivot i svijet.

Mislite li da su nae dananje ilahije i kaside, kada gov-orimo o glazbenoj interpretaciji, nedovoljno ekstatine ida vjerski ne zanose muslimane kao nekada? Kao da su

izgubile onaj polet koji su imale u vrijeme prijeratnih iratnih godina, a vjerojatno emo se sloiti da kvalitetnihinterpretatora i uaa ne nedostaje.Bog je dao da se u prolom desetljeu nau na okupu SejadLipovaa Zele, kompozitor i araner, hafiz Aziz Alili, hafizBurhan aban, hafiz Mensur Malki, hafiz Senad Podojak,vokalni solisti, da ja hvala dragom Allahu revitaliziramtradicionalni pjesniki oblik bosanske dervike ilahije. To jebilo kulturno otkrie, fenomen bh. mu zike i poetske scene,na bosanskomuslimanski brend! Sve je ilo po savrenom

planu dok se oko tog brenda nije okupila grupa poganera,koji ve godinama doslovno ubijaju nau savremenu ilahijui kasidu. Naalost, njih je prihvatio bonjaki reisul-ulema,za neke svoje ciljeve koji nemaju veze sa naom vjerom ikulturnom tradicijom, tako da je katastrofa bila potpuna!Kleo sam i preklinjao, molio jedne i druge vlasti da sprijeeovu kulturnu sramotu, govorio naim talentima u ta seuputaju. Nitko me nije ni sasluao kako treba! Sada, kadaje izvarana muslimanska publika poela da n aputa kon-certne dvorane, nakon dvije-tri blamae pred itavom bh. ibonjakom javnou, nakon umadizacije ovih pobonihpjesama, hvala dragom Allahu, stvari se vraaju na poetak:hafiz Burhan se vratio meni, nadam se da e to uiniti i hafizAziz, a ja i Zele, bez kojih teko moe biti bosanske ilahijei kaside, uvrijeeni i odbaeni od svih, nikad se nismo nirastajali; strpljivo smo ekali ovaj trenutak odani vlastitim

Dovravam svoje memoare pod moguim naslovometnje s Alijom (asocijacija na nae duge razgovore

prilikom etnji zatvorskim krugom i naim ponienimglavnim gradom Sarajevom), memoare o jednom hero-jskom dobu i o njegovom tunom rasapu. Oni e izazvatipolitiki zemljotres u Bosni (eto nove grae onima kojime kude zbog tatine), a nae nove narataje osvijes-titi bar za jednu jotu, ako Bog da. To je jedan obraunbosanskog muslimana sa komunizmom- titoizmom,tom najveom unutarnjom kobi, sa najnakaznijom ide-ologijom, sa svojevrsnom apostazijom koja je zadesilana narod u njegovom petstoljetnom trajanju u islamu.

elo Jusi, koji je to je manje poznato napisaosvoje ivotno djelo, svoj dug Bosni, potresni oratorijSrebreniki inerno, podstaknut mojom istoimenompoemom, sada se odluio da napie muziku za operuMjeseina endeluske noi. Radovi su tek poeli; on,za sada, uzima dijelove iz te moje tragedije, a dijeloveemo dopisivati, iznova oblikovati, kako bismo dolii do konanog libreta i do nove velike eline kom-pozicije. Tako radi Maestro, i ja ga potpuno razumijemi potujem njegovu volju!

Bog je dao da se u prolom desetljeu nau na okupuSejad Lipovaa Zele, kompozitor i araner, haz AzizAlili, haz Burhan aban, haz Mensur Malki, hazSenad Podojak, vokalni solisti, da ja hvala dragomAllahu revitaliziram tradicionalni pjesniki oblikbosanske dervike ilahije. To je bilo kulturno otkrie,enomen bh. muzike i poetske scene, na bosansko-muslimanski brend! Sve je ilo po savrenom planudok se oko tog brenda nije okupila grupa poganera,koji ve godinama doslovno ubijaju nau savremenuilahiju i kasidu.

8/14/2019 Behar br. 92

11/43

BEHAR 92 21BEHAR 92


ndardima i, prije svega, ovoj umjetnini. Da, dolaze novinti, ima mnogo naih horova od Bara do Zagreba, odeborga do Dubrovnika, moje se ilahije prevode na en-ski i urdu (nakon ega se nadamo njihovom uglazbljenjuovim svjetskim jezicima), tako da se nadam boljim vre-nima za ove prelijepe plodove bonjake due.

osni i Hercegovini i regiji imamo mnotvo knjievnihrada. Promijenili smo nekoliko drutvenih ureenja,ivjeli rat, a nagrade su, ini se, ostale privilegija onihpromiu vlast ili neku interesnu koteriju. Mogli smo

a sam prisustvovao dodjeli naih, bonjakih nagradaHasan Kaimija na Kula-Gradu povie Zvornika kao inoj u Petrovcu, i mogu Vam rei da sam se i divio ovimaim entuzijastima za koje drava gotovo i ne zna isrcu plakao zbog nezaustavljivog poniavanja naelamske kulture i civilizacije. Nikada nijedan musli-anski pisac, ma koliko talentiran bio, ukoliko pie

ez kompleksa manje vrijednosti, nee dobiti nijednunjihovu nagradu, pogotovo u Sarajevu, tom mental-o okupiranom, ishavijeenom gradu! To je tako! Paeka je! emu nagrada iz nedostojnih ruku?!

pratiti itavu galeriju tzv. velikih knjievnika - l aureata, alismo se samo nekolicini divili. U tom smislu, koja je svrhanagraivanja u nae doba?Kao to ste primijetili, knjievne nagrade promiu vladajueoligarhije, sa svojim vladajuim ideologijama. Oni trae pi-sce koji odgovaraju njihovim ideologijama, nagrauju ih itako ire te svoje ideologije. ta je nagrada Mea Selimovikoja se dodjeljuje za najbolji roman u Tuzli? Jedna ideolokanagrada za titoistiki koncept bratstva-jedinstva u novimokolnostima, jedno cmizdrenje nad balkanskim naciona-lizmima, od kojih je najopasniji onaj muslimanski, sara-jevski! Tako isto je sa nagradom Skender Kulenovi kojuRS dodjeljuje na Kozari, a nekoliko naih idealista u Bosan-skom Petrovcu (ba po zasluzi ovog pisca!). Ja sam prisust-vovao dodjeli naih, bonjakih nagrada Hasan Kaimija naKula-Gradu povie Zvornika kao i onoj u Petrovcu, i moguVam rei da sam se i divio ovim naim entuzijastima za kojedrava gotovo i ne zna i u srcu plakao zbog nezaustavljivogponiavanja nae islamske kulture i civilizacije. Nikada ni-

jedan muslimanski pisac, ma koliko talentiran bio, ukolikopie bez kompleksa manje vrijednosti, nee dobiti nijednunjihovu nagradu, pogotovo u Sarajevu, tom mentalnookupiranom, ishavijeenom gradu! To je tako! Pa neka je!emu nagrada iz nedostojnih ruku?!


Demaludin Lati

Alija Izetbegovi gleda Bosnu iz helikoptera

SIROTINJSKA

Prije zvonara, zavuena u meu,Hanina koza brsti.Na vitlu buavu preusuu podbuhli prsti.

Uz vime u prhuti, ispucano,eu se jarii mladi.Uz Hanu proteu se ranodjeak i curice u biljadi.

Tek kad vazdanak sjenu pusti,da stope suhi dunik,u bronziri e namustii proderat komad kruni.

***

Neko vozi kola trave,neko tikava i helde.Hana u akam broji glavei porub priglavka prede.

Prestaje kripa teljiga i kola;lijeu siti i umorni.U prozoru - na kraju dola -lampa se gasi pa gori...

SMEE

Smrdi po kontejnerima i moane grize;dime se zavoji, kese, oglodano voe...Jedna ena skuplja kartone i klizevirkaju u brda - otklen svinja Smrti roke.

Sa prozora solunari ade.Negdje cvri dijete, neko Boga psuje!

Vrisak ene u podrumu izbjeglike zgrade!

Starac pred ulazom ui, pui, rukom odmahuje.

Dok se jedna dama, s rasklimanim pleem,ponosna na svoje gojno meso,uza smijeh to eksplodira po ulici tijesnojodnekuda vraa, ili nekud kree.

DVA SLAPA I JEDNA DUGA

Po Gabrijeli Mistral

Doi,i bit emo dva cvijeta

koji pod rosom sanjaju

Doi,bit emo dva cvijeta

pod nebom jednim to spavaju...

Doi,i bit emo dva klasa

to pleu igru mistrala

Doi,bit emo dva klasa

pod rukom jednog tihog vala...

Doi,i bit emo dva slapa

na dnu zelenoga luga.

Doi,bit emo dva slapa

i samo jedna zlatna duga.

8/14/20

Behar br. 92

Documents

Transcript of Behar br. 92